Nedelja, 16. april 1944. pravoslavni Vaskrs. Već navikli na zvuk sirene za vazdušnu opasnost koja je ratnih godina često odzvanjala okupiranim gradom, Beograđanima je dan počeo gotovo kao i svaki drugi tih ratnih godina.Iako su krajičkom oka gledali ka nebu, nadali su se da će praznik provesti u miru. Tog oblačnog 16. aprila 1944. na stotine bombardera se obrušilo na Beograd, a tog prvog dana bačeno je više od 1.500 tona bombi, čiji su "tepisi" razarali sve bez ikakve selekcije.
Iako su saveznički avioni nebo nadletali još krajem 1943. i iako su tokom marta i aprila 1944. već bili napadani ciljevi u Mađarskoj i Rumuniji, malo ko od stanovništva je znao i verovao da bi se i Beograd mogao naći na toj crnoj listi, kaže prof.dr Momčilo Pavlović.
- Oko 400 aviona je tog dana poletelo iz baze u Italiji i krenulo da bombarduje Rumuniji ali zbog niske oblačnosti avioni su već iznad Jugoslavije izgubili formaciju. Taj otrovni tovar je morao biti izbačen i oni su u povratku ispistili bombe iznad sekundarno označenih ciljeva u Beogradu - kaže Pavlović.
Da sve bude strašnije, Beograd tog dana nije bio primarni cilj anglo-američkih snaga. Avioni su leteli da gađaju ciljeve u Rumuniji, ali je tamo tog 16. aprila 1944. bilo oblačno, pa su se okrenuli i vratili kao osunčanom Beogradu i tu isporučili svoj smrtonosni tovar.
Foto: Informer
Ljudi se spremaju da proslave Vaskrs
Tog dana u Beogradu - roditelji su spremali da proslave Vaskrs, dok su se deca igrala napolju i kucala uskršnjim jajima. A onda se sve promenilo, u trenutku.
Bombarderi su zaparali nebo nad prestonicom. Kada su prepoznali savezničke avione, stanovništvo je bilo oduševljeno.
Deca su se radovala i uzvikivala "Naši, naši, ovo su naši!", kažu svedoci događaja, a sledećeg čega se sećaju je zvuk fijukanja bombi i uskoro strašne eksplozije.
Roditelji su istrčali po decu koja su bila napolju. Preživeli, koji su legli, kažu da su im tela, odskakala „desetak centimetara od snažnih detonacija", dok je svuda okolo bio oblak šuta i prašine.
Svedoci savezničkog bombardovanaj
Sve vreme II svetskog rata tada 6 godišnja Danica Šmic krila se i igrala ispod stola, jer se plašila bombi. Njena sećanja kada su se na Vaskrs su se čule eksplozije i posle 80 godina su neizbrisiva.
- Moj brat je bio nemirno dete, a ja sam sedela ispod stola i bila mirna. Od potresa je palo staklo sa prozora tik pored mog brata koji se tek tad uplašio i vrisnuo. Malo je falilo da padne na njega. Roditelji su se uplašili i tada smo se on i ja zajedno igrali igre skrivanja ispod stola - priča Danica svoje sećanje na bombardovanje.
Foto: Informer
Svedok savezničkog bombardovanja Ljubiša Antonijević, koji je tada bio radoznali 16 godišnjak, nije izdržao da tog dana ne pobegne iz podruma gde su se sakrili stanari.
- Bili je opšte iznenđenje, niko se nije nadao da će saveznici prvi put da gađaju Beograd baš na Uakrs. Video sam avione i eksploziju, piloti kako izleću sa padobranima. U jednom momentu
kod naše kuće, 500 metara od nas desio se udarni talas koji je izbio ulazna vrata. Mene su ta vrata odbacila u nazad i pao am na stepenice. Tek tada postajem svesan da je bomnba mogla da pogodi i našu kuću - priča Ljubiša.
Foto: Informer
Bombardovane bolnice i dečija skloništa
U bombardovanju su nastradale 22 porodilje i dvadeset dvoje novoro đenđačadi mla đih od osam dana, kao i dve porodice koje su im bile u poseti u Gradskom porodilištu koje je bilo u Krunskoj.
Bombardovana su dečija skloništa u Zvečanskoj, deo oko Bajlonijeve pijace, Aleksandrove ulice, Kalenićevog guvna, Terazija i drugih krajeva grada u kojima nije bilo nikakvih vojnih ili industrijskih meta. Pogođen je i logor na Sajmištu, gde je poginulo izme đu 80 i 120 logoraša.
Bombe su bacane po svim krajevima grada i nedužnim civilima. Razarane su i kuće, ulice, bolnice, porodilište, vrtić, Vojna bolnica, u kojoj su se nalazili naši zarobljenici povratnici radi lečenja.
Gradsko jezgro bilo je razoreno, Slavija, deo oko Tehničkog fakulteta i studentskog doma, Terazije, Nemanjina, ulice Miloša Velikog, Kraljice Natalije i Sarajevska. Na ulicama leševi nedužnih ljudi svuda.
reživeli su bežali na sve strane, čitave ulice bile su u plamenu. Potpuno je srušeno ili teško oštećeno više od 1.200 objekata, vodovodna i kanalizaciona infrastruktura.
Krvavi uskrs
Posledice ovog bombardovanja daleko su bile gore i od onog 6. aprila 1941. godine.
Dva radosna dana, nedelja 16. i ponedeljak 17. april te 1944. godine, za žitelje prestonice ostaju u sećanju kao Krvavi vaskrs.
Kolone sa kovčezima protezale su se kilometrima grobljima u uništenom Beogradu „prijateljskim bombama".
Bio je to prvi u nizu udara američke i britanske avijacije, koji će se ponoviti još nekoliko puta do kraja rata. Saveznici su bombardovali i druge okupirane južnoevropske gradove, ali nikada sa tako malo štete po Nemce i sa tako mnogo civilnih žrtava kao u Srbiji.
- Na ulicama su leševi žrtava svuda - glasio je 20. aprila izveštaj iz Mihailovićevog štaba.
- Prema pouzdanim obaveštenjima Vrhovne komande Jugoslovenske vojske, na Beograd je palo 1.457 bombi prvog i drugog dana pravoslavnog Vaskrsa. Porušeno je ukupno 687 zgrada, a 20. aprila je u ruševinama pronađen 1.161 leš. Broj teško povređenih bio je 1.468 - piše u radiogramu upućenom 21. aprila u London.
"Prijateljska" razaranja
Savezničke bombe padale su sve do septembra 1944. Broj ubijenih civila i materijalna šteta ovih prijateljskih razaranja veća su od aprilskih 1941. koje su naneli Nemci.
Što se ljudskih žrtava tiče, tačan broj nikada nije utvrđen. Preliminarni podaci do kojih je došla Jugoslovenska vlada u izbeglištvu govorili su o oko 3.000 žrtava u Beogradu i 1.200 u Zemunu. Nemački izvori kao ukupan broj stradalih navode brojku od 1.245 ljudi pri čemu je blizu 800 ljudi poginulo u bombardovanju na Vaskrs, a povređeno je preko 5.000 civila.
Prema ovom izvoru, broj stradalih Nemaca bio 343, poginulo je i 96 italijanskih vojnika, dok su ostalo bile srpske, civilne žrtve.
Više o ovom stravičnom zločinu možete pogledati u dokumentarnom filmu naše koleginice Branke Lazić.
Ni 80 godina posle jednog od najužasnijih bombardovanja koje je doživela srpska prestonica, na Vaskrs, 16. i 17. aprila 1944. godine, ne zna se koliko je tačno bilo žrtava u više savezničkih razaranja glavnog grada tokom Drugog svetskog rata.
Povodom Dana sećanja na početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, državni sekretar u Ministarstvu odbrane Mile Jelić je u ime Vlade Republike Srbije položio venac kraj Spomenika pilotima braniocima Beograda na Zemunskom keju.
Uspon Nemačke i naci-fašističkih sila, pogotovo nakon 1938, sve više se pokazivao kao opasnost za Kraljevinu Jugoslaviju. Odana tradicionalnim saveznicima i sa svežim uspomenama na rat protiv ’’Švaba’’, politička elita pokušavala je da se odupre.
Na današnji dan pre 83 godinu doneta je odluka da Jugoslavija uđe u savez sa silama Osovine, ali se tome protivio izričito srpski narod, što je kasnije i dovelo do odmazde Nemačke.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ni 80 godina posle jednog od najužasnijih bombardovanja koje je doživela srpska prestonica, na Vaskrs, 16. i 17. aprila 1944. godine, ne zna se koliko je tačno bilo žrtava u više savezničkih razaranja glavnog grada tokom Drugog svetskog rata.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da svi državni službenici koji ne izvršavaju svoje obaveze treba da budu upućeni u vojsku i na južnu granicu sa Ukrajinom.
Jedan od osumnjičenih u istrazi o sabotaži gasovoda "Severni tok" je tokom prisluškivanog telefonskog razgovora priznao da je radio za Službu bezbednosti Ukrajine (SBU).
Dok se u Ukrajini šire tvrdnje da je predsednik Volodimir Zelenski smenio glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog, na frontu se desio težak udarac koji je definitivno pojačao pritisak na vojni vrh.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.