Gojaznost je uzrok oko 200 bolesti, ali najviše zabrinjava to što je sve više gojazne dece. Istraživanja pokazuju da je svaki peti Srbin gojazan i da će za 10 godina svaki treći patiti od ove bolesti, ako nešto ne učinimo.
Endokrinog prof. dr Mirjana Šumarac Dumanović poziva građane da na Dan borbe protiv gojaznosti 4. marta od 12 do 16 časova dođu na preventivni pregled u Univerzitetski klinički centar Srbije i da učestvuju u radionicama protiv gojaznosti.
Na pitanje može li se dijetom na brzinu skinuti bar desetak kilograma odmah, endokrinolog prof. dr Mirjana Šumarac Dumanović kaže da bi to želeli svi koji se bore sa viškom kilograma.
- Gojaznost je dugotrajna, hronična bolest sa brojnim uzrocima i postoje brojni izazovi u traženju rešenja za izlečenje - kaže profesorka Šumarac Dumanović.
Navodi da je genetika važan faktor rizika i da utiče i do 40 procenata u pojavi i razvoju gojaznosti. S druge strane, malo je genetskih i hormonskih poremećaja koji dovode do gojaznosti.
To je bolest koja nastaje kao posledica nezdravog ili obesogenog okruženja, a pod tim ne podrazumevamo samo vazduh i vodu, već i hranu.
Na epidemiju gojaznosti i u svetu i kod nas utiče hrana koju konzumiramo, način na koji se proizvodi i na koji nam se plasira.
- Uz prognozu svetskih stručnjaka da će svaki treći stanovnik Srbije patiti od gojaznosti za 10 godina ide i upozorenje da će biti skoro dve milijarde gojaznih u svetu. Još više zabrinjava to što se smatra da će se porasti gojaznost kod dece - da će se 100 procenata povećati incidenca gojaznosti kod dece - kaže profesorka Šumarac Dumanović.
Lekaru se javljaju kada već imaju problem. Neko dođe iz estetskih razloga, kada shvati da ne može da se izbori sa viškom kilograma i to su obično adolescenti.
Devojčice potraže pomoć zbog poremećaja menstrualnog ciklusa, a mladi bračni parovi kada ne mogu da ostvare potomstvo. Sve su to problemi vezani za gojaznost.
- Dolaze nam dijabetičari, jer je 86 procenata osoba sa dijabetesom gojazno. Zatim pacijenti sa srčanim popuštanjem. Oko 80 procenata obolelih od srčane insufijencije je gojazno i kardiolozi zapravo leče posledice gojaznosti. Kod lekara dolaze i osobe koje treba da reše neki ortopedski problem, ali ne mogu na operaciju sa viškom kilograma - navodi profesorka Mirjana Šumarac Dumanović.
U Centar za lečenje gojaznosti javljaju se i pacijenti koji su kandidati za medikamentoznu terapiju lečenja gojaznosti i prošli su medicinsku dijetu uz fizičku aktivnost.
To su pacijenti koji su kandidati za barijatrijske operacije, hiruške procedure smanjenja želuca, i na Klinici se medikamentima pripremaju za tu proceduru.
Gojaznost je bolest protiv koje se treba boriti ceo život. I to nije lako, jer i kada uspešno oslabimo, još je teže održati tu telesnu masu.
- Naš organizam se različitim mehanizmima bori da nas vrati na početne pozicije, time što usporava metabolizam, pa je iskorišćenje hrane koju unosimo veće i onda se stalno nalazimo u tom procepu. Onda ta dijeta mora da bude dugoročna i zato ti nije dijeta, jer dijeta kratko traje. To je promena životnih navika, uz fizičku akivnost, koja jedino može da ubrza metabolizam - objašnjava profesorka Šumarac Dumanović.
Foto: Shutterstock
Univerzitetsko klinički centar Srbije obeležava Dan borbe protiv gojaznosti danas, 4. mart preventivnim pregledima za građane od 12 do 16 časova u Ambulanti za dijetetiku, u starom Urgentnom centru. Mogu da dođu svi građani, koji se najpre prijave na mejl dangojaznosti.ukcs@gmail.com.
Od 16 časova biće održane radionice u Amfiteatru Kliničkog centra gde će lekari Centra za lečenje gojaznosti najpre održati predavanja o gojaznosti, lekovima, predrasudama i stigmatizaciji i mogućnostima hiruškog lečenja, a onda će posetioci moći da iznesu svoje probleme i iskustva i da o tome sa lekarima razgovaraju.
U Srbiji više od 50 odsto građana živi sa prekomernom telesnom masom, više od 20 odsto živi sa gojaznošću, a zabrinjava što na godišnjem novu raste incidenca pojave gojaznosti kod dece. Poručeno je danas na konferenciji povodom Evropskog i Svetskog dana gojaznosti 4. marta.
Pojedine devojčice u Srbiji prvu menstruaciju dobijaju već sa devet godina! Ranije je ciklus počinjao sa 13 godina, a danas je to zapravo gornja granica. Uzroci za to su loša ishrana, gojaznost i drugačiji način života, ističu lekari!
Kod dece u Srbiji je najčešće hronično oboljenje ni manje ni više nego gojaznost. Stučnjaci otkrivaju šta su najčešći uzroci prekomerne telesne težine kod dece.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina više ne uspeva da domaćim prihodima i zaduživanjem pokrije sopstvene troškove odbrane, dok ruski udari istovremeno uništavaju infrastrukturu, pritiskaju privredu i ugrožavaju oko 40 milijardi dolara izvoznih prihoda.
Vozači taksija u Ukrajini mogu da budu kažnjeni sa do 5.100 grivni ako odbiju da putnika usluže na ukrajinskom jeziku, dok su jezička pravila poslednjih meseci zahvatila i školske, roditeljske, pa čak i službene četove stambenih zajednica.
Na društvenim mrežama i lokalnim medijima prostrujao je novi talas zaprepašćenja nakon što su objavljeni detalji o kandidatkinji sa takozvane "studentske liste" pod rednim brojem 189. - Gordani Kozoderović.
Neviđeni haos i drama zavladali su među blokaderima u Nišu, otkriva dokument koji su sastavili zgubidani s Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u tom gradu, a do kog je ekskluzivno došao Informer.
Neviđeni skandal trese region nakon jučerašnjeg izricanja haške presude četvorici vođa zlikovačke UČK, među kojima je i monstrum Hašim Tači, a Brisel na to ćuti.
Društvene mreže gore nakon što je na Iksu obelodanjena tajna skaj prepiska koja otkriva veze između blokadera sa dna kace i nosioca blokaderske liste za izbore, Ilije Srdanovića, sa nekadašnjim čelnikom Crne Gore, antisrbinom Milom Đukanovićem.
Atmosfera u Plavom timu u drugoj sezoni rijalitija "Exatlon" došla je do usijanja, a povod za novu dramu i razdor među takmičarima bila je odluka o angažovanju Anabele Zonai, nekadašnje kapitenke i zvezde prve sezone.
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović povodom starta druge sezone sportskog rijalitija nazdravila je srpskom šljivovicom koju je ponela u Dominikanu.
Takmičari Plavog tima u drugoj epizodi Exatlona pobedu su proslavili pesmom "Plavi slon", što se veoma dopalo Neši Twinsu kog je ova pesma proslavila 90-ih.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Bračni par penzionera sa područja opštine Kapela, nepravosnažno je osuđen jer su veterinaru koji je došao da leči njihovu bolesnu kravu pretili da će ga probosti vilama, piše Podravski.hr pozivajući se na presudu Opštinskog suda u Bjelovaru.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv droga, u saradnji sa Upravom za tehniku, Policijskom upravom za grad Beograd, Policijskom stanicom Voždovac i Bezbednosno-informativnom agencijom, uhapsili su Marka Z. zbog sumnje da se bavio prodajom narkotika.
Uviđaj požara koji je noćas izbio u domu za smeštaj i njegu starijih osoba na području Lukavca okončan je tokom dana, a po nalogu dežurnog tužioca uhapšen je vlasnik ove privatne ustanove.
Dušan K. (41) ranjen je 16. septembra oko 2.30 časova u pucnjavi koja se dogodila na Banovom Brdu, a ovo je samo jedno u nizu jezivih krivičnih dela koja su se u poslednje vreme dogodila u ovom naselju u Beogradu.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Popularni srpski glumac Srđan Žika Todorović ponovo je uspeo da privuče ogromnu pažnju javnosti i zapali društvene mreže svojim najnovijim objavama sa odmora.
Prva ekonomska škola u Zagrebu ne mora da plati 5.000 evra nematerijalne štete sinu poznatog glumca Renea Bitorajca zbog incidenta koji se dogodio tokom časa fizičkog vaspitanja u septembru 2023. godine kada ga je, prema njegovim rečima, profesor Ante К. udario nogom u zadnjicu.
Dok mnoge žene izdvajaju novac za kreme i tretmane koji brišu bore, jedna 43-godišnja Tiktokerka tvrdi da njeno lice izgleda mlađe zahvaljujući kori od banane.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.