Pod sloganom zelene tranzicije i pete industrijske revolucije, prošle nedelje završena je, treća po redu, konferencija LookUp 3 koja je okupila vodeće stručnjake i predstavnike poslovne zajednice iz Srbije i sveta.
Cilj događaja bio je da se razmotre aktuelni trendovi, izazovi i rešenja u oblastima energetike, održivog razvoja i zaštite životne sredine i čuju iskustva i primeri i drugih zemalja.
Učesnici panela saglasni su u oceni da Srbija ima izuzetan razvojni potencijal u oblasti kritičnih i strateških mineralnih sirovina. Profesor Čedomir Beljić sa Rudarsko-geološkog fakulteta objašnjava da je važno napraviti razliku između ovih kategorija.
- Na prvom mestu bih istakao bakar, čija eksploatacija traje od 1904. godine do danas u timočkom magmatskom kompleksu. Takođe, litijum koji je pronađen u dolini Jadra predstavlja izuzetno značajan resurs i razvojnu šansu za Srbiju - naglašava prof. Beljić.
Ovo nalazište omogućava proizvodnju do 58.000 tona natrijumkarbonata godišnje, što zadovoljava potrošnju milion električnih automobila.
Decenijama unazad, Srbija izvozi bakar i po tome smo drugi u svetu. Sa litijumom u dolini Jadra koji spada među najperspektivnije i najbolje istražena ležišta litijuma u Evropi, naša zemlja, prema mišljenju stručnjaka, ima mogućnost da u kratkom roku dostigne nivo najrazvijenih ekonomija i privuče najatraktivnije strane investicije u segmentu proizvodnje električnih vozila i drugih naprednih tehnologija.
Na konferenciji govorio je i Džon Stin, vanredni profesor Univerziteta Britanske Kolumbije. On je ukazao na izazove i mogućnosti u budućnosti rudarstva.
- Budućnost sa kojom smo suočeni je budućnost u kojoj će nam trebati više rudarstva da bismo ostvarili ciljeve održivog rasta. Zbog toga, Kanada, na primer, intenzivno ulaže u rudarstvo kroz državne investicije u razvoj strateških resursa kritičnih minerala na svojoj teritoriji - rekao je profesor Stin i dodao:
Foto: Informer
- Rudarstvo se trenutno nalazi pod velikim pritiskom, iako je ono ključno za ostvarivanje ambicioznih ciljeva zelene energetske tranzicije. Pri tome važno je naglasiti da rudarstvo danas i rudarstvo od pre dvadeset ili trideset godina nije ista industrija. Savremeno rudarstvo podrazumeva primenu inovacija koje prosto nisu mogle ni da se zamisle ranije. Inovacije su ključne za održivo rudarstvo i postoje brojni primeri širom sveta kako njihova primena omogućava drastično smanjenje negativog uticaja koje je rudarstvo u prošlosti imalo na životnu sredinu. I to je ono o čemu javnost mora biti detaljno upoznata na istinit način i bez senzacionalizma.
Prema rečima stručnjaka, u Srbiji, po kriterijumu Evropske unije još uvek nije definisana kategorija kritičnih mineralnih sirovina. Iako zakon ne prepoznaje ovaj termin, objašnjavaju oni, postoje mineralne sirovine koje su od interesa za državu i one su proglašene strateškim.
Inovacije u rudarstvu omogućavaju održivo upravljanje otpadom
Docent dr Jelena Carević sa Građevinskog fakulteta naglasila je da građevinska industrija ima potencijal da bude deo rešenja za problem otpada, posebno kada je reč o proizvodnji betona.
- Beton je drugi najkorišćeniji materijal na svetu. Savremene tehnologije omogućavaju da se industrijski otpad integriše u strukturu betona na održiv način, što značajno smanjuje količinu otpada koji nastaje rudarenjem. Na taj način se dobija nova vrednost i smanjuje ukupan ekološki otisak - objašnjava dr Carević.
Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stefan Srbljanović istakao je da je Srbija veoma značajna kao zemlja bogata kritičnim mineralima prema kriterijumima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
Foto: Foto: Aleksandar Krstović
Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stefan Srbljanović
- Srbija je izuzetno bogata kritičnim mineralima. To našu zemlju svrstava među vodeće po svojim razvojnim potencijalima i to moramo da cenimo i iskoristimo na pravi način, uz odgovoran odnos prema životnoj sredini, rekao je Srbljanović. Srbija je posvećena zelenoj tranziciji i dekarbonizaciji, što je posebno značajno ako se ima u vidu da dve trećine energije trenutno dolazi iz termopogona, što je dugoročno neodrživo. Posmatrano i iz te perspektive, za Srbiju je izuzetno značajno da svoje resurse kada su pitanju kritični materijali, posebno litijum, iskoristi na najbolji mogući način uz poštovanje najviših standarda zaštite životne sredine - naveo je Srbljanović.
Treću godinu zaredom stručna i poslovna javnost Srbije u Beogradu, okupila se na Međunarodnoj konferenciji "LOOK UP 2024", kako bi ukazali na nove trendove, probleme i potencijalna rešenja u oblasti energetike i zaštite životne sredine.
Kompanija Rio Tinto reagovala je povodom „Uticaj istraživačkih aktivnosti potencijalnog rudnika litijuma na životnu sredinu u zapadnoj Srbiji“ saopštenjem u kojem tvrdi da su autori javno priznali da su bili prinuđeni da izvrše izmene u tekstu svog članka.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović objasnila je da se kampanja dezinformacija i širenja panike među građanima, a od strane pojedinih opozicionih medija nastavlja.
Aleksandar Cvijetić, dekan Rudarsko-geološkog fakulteta gostujući na TV Prva odgovorio je na neke od suludih teorija zavere o iskopavanju litijuma kojima tajkunski mediji svakodnevno zaguđuju javni prostor u Srbiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Treću godinu zaredom stručna i poslovna javnost Srbije u Beogradu, okupila se na Međunarodnoj konferenciji "LOOK UP 2024", kako bi ukazali na nove trendove, probleme i potencijalna rešenja u oblasti energetike i zaštite životne sredine.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Direktor UKC Niš, doc. dr Milan Lazarević, uputio je snažan i nedvosmislen poziv mladim lekarima u Nišu da se uključe u akcije preventivnih pregleda, koje je inicirao predsednik Vučić, i izađu na teren zajedno sa kolegama iz kliničkog centra i Instituta Niška Banja, tamo gde se najdirektnije spasavaju životi.
Najnoviji podaci o profilima lica koja se nalaze na ekstremističkoj blokaderskoj "listi" potpuno su ogolili svu sramotu i subverzivni karakter ove štetočinske grupacije.
Umesto da preuzmu odgovornost za posledice svog brutalnog maltretiranja, ideolog blokadera Naim Leo Beširi nastavlja da sramno širi laži i na društvenoj mreži Iks gde sramno potvrđuje neistine.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Predsednik Ukrajine Volodomir Zelenski razmatra smenu glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Aleksandra Sirskog i postavljanje komandanta Združenih snaga Mihaila Drapatija na to mesto.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Nije vam potreban skup organizer da biste zaštitili nakit tokom putovanja. Nekoliko jednostavnih trikova pomoći će vam da stigne na odredište bez oštećenja i petljanja.
Bikini ove godine obeležava 80 godina otkako je prvi put predstavljen javnosti, a kupaći kostim koji je 1946. izazvao skandal danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola letnje mode, dok se granice njegovog izgleda i dalje pomeraju.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.