Ubice često veruju da će vreme uništiti dokaze i zauvek sakriti istinu. Međutim, upravo ono što se sa telom dešava satima, danima, mesecima, pa čak i godinama nakon smrti, može istražiteljima da otkrije kada je osoba preminula, da li je telo premeštano i na koji način je pokušano prikrivanje zločina.
Jedan od najpoznatijih i najpotresnijih slučajeva u regionu, koji ujedno pokazuje koliko vreme može da oteža, ali ne i da onemogući istragu i pravdu, jeste ubistvo Antonije Bilić (17) iz Drniša u Hrvatskoj.
Nakon što je tog kobnog 7. juna 2011. godine na mostu preko reke Čikole ušla u kamion kojim je upravljao vozač Dragan Paravinja, svaki trag devojčice je nestao.
Foto: YouTube video printscreen
Antonija Bilić
Usledila je jedna od najopsežnijih potraga u istoriji regionalne policije, tokom koje su pretraživane šume, kanjoni i jezera.
Protok vremena, ekstremni vremenski uslovi i nepristupačan teren dodatno su otežavali pronalazak tela i prikupljanje ključnih forenzičkih dokaza.
Foto: YouTube video printscreen
Potraga za Antonijom Bilić
I dok je Paravinja tokom istrage i po hapšenju u BiH više puta drsko menjao iskaz, od potpunog priznanja da ju je zadavio i bacio u reku do kasnijeg negiranja i tvrdnji da mu je sve smešteno, istražitelji su paralelno sklapali mozaik materijalnih dokaza.
Foto: YouTube video printscreen
Dragan Paravinja
Ključni korak u prvoj fazi bio je detaljan pretres Paravinjinog teretnjaka marke "mercedes". Forenzičari su u kabini kamiona sproveli detaljnu biologiju i primenili savremene metode analize, pa je na spavaćem ležaju pronađena plava vlas kose za koju je DNK analizom bez dileme utvrđeno da pripada Antoniji Bilić. Detaljnim pregledom i upotrebom luminola u unutrašnjosti vozila otkriveni su i tragovi žrtvine krvi, kao i biološki tragovi sperme koji su pripadali Draganu Paravinji.
Pored toga, rekonstrukcijom kretanja kamiona preko tahografa i snimaka sa nadzornih kamera na naplatnim kućicama, iz sekunde u sekund je utvrđeno gde se vozilo zaustavljalo i koliko je trajalo zadržavanje na kritičnim lokacijama.
Ipak, najveća enigma bila je sudbina devojčice, sve do kraja novembra 2012. godine, odnosno čak 500 dana nakon nestanka. Prolaznici su na kamionskom parkiralištu pored državne ceste kod Josipdola sasvim slučajno uočili ljudske kosti, nakon čega su na lice mesta hitno izašli timovi sudskih patologa.
Iz pronađenih bedrenih kostiju i zuba izolovan je profil koji se stoprocentno poklopio sa profilom roditelja Antonije Bilić, čime je zvanično potvrđen njen identitet.
Foto: YouTube video printscreen
Iznošenje Antonijinih ostataka iz šume
Obdukcijom je utvrđeno da na kostima nije bilo tragova vatrenog ili hladnog oružja, niti preloma uzrokovanih padom sa visine, što je išlo u prilog tezi tužilaštva da je devojka stradala usled zadavljenja, tačnije gušenja, upravo kako je Paravinja prvobitno opisao u svom iskazu u Banja Luci.
Na prvi pogled deluje logično da je svaki dan koji prođe nakon zločina prednost za počinioca. Tragovi blede, telo se menja, a priroda polako preuzima ono što je ostalo.
Međutim, sudski medicinari i forenzičari na protok vremena gledaju potpuno drugačije. Za njih svaka promena predstavlja novu informaciju koja može pomoći da se rekonstruišu poslednji trenuci života žrtve.
Foto: Shutterstock
Forenzika/Ilustracija
Obdukcija je najkorisnija kada se telo pronađe ubrzo nakon smrti, ali ni protok vremena ne znači da je istraga osuđena na neuspeh. Naprotiv, način na koji se telo menja često postaje svojevrsni biološki sat.
Hlađenje tela, mrtvačka ukočenost i mrtvačke mrlje pomažu stručnjacima da odrede približno vreme smrti i provere da li se ono poklapa sa iskazima osumnjičenih. Kako vreme odmiče, telo nastavlja da "govori", samo drugim jezikom.
Foto: Shutterstock
Obdukcija/Ilustracija
Posebno zanimljivu ulogu imaju bakterije koje se prirodno nalaze u ljudskom organizmu. Iako su za života neophodne za normalno funkcionisanje organizma, nakon smrti upravo one prve započinju proces razgradnje tkiva.
Kako imuni sistem više ne funkcioniše, bakterije se nekontrolisano šire kroz telo, razlažu organe i stvaraju gasove koji izazivaju karakteristične promene. Za forenzičare ove promene nisu samo posledica raspadanja, već važan pokazatelj koliko je vremena prošlo od smrti.
Foto: Pixabay
Bakterija/Ilustracija
Kada prođu dani, u priču se uključuju i neočekivani saveznici istražitelja - insekti. Forenzička entomologija, grana sudske medicine koja proučava insekte na ljudskim ostacima, danas ima značajnu ulogu u mnogim istragama.
Pojedine vrste muva privučene su mirisima koji nastaju neposredno nakon smrti i mogu da polože jaja na telo već nekoliko minuta ili sati kasnije. Iz tih jaja razvijaju se larve, a njihov razvoj odvija se gotovo po preciznom biološkom rasporedu.
Dok većina ljudi pri pogledu na larve vidi samo posledicu raspadanja, forenzički entomolozi u njima vide svojevrsni kalendar.
Analizom vrste insekata i njihovog razvojnog stadijuma moguće je prilično precizno proceniti koliko je vremena prošlo od smrti, naročito u slučajevima kada je telo pronađeno tek posle više dana ili nedelja.
U pojedinim istragama upravo su insekti pomogli da se ospori alibi osumnjičenih ili da se utvrdi da je telo bilo premeštano.
Foto: Shutterstock
Insekti/Ilustracija
Ni mesto na kojem je telo pronađeno nije bez značaja. Voda, zemlja, visoka temperatura ili hladnoća potpuno različito utiču na proces raspadanja. Hladna voda uglavnom usporava razgradnju, dok visoka temperatura i vlaga ubrzavaju rad bakterija i razvoj insekata.
Vrsta zemljišta, njegova vlažnost i dubina na kojoj je telo zakopano takođe mogu značajno promeniti brzinu raspadanja, zbog čega forenzičari uvek uzimaju u obzir uslove sredine, a ne samo stanje tela.
Jedan od najraširenijih mitova jeste da kreč ubrzava raspadanje i može da "uništi" telo. Međutim, stručnjaci navode da je istina drugačija.
U mnogim slučajevima kreč može čak da uspori razgradnju jer isušuje tkiva i otežava razvoj bakterija i insekata. Upravo zato pokušaji prikrivanja zločina često ne daju rezultat kojem se počinioci nadaju.
Foto: D.K.
Telo u vodi/Ilustracija
Čak i kada od tela ostanu samo kosti, posao forenzičara nije završen. Naprotiv. Forenzički antropolozi iz kostiju mogu da procene pol, približnu starost, visinu, stare prelome, pojedine bolesti, pa čak i tragove povreda koje su nastale neposredno pre smrti.
Zubi često predstavljaju najotporniji deo ljudskog tela i mogu da sačuvaju DNK godinama, zbog čega neretko postaju ključ za identifikaciju žrtava u slučajevima kada više nema mekih tkiva.
Zbog toga među stručnjacima postoji nepisano pravilo da vreme može da promeni izgled tela, ali retko kada uspe da izbriše sve dokaze.
Foto: Univerzitet Nikola Kopernik/Dariusz Polinski/Mirosław Blicharski/Wikipedia
Lobanja/Ilustracija
Mesto na kojem mrtvi pomažu živima
Da bi što bolje razumeli kako vreme, vremenski uslovi i priroda utiču na ljudsko telo nakon smrti, naučnici su početkom 80-ih godina u američkoj saveznoj državi Tenesi osnovali prvo istraživačko postrojenje poznato kao Body Farm ili "Farma tela".
Foto: YouTube video printscreen
Istraživački centar Body Farm
Na tom mestu tela ljudi koji su ih dobrovoljno zaveštali nauci proučavaju se u različitim uslovima kako bi stručnjaci što preciznije razumeli procese koji nastaju nakon smrti.
Tela se ostavljaju na otvorenom, zakopavaju na različitim dubinama, izlažu suncu, hladu, vodi ili zatvorenim prostorima, a istraživači prate kako temperatura, vlaga, insekti, životinje i vrsta zemljišta utiču na brzinu raspadanja.
Na farmi proučava se i način na koji se raspadaju tela u gepeku automobila, ispod betonskih ploča, u plitkim ili dubokim grobovima, kao i u različitim godišnjim dobima.
Zahvaljujući tim istraživanjima, stručnjaci danas mnogo bolje razumeju kako spoljašnji uslovi utiču na telo i mogu preciznije da procene kada je nastupila smrt ili da li je telo naknadno premeštano.
Znanje stečeno na ovoj istraživačkoj instituciji danas se koristi širom sveta. Mnoge metode koje primenjuju patolozi, forenzički antropolozi i entomolozi razvijene su upravo na ovom jedinstvenom istraživačkom poligonu i pomogle su u rasvetljavanju hiljada zločina.
Telo možda nestane, ali priča retko kada
Savremena forenzika pokazala je da protok vremena ne znači nužno i gubitak istine. Naprotiv, priroda ostavlja tragove koje samo treba znati pročitati. Bakterije, insekti, zemlja, voda, kosti i zubi zajedno pričaju priču koju ljudsko oko često ne može da vidi.
Zato među sudskim patolozima postoji izreka da "telo možda vremenom nestane, ali njegova priča gotovo nikada".
Momir Gavrilović, zvani Gavra i Moca, bivši pripadnik Državne bezbednosti, ubijen je u noći 3. avgusta 2001. godine, oko 22 časa, na parkingu u Ulici Džona Kenedija broj 15 na Novom Beogradu, a njegove ubice nisu pronađene.
Kada istraga zapne, odgovore često daje telo žrtve. Obdukcija nije samo utvrđivanje uzroka smrti, već složen forenzički postupak kojim sudski medicinari iz rana, modrica, preloma i tragova na organima mogu da rekonstruišu poslednje trenutke života, razotkriju lažne iskaze i pomognu istražiteljima da slože mozaik zločina.
Bez krvi, bez buke i bez očiglednih tragova. Upravo zbog toga su otrovi vekovima važili za omiljeno oružje ubica. Mnogi zločini godinama su izgledali kao prirodna smrt, sve dok razvoj sudske medicine nije omogućio toksikolozima da iz tela žrtve izvuku i ono što je ubica mislio da je zauvek sakrio.
Postoje ubistva kod kojih počinilac iza sebe ostavi samo tragove koje nije uspeo da sakrije, ali i ona u kojima se čini da ubica želi da bude „čut“. Poruka ispisana na mestu zločina, šifra poslata novinama ili predmet koji potvrđuje da se iza pisma zaista krije ubica mogu postati deo svojevrsne komunikacije počinioca sa policijom, javnošću ili čak samom žrtvom.
Poslednjih godina Srbiju je potreslo više brutalnih ubistava u kojima su žrtve bile žene, a osumnjičeni ili osuđeni bili njihovi sadašnji ili bivši partneri. Iako je svaki slučaj imao svoje specifičnosti, zajednički imenitelj bili su narušeni emotivni odnosi, ljubomora, posesivnost i nemogućnost prihvatanja kraja veze.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Momir Gavrilović, zvani Gavra i Moca, bivši pripadnik Državne bezbednosti, ubijen je u noći 3. avgusta 2001. godine, oko 22 časa, na parkingu u Ulici Džona Kenedija broj 15 na Novom Beogradu, a njegove ubice nisu pronađene.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
Da poslanici Studentske liste i dalje ne znaju najosnovnije stvari u vezi sa boravkom u Narodnoj Skupštini, otkriva hit priča koju je jedan poslanik ispričao Vučićeviću, a koju je glavni urednik Informera prepričao gledaocima.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Obilne padavine, koje su od jutros zahvatile gotovo celu Srbiju, izazvale su velike probleme u saobraćaju. Brojne ulice našle su se pod vodom, dok su pojedini automobili ostali zaglavljeni ili se pokvarili usled otežanih uslova na putevima.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Umesto da hitno rešava komunalni kolaps i spreči zarazu na poplavljenim ulicama Smedereva, nova vlast sprovodi politički teror nad neistomišljenicima, čiji je vrhunac hapšenje gradonačelnice Jasmine Vojinović.
Ruska vojska naglo je pojačala napade na pravcima Dobropolja i Konstantinovke, pokušavajući da sa juga i jugozapada ugrozi najvažniji ukrajinski odbrambeni pojas u Donbasu, koji obuhvata Slavjansk, Kramatorsk i Družkovku.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Rusija je značajno povećala preciznost balističkih raketa „iskander“, koje sada mogu da pogađaju ciljeve sa odstupanjem od svega nekoliko metara, uprkos ukrajinskim sistemima za elektronsko ometanje.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Postoje ljudi koji uživaju u erotskim fantazijama, ali u njima nikada ne zamišljaju sebe i nemaju želju za seksualnim odnosom sa drugom osobom. Kanadski psiholog Entoni Bogaert ovu pojavu nazvao je seksualnošću bez identiteta.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Nekadašnja striptizeta i erotski model Vesna Počuča Šana objavila je fotografiju iz 1993. godine i podsetila javnost na period kada je bila na vrhuncu popularnosti.
Godina 2026. donela je mnogo lepih vesti na domaćoj estradi, a nekoliko poznatih pevača i pevačica dobilo je prinove i ostvarilo se u jednoj od najlepših životnih uloga.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.