Beograd devedesetih imao je poseban zvuk. Nisu to bile sirene koje danas prolaze nezapaženo, već pucnjevi koji su parali noć i tišina koja je dolazila posle njih. U toj tišini ostajali su zatvoreni kafići, razbijena stakla i ljudi koji su znali da se još jedno ime upravo preselilo na zidove umrlica.
Sanduci su izlazili iz zgrada gotovo rutinski. Mladići, često sa tek navršenih dvadeset godina, ispraćani su u kolima pogrebnih preduzeća dok su njihovi prijatelji stajali u crnim jaknama, sa pogledima uperenim u asfalt. Plakanje, jauci i kratki povici bola bili su prizor na koji se grad navikao, što je možda i najstrašnija činjenica tog vremena.
Ulice su bile oblepljene čituljama. Nisu to bile samo obaveštenja o smrti, već poruke: ko je bio "prijatelj", ko "brat", a ko će "pamtiti i osvetiti". Taj papirni zid tuge bio je dnevnik jedne generacije koja je živela brzo, bez iluzija o dugom životu.
Kriminal kao status, nasilje kao valuta
U tom paralelnom svetu kriminalci su imali slavu. Njihova imena su se izgovarala sa strahopoštovanjem, njihova lica prepoznavala u noćnim klubovima, a njihove biografije rasle zajedno sa brojem sukoba i neprijatelja. Parole su bile kratke i jasne: nema starosti, nema penzije, samo sada i ovde.
Istovremeno, politika i kriminal su se preplitali do te mere da je postalo teško razdvojiti ih. Dok su jedni govorili o patriotizmu, drugi su taj isti patriotizam koristili kao štit za poslove koji su donosili novac, moć i oružje.
Sistem koji je funkcionisao kao fabrika
Kasnije će se, pred sudovima, čuti rečenice koje su zvučale gotovo neverovatno. Jovan Prijić, prvi specijalni tužilac za organizovani kriminal, opisao je strukture okupljene oko Dušana Spasojevića i Milorada Ulemeka Legije kao organizaciju sa više od 200 ljudi. To nije bila banda sa ulice — to je bio sistem.
Svako je imao zadatak. Neko je pratio, neko planirao, neko izvršavao, neko uklanjao tragove. Kriminal je imao dinamiku preduzeća koje ne sme da stane.
Likvidacije su imale obrazac. Brzo, precizno, bez suvišnih reči. Automobili korišćeni u tim akcijama u podzemlju su imali gotovo mitski status. Mediji su kasnije govorili o "rukopisu smrti", načinu na koji se znalo ko stoji iza zločina i pre nego što istraga počne.
Meta nisu bili samo lokalni protivnici. Naručioci i žrtve dolazili su i iz drugih zemalja, što je dodatno pokazivalo koliko su se granice raspale.
Imena koja su punila naslovne strane
Smrti Branislava Matića Belog, Đorđa Božovića Giške, Aleksandra Kneževića Kneleta, Gorana Vukovića Majmuna, Radeta Ćaldovića Ćente i drugih nisu bile samo kriminalne vesti. One su bile događaji. Grad je o njima pričao danima, analizirale su se rute kretanja, mesta susreta, mogući motivi.
Svaka likvidacija bila je poruka — ko je sledeći, ko je pogrešio, ko je izgubio zaštitu.
Najjezivije ubistvo pripadnika zemunskog klana
Jedini preostali pripadnik zemunskog klana čija sudbina još nije zvanično utvrđena jeste Ninoslav Konstantinović.
Sretko Kalinić je tvrdio da je ubio i Konstantinovića i da je njegovo telo zakopano u njivi u blizini autoputa Beograd-Zagreb.
Čak i najiskusniji policajci, oni koji su se tokom karijere sretali sa svakakvim zločinima i monstrumima koji su ih činili, ostali su užasnuti pred detaljima svirepe likvidacije Milana Jurišića, koga su ubili bivši drugovi, pripadnici zemunskog klana.
Foto: Društvene mreže
Ninoslav Konstantinović
Policija navodi i da je telo Jurišića isečeno testerom za drva i samleveno u mašini za meso, ali malo im je bila jedna - jer se pokvarila - pa su morali da kupe drugu. Mlevenje tela Jurišića potrajalo je četiri do pet dana, a stan u kojem je monstruzni zločin obavljen, bio je sav u krvi. Samleveni ostaci tela bačeni su u reku Manzanares u Madridu, ispod mosta Viktorija, gde je policija tražila i našla dosta tragova, pre svega ostataka kostiju koji su prosleđeni na antropološku i forenzičarsku analizu da bi se izvukao DNK i uporedio sa onim tragovima koje ima srpska policija.
Decenija koja se nije završila 1999.
Iako su se kalendarski devedesete završile, njihov duh se zadržao mnogo duže. Neki akteri su nestali, neki su završili pred sudovima, neki su promenili identitete. Ali obrasci su ostali.
To je bila decenija u kojoj je nasilje imalo svoj jezik, svoja pravila i svoju publiku. Cena je bila previsoka, a račun su platili i oni koji su svesno birali taj put, i oni koji su se samo našli u pogrešno vreme na pogrešnom mestu.
Boris Petkov jedini je učesnik filma "Vidimo se u čitulji" koji je umro prirodnom smrću. Knele se ugledao na njega, Giška mu je bio najbolji drug, a tvrdio je da se jedino boji veštačkih droga.
Političar Čedomir Jovanović svedočio je pre 20 godina pred Specijalnim sudom u vezi ubistva Zorana Đinđića, a o nekim detaljima sa svedočenja priča se i dan danas.
Čelnici DOS-a hteli su u novembru 1999. godine da ubiju Vojislava Šešelja, a za to su angažovali "zemunski klan", otkriva Nikola Bajić, nekadašnji član ove kriminalne grupe.
Zoran Vukojević Vuk, svedok saradnik na suđenju za ubistvo Zorana Đinđića i "zemunskom klanu", ubijen je zbog 3,5 miliona evra, koje je uzeo od Dušana Spasojevića Šiptara!
Dušan Spasojević Šiptar, ubijeni vođa "zemunskog klana" oteo je Vuka Bajruševića (50) u dogovoru sa političarima iz DOS-a, tvrdi "zemunac" Nikola Bajić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Boris Petkov jedini je učesnik filma "Vidimo se u čitulji" koji je umro prirodnom smrću. Knele se ugledao na njega, Giška mu je bio najbolji drug, a tvrdio je da se jedino boji veštačkih droga.
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
Bivši predsednik Srbije, lider minorne Socijaldemokratske stranke Srbije (SDS), dao je svoj doprinos opozicionom brlogu, pošto je svoje blokadere skupa sa tradicionalnom opozicijom nazvao amaterima.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks i potpuno raskrinkala lidera Novog DSS-a Miloša Jovanovića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Od upokojenja starca Tadeja Vitovničkog 2003. godine, njegov grob u Manastiru Vitovnica postao je mesto hodočašća, a među vernicima se proširilo verovanje da njegove molitve donose isceljenje, utehu i pomoć onima koji mu se obraćaju sa verom.
Više od 1.500 plovila sa oko 20.000 učesnika danas je zaplovilo Drinom od Perućca do Rogačice, u okviru centralnog događaja 32. Drinske regate, jedne od najvećih turističko-zabavnih manifestacija u Srbiji.
Svi vozači koji u ponedeljak uveče planiraju put ka letovalištima na Halkidikiju moraju biti na posebnom oprezu i spremiti se za izmenjen režim saobraćaja.
Pojedini ruski mediji i Telegram kanali objavili su tvrdnju da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski preuzeo odgovornost za napade na logističke centre kompanije Vajldberiz u Moskovskoj i Tambovskoj oblasti.
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da je izvela napade na ciljeve povezane sa američkom vojskom u Jordanu, kao i na naftnu infrastrukturu u Kuvajtu, u okviru nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
U popularnoj srpskoj seriji "Selo gori, a baba se češlja", koja je osvojila srca gledalaca širom Balkana, mnogi nisu ni primetili da su originalne uloge bile napisane za potpuno drugačije glumce.
Kineski startap za veštačku inteligenciju, Munšot, predstavio je danas novi model Kimi K3 sa 2,8 biliona parametara, za koji tvrdi da je najveći sistem veštačke inteligencije otvorenog koda na svetu i koji po performansama parira najnaprednijem američkom modelu Fejbl kompanije Antropik.
Pevačica Biljana Bilja Jevtić ogolila je dušu i podelila najbolniji emotivni trenutak iz svoje prošlosti - gubitak majke koji ju je zadesio u trenucima kada je bila miljama daleko od kuće.
Reper Dragomir Despić Desingerica otkrio je detalje hapšenja u Crnoj Gori i otkrio kako je priveden odmah nakon nastupa i da je u pritvoru bio do pet ujutru.
Grčka i Turska tradicionalno su među omiljenim izborima Srba, ali i javnih ličnosti koje za odmor traže savršen spoj luksuza, privatnosti i dobrog provoda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.