Pod sloganom zelene tranzicije i pete industrijske revolucije, prošle nedelje završena je, treća po redu, konferencija LookUp 3 koja je okupila vodeće stručnjake i predstavnike poslovne zajednice iz Srbije i sveta.
Cilj događaja bio je da se razmotre aktuelni trendovi, izazovi i rešenja u oblastima energetike, održivog razvoja i zaštite životne sredine i čuju iskustva i primeri i drugih zemalja.
Učesnici panela saglasni su u oceni da Srbija ima izuzetan razvojni potencijal u oblasti kritičnih i strateških mineralnih sirovina. Profesor Čedomir Beljić sa Rudarsko-geološkog fakulteta objašnjava da je važno napraviti razliku između ovih kategorija.
- Na prvom mestu bih istakao bakar, čija eksploatacija traje od 1904. godine do danas u timočkom magmatskom kompleksu. Takođe, litijum koji je pronađen u dolini Jadra predstavlja izuzetno značajan resurs i razvojnu šansu za Srbiju - naglašava prof. Beljić.
Ovo nalazište omogućava proizvodnju do 58.000 tona natrijumkarbonata godišnje, što zadovoljava potrošnju milion električnih automobila.
Decenijama unazad, Srbija izvozi bakar i po tome smo drugi u svetu. Sa litijumom u dolini Jadra koji spada među najperspektivnije i najbolje istražena ležišta litijuma u Evropi, naša zemlja, prema mišljenju stručnjaka, ima mogućnost da u kratkom roku dostigne nivo najrazvijenih ekonomija i privuče najatraktivnije strane investicije u segmentu proizvodnje električnih vozila i drugih naprednih tehnologija.
Na konferenciji govorio je i Džon Stin, vanredni profesor Univerziteta Britanske Kolumbije. On je ukazao na izazove i mogućnosti u budućnosti rudarstva.
- Budućnost sa kojom smo suočeni je budućnost u kojoj će nam trebati više rudarstva da bismo ostvarili ciljeve održivog rasta. Zbog toga, Kanada, na primer, intenzivno ulaže u rudarstvo kroz državne investicije u razvoj strateških resursa kritičnih minerala na svojoj teritoriji - rekao je profesor Stin i dodao:
Foto: Informer
- Rudarstvo se trenutno nalazi pod velikim pritiskom, iako je ono ključno za ostvarivanje ambicioznih ciljeva zelene energetske tranzicije. Pri tome važno je naglasiti da rudarstvo danas i rudarstvo od pre dvadeset ili trideset godina nije ista industrija. Savremeno rudarstvo podrazumeva primenu inovacija koje prosto nisu mogle ni da se zamisle ranije. Inovacije su ključne za održivo rudarstvo i postoje brojni primeri širom sveta kako njihova primena omogućava drastično smanjenje negativog uticaja koje je rudarstvo u prošlosti imalo na životnu sredinu. I to je ono o čemu javnost mora biti detaljno upoznata na istinit način i bez senzacionalizma.
Prema rečima stručnjaka, u Srbiji, po kriterijumu Evropske unije još uvek nije definisana kategorija kritičnih mineralnih sirovina. Iako zakon ne prepoznaje ovaj termin, objašnjavaju oni, postoje mineralne sirovine koje su od interesa za državu i one su proglašene strateškim.
Inovacije u rudarstvu omogućavaju održivo upravljanje otpadom
Docent dr Jelena Carević sa Građevinskog fakulteta naglasila je da građevinska industrija ima potencijal da bude deo rešenja za problem otpada, posebno kada je reč o proizvodnji betona.
- Beton je drugi najkorišćeniji materijal na svetu. Savremene tehnologije omogućavaju da se industrijski otpad integriše u strukturu betona na održiv način, što značajno smanjuje količinu otpada koji nastaje rudarenjem. Na taj način se dobija nova vrednost i smanjuje ukupan ekološki otisak - objašnjava dr Carević.
Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stefan Srbljanović istakao je da je Srbija veoma značajna kao zemlja bogata kritičnim mineralima prema kriterijumima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
Foto: Foto: Aleksandar Krstović
Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stefan Srbljanović
- Srbija je izuzetno bogata kritičnim mineralima. To našu zemlju svrstava među vodeće po svojim razvojnim potencijalima i to moramo da cenimo i iskoristimo na pravi način, uz odgovoran odnos prema životnoj sredini, rekao je Srbljanović. Srbija je posvećena zelenoj tranziciji i dekarbonizaciji, što je posebno značajno ako se ima u vidu da dve trećine energije trenutno dolazi iz termopogona, što je dugoročno neodrživo. Posmatrano i iz te perspektive, za Srbiju je izuzetno značajno da svoje resurse kada su pitanju kritični materijali, posebno litijum, iskoristi na najbolji mogući način uz poštovanje najviših standarda zaštite životne sredine - naveo je Srbljanović.
Treću godinu zaredom stručna i poslovna javnost Srbije u Beogradu, okupila se na Međunarodnoj konferenciji "LOOK UP 2024", kako bi ukazali na nove trendove, probleme i potencijalna rešenja u oblasti energetike i zaštite životne sredine.
Kompanija Rio Tinto reagovala je povodom „Uticaj istraživačkih aktivnosti potencijalnog rudnika litijuma na životnu sredinu u zapadnoj Srbiji“ saopštenjem u kojem tvrdi da su autori javno priznali da su bili prinuđeni da izvrše izmene u tekstu svog članka.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović objasnila je da se kampanja dezinformacija i širenja panike među građanima, a od strane pojedinih opozicionih medija nastavlja.
Aleksandar Cvijetić, dekan Rudarsko-geološkog fakulteta gostujući na TV Prva odgovorio je na neke od suludih teorija zavere o iskopavanju litijuma kojima tajkunski mediji svakodnevno zaguđuju javni prostor u Srbiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Treću godinu zaredom stručna i poslovna javnost Srbije u Beogradu, okupila se na Međunarodnoj konferenciji "LOOK UP 2024", kako bi ukazali na nove trendove, probleme i potencijalna rešenja u oblasti energetike i zaštite životne sredine.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Nepoznata osoba ostavila je torbu u blizini zgrade u Monaku, koja je eksplodirala ubrzo nakon toga. Prema prvim izveštajima sa terena, najmanje tri osobe su povređene u ovoj eksploziji.
Tokom 28. juna i u noći na 29. jun, jedinice Odbrambenih snaga Ukrajine izvele su seriju koordinisanih udara na niz važnih vojnih ciljeva pod kontrolom ruskih snaga.
Oružane snage Ruske Federacije izvele su seriju snažnih vazdušnih udara na ukrajinske vojne i industrijske ciljeve u Harkovu, koristeći teške razorne avio-bombe tipa FAB opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPK).
Sve je izvesnije da se situacija oko Ukrajine dramatično usijava, a kijevski mediji otvoreno upozoravaju da Belorusija i Rusija možda planiraju "nešto užasno" uz pomoć Kine.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.