Pod sloganom zelene tranzicije i pete industrijske revolucije, prošle nedelje završena je, treća po redu, konferencija LookUp 3 koja je okupila vodeće stručnjake i predstavnike poslovne zajednice iz Srbije i sveta.
Cilj događaja bio je da se razmotre aktuelni trendovi, izazovi i rešenja u oblastima energetike, održivog razvoja i zaštite životne sredine i čuju iskustva i primeri i drugih zemalja.
Učesnici panela saglasni su u oceni da Srbija ima izuzetan razvojni potencijal u oblasti kritičnih i strateških mineralnih sirovina. Profesor Čedomir Beljić sa Rudarsko-geološkog fakulteta objašnjava da je važno napraviti razliku između ovih kategorija.
- Na prvom mestu bih istakao bakar, čija eksploatacija traje od 1904. godine do danas u timočkom magmatskom kompleksu. Takođe, litijum koji je pronađen u dolini Jadra predstavlja izuzetno značajan resurs i razvojnu šansu za Srbiju - naglašava prof. Beljić.
Ovo nalazište omogućava proizvodnju do 58.000 tona natrijumkarbonata godišnje, što zadovoljava potrošnju milion električnih automobila.
Decenijama unazad, Srbija izvozi bakar i po tome smo drugi u svetu. Sa litijumom u dolini Jadra koji spada među najperspektivnije i najbolje istražena ležišta litijuma u Evropi, naša zemlja, prema mišljenju stručnjaka, ima mogućnost da u kratkom roku dostigne nivo najrazvijenih ekonomija i privuče najatraktivnije strane investicije u segmentu proizvodnje električnih vozila i drugih naprednih tehnologija.
Na konferenciji govorio je i Džon Stin, vanredni profesor Univerziteta Britanske Kolumbije. On je ukazao na izazove i mogućnosti u budućnosti rudarstva.
- Budućnost sa kojom smo suočeni je budućnost u kojoj će nam trebati više rudarstva da bismo ostvarili ciljeve održivog rasta. Zbog toga, Kanada, na primer, intenzivno ulaže u rudarstvo kroz državne investicije u razvoj strateških resursa kritičnih minerala na svojoj teritoriji - rekao je profesor Stin i dodao:
Foto: Informer
- Rudarstvo se trenutno nalazi pod velikim pritiskom, iako je ono ključno za ostvarivanje ambicioznih ciljeva zelene energetske tranzicije. Pri tome važno je naglasiti da rudarstvo danas i rudarstvo od pre dvadeset ili trideset godina nije ista industrija. Savremeno rudarstvo podrazumeva primenu inovacija koje prosto nisu mogle ni da se zamisle ranije. Inovacije su ključne za održivo rudarstvo i postoje brojni primeri širom sveta kako njihova primena omogućava drastično smanjenje negativog uticaja koje je rudarstvo u prošlosti imalo na životnu sredinu. I to je ono o čemu javnost mora biti detaljno upoznata na istinit način i bez senzacionalizma.
Prema rečima stručnjaka, u Srbiji, po kriterijumu Evropske unije još uvek nije definisana kategorija kritičnih mineralnih sirovina. Iako zakon ne prepoznaje ovaj termin, objašnjavaju oni, postoje mineralne sirovine koje su od interesa za državu i one su proglašene strateškim.
Inovacije u rudarstvu omogućavaju održivo upravljanje otpadom
Docent dr Jelena Carević sa Građevinskog fakulteta naglasila je da građevinska industrija ima potencijal da bude deo rešenja za problem otpada, posebno kada je reč o proizvodnji betona.
- Beton je drugi najkorišćeniji materijal na svetu. Savremene tehnologije omogućavaju da se industrijski otpad integriše u strukturu betona na održiv način, što značajno smanjuje količinu otpada koji nastaje rudarenjem. Na taj način se dobija nova vrednost i smanjuje ukupan ekološki otisak - objašnjava dr Carević.
Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stefan Srbljanović istakao je da je Srbija veoma značajna kao zemlja bogata kritičnim mineralima prema kriterijumima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
Foto: Foto: Aleksandar Krstović
Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stefan Srbljanović
- Srbija je izuzetno bogata kritičnim mineralima. To našu zemlju svrstava među vodeće po svojim razvojnim potencijalima i to moramo da cenimo i iskoristimo na pravi način, uz odgovoran odnos prema životnoj sredini, rekao je Srbljanović. Srbija je posvećena zelenoj tranziciji i dekarbonizaciji, što je posebno značajno ako se ima u vidu da dve trećine energije trenutno dolazi iz termopogona, što je dugoročno neodrživo. Posmatrano i iz te perspektive, za Srbiju je izuzetno značajno da svoje resurse kada su pitanju kritični materijali, posebno litijum, iskoristi na najbolji mogući način uz poštovanje najviših standarda zaštite životne sredine - naveo je Srbljanović.
Treću godinu zaredom stručna i poslovna javnost Srbije u Beogradu, okupila se na Međunarodnoj konferenciji "LOOK UP 2024", kako bi ukazali na nove trendove, probleme i potencijalna rešenja u oblasti energetike i zaštite životne sredine.
Kompanija Rio Tinto reagovala je povodom „Uticaj istraživačkih aktivnosti potencijalnog rudnika litijuma na životnu sredinu u zapadnoj Srbiji“ saopštenjem u kojem tvrdi da su autori javno priznali da su bili prinuđeni da izvrše izmene u tekstu svog članka.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović objasnila je da se kampanja dezinformacija i širenja panike među građanima, a od strane pojedinih opozicionih medija nastavlja.
Aleksandar Cvijetić, dekan Rudarsko-geološkog fakulteta gostujući na TV Prva odgovorio je na neke od suludih teorija zavere o iskopavanju litijuma kojima tajkunski mediji svakodnevno zaguđuju javni prostor u Srbiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Treću godinu zaredom stručna i poslovna javnost Srbije u Beogradu, okupila se na Međunarodnoj konferenciji "LOOK UP 2024", kako bi ukazali na nove trendove, probleme i potencijalna rešenja u oblasti energetike i zaštite životne sredine.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Blokaderska voditeljka Jelena Obućina ponovo je probila sve granice bezobrazluka i licemerja. Iako je pre samo izvesnog vremena javno priznala kako su njene kolege plasirale izmišljotine o navodnom prebijanju dečaka u Valjevu, Obućina sada bez trunke srama nastavlja da pumpa lažnu priču o "nasilju policije".
Nakon što je uživao u zvucima dragačevske trube i pravoj domaćinskoj atmosferi na Saboru u Guči, mađarski državnik i veliki prijatelj Srbije Viktor Orban obišao je i jedan od najlepših prirodnih dragulja naše zemlje – spektakularni stakleni vidikovac na planini Kablar.
Politikolog i dežurni blokaderski analitičar Aleksandar Ivković u samo dva poteza uspeo je da napadne predsednika Aleksandra Vučića jer brani srpske nacionalne interese i ne uvodi sankcije Rusiji, a onda odmah potom brutalno srušio sve snove i iluzije opozicione javnosti o bilo kakvoj smeni vlasti.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom stravičnog i razornog zemljotresa koji je pogodio Kolumbiju, uputivši najdublje saučešće celom narodu te zemlje i njenom rukovodstvu.
Državljanin Sjedinjenih Američkih Država A. H. (31) procesuiran je nakon šenlučenja u Plavu, posle kog je policija pretresla kuću i vozila koje osumnjičeni koristi, te pronašla i oduzela gasni pištolj i municiju.
Na seoskom groblju u Uzićima u opštini Požega, gde joj počivaju roditelji, pre dva dana je, kako se saznaje, sahranjena Vera Pitulić (41), koju je u noći između 18. i 19. jula u gradu Kerolton u severnom predgrađu Dalasa u američkoj državi Teksas, prema tvrdnjama tamošnjih istražnih organa, ubio njen emotivni partner Doni Benedikt (38).
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Nemačka pojačava odbranu od dronova na aerodromima nakon incidenta u Lajpcigu, 300 pripadnika specijalnih snaga biće raspoređeno na osam lokacija, a najavljeno je i uvođenje dodatne odbrambene tehnologije.
Zvaničnik Pentagona Elbridž Kolbi pozvao je saveznike Sjedinjenih Američkih Država u Aziji da više ulažu u sopstvenu odbranu kako bi pomogli u odvraćanju napada u regionu, poručivši da SAD ostaju posvećene regionu sa "partnerima, a ne protektoratima".
Pokušaji Volodimira Zelenskog da pojača međunarodni pritisak na Rusiju i nanese štetu njenoj ekonomiji nisu rezultirali uspehom, konstatovao je list "Militari Čajna".
U razornom zemljotresu koji je u ponedeljak pogodio Kolumbiju poginulo je više 100 ljudi, pokazuju podaci koje su počele da objavljuju lokalne vlasti u pogođenim područjima, udaljenim oko 240 kilometara od glavnog grada Bogote.
Jedan britanski veterinar podelio je jednostavan trik koji vlasnicima kućnih ljubimaca može pomoći da brzo provere da li njihov pas ili mačka ima buve. Za ovaj test potrebni su samo papir i malo vode.
Tamni podočnjaci mogu biti povezani sa hiperpigmentacijom, a izlaganje UV zracima može dodatno podstaći i pojačati stvaranje pigmenta, a evo koji SPF treba koristiti za ovaj deo lica.
Voditelj Božo Dobriša osvrnuo se na sezonu na crnogorskom primorju i otkrio da se Ceca Ražnatović naljutila na njega zbog intervjua sa Jelenom Karleušom.
Pevačica Dragana Mirković oglasila se iz Bosne i Hercegovine iz mesta koje se nalazi na svega desetak minuta od rodne kuće njenog bivšeg muža Tonija Bijelića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.