Pravoslavni vernici sutra obeležavaju dan Svetog apostola Andreja Prvozvanog, koji je bio prvi Hristov apostol, stariji brat Svetog apostola Petra i učenik Svetog Jovana Krstitelja.
Sveti apostol Andrej Prvozvani, bio je apostol Carigrada i Rusije, ali i patron ruskog carstva i doma Romanovih.
Propovedao je hrišćanstvo svuda po svetu, a mučki je stradao, razapet na kosom krstu, tokom propovedanja hrišćanstva. Bogu se molio sve do smrti.
Tokom života je isceljivao bolesne, a njegove čudotvorne mošti su mnogima pomogle.
Dan Svetog apostola Andreja Prvozvanog mnogo Srba praznuje kao krsnu slavu, čak i beogradska opština Voždovac i dom Karađorđevića.
Prema narodnom verovanju, Sveti apostol Andrej Prvozvani je umeo da razgovara sa velikim životinjama i da ih pokori, pa se smatra njihovim zaštitnikom.
Nekada su mečkari slavili Andrijevdan, jer se smatra da medvede kroti kao pse, te da jašući jednog putuje svetom.
Foto: Shutterstock
Medved
Na sutrašnji praznik je lov na medvede strogo zabranjen, a prema starom hrišćanskom predanju, ove zveri tokom njegovog praznika ne napadaju ljude.
Osim toga, pravoslavci na dan Svetog apostola Andreja Prvozvanog nikako ne jedu kukuruz, već ga treba večeras skuvati za medvede, a sprema se i kolač, mečkina pobojnica, kako medved ne bi klao stoku.
Nekada davno su deca rano ujutru mečkinu pobojnicu nosila na "mečkina mesta".
U Šumadiji se ne štavi koža, niti se bilo šta sa njom radi, a u Homolju ne radi se ništa sa odećom - da je mečke ne bi pocepale. Zbog toga ni danas, u "moderna vremena" ne bi trebalo prati, peglati, ušivati, niti raditi bilo šta sa odećom.
Vodeničari skupljaju priloge u brašnu, od koga prave "hleb za mečku", za koji tvrde da ostaje svež godinu dana.
Pravoslavni praznici su kod Srba oduvek duboko ukorenjeni u tradiciji, veri i porodičnom nasleđu, ali se način obeležavanja umnogome promenio tokom vremena - od poštovanja običaja u ruralnim sredinama, do savremenih proslava ubrzanog ritma gradskog života.
Srpska pravoslavna crkva i njeni virnici sutra obeležavaju praznik pod nazivom Božićne poklade, kada se u pojedinim delovima Srbije ljudi maskiraju radi "teranja zlih sila" čime pokazuju naklonost i paganskim običajima.
Slava je jedan od najstarijih i najvažnijih običaja u Srbiji, koji se održava već više od 1.000 godina. Iako je povezana s hrišćanstvom, ona ima duboke korene u prehrišćanskoj tradiciji, naročito u kultu predaka koji je bio od presudnog značaja za Slovene, a posebno za Srbe.
Slavski kolač, žito, sveća, vino i ikona svetitelja su neizostavni elementi svake slave. Pitali smo građane da li češće kupuju slavski kolač u pekarama ili se ipak odlučuju da naprave domaći kod kuće.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju uspomenu na smrt proroka, preteče i krstitelja svetog Jovana - Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave prenos moštiju svetog apostola Vartolomeja, a ljudi veruju da je na ovaj dan najlakše stradati, te se mnoge stvari zabranjuju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pravoslavni praznici su kod Srba oduvek duboko ukorenjeni u tradiciji, veri i porodičnom nasleđu, ali se način obeležavanja umnogome promenio tokom vremena - od poštovanja običaja u ruralnim sredinama, do savremenih proslava ubrzanog ritma gradskog života.
U Specijalnom sudu za zločine na Kosovu i Metohiji u Hagu danas su izrečene prvostepene presude komandantima terorističke OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Kadriju Veseljiju i Redžepu Seljimiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nije isključio mogućnost da Srbija bude jedna od platformi za pregovore o okončanju rata između Rusije i Ukrajine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokazao je fotografije jezivih zločina nad Srbima i nealbanskim stanovništvom za koje, kako je naveo, čelnici OVK ovom presudom nisu kažnjeni.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali podelio je danas utiske nakon susreta sa Markom Stojićem, poznatim domaćinom iz Popučaka, koji se mesarskim zanatom bavi još od 1973. godine.
Blokaderka Slavica Filipovic koja se nalazi na 37. mestuna tzv. studentskoj listi, inače dobra drugarica teroristkinje iz Novog Sada Marije Vasić, za koju su srpski vernici fetišisti, pljuvala je pokojnog generala Ratka Mladića.
Predsednik SNS Miloš Vučević izjavio je da studentska lista nema nikakve veze sa studentima i da niko nije čuo šta je njihova politika kada je reč o Kosovu i Metohiji, ističući da smatra da je sve to jedna velika “mačka u džaku” za građane Srbije.
Crveni tim u Exatlonu Srbija u ovoj sezoni dobio je pomoć od učesnika prve sezone Radojice Lazića, a oni su sada oživeli i njegov pobednički pozdravi iz prethodne sezone.
U duelu i poligonu koji se zvao "Mulj" snage su odmerile glumica Maja i profesorka srpskog jezika Nevena, a njihov okršaj imao je veliki značaj za konačan rezultat između Crvenog i Plavog tima.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Nikola Štimac osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na dve godine zatvora zbog toga što je 25. aprila na Zvezdari, u Ulici Milana Rakića pretukao Zorana Nedeljkovića (62), koji je preminuo mesec dana kasnije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu uhapsili su D. Đ. (36) iz ovog grada zbog sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
Osnovni sud u Aleksincu je 3. septembra 2026. godine prihvatio sporazum o priznanju krivičnog dela između Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu i B. Ž. (48) sa područja opštine Ražanj.
Litvanske snage oborile su rusku bespilotnu letelicu koja je, umesto planiranih ciljeva u Ukrajini, zalutala duboko na teritoriju ove članice NATO. Reagujući na vanredne događaje na granici, šef države Gitanas Naušeda izneo je prve zvanične procene incidenta.
"Rusija može biti velika sila ili nećе postojati: to su zakoni istorije", izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije, Dmitrij Medvedev.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Bivša rijaliti učesnica Milica Kemez prvi put je progovorila o ozbiljnim zdravstvenim problemima od pre dve godine, pa je spomenula i lažna prijateljstva.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.