Interakcije između čoveka i veštačke inteligencije postaju sve složenije, a istraživači sa Univerziteta Vaseda u Japanu primećuju karakteristike međuljudskih odnosa jer je čak 75 odsto učesnika u istraživanju potražilo emocionalnu podršku od veštačke inteligencije, na sličan način kao što interaguju sa ljudima.
Istraživači sa Univerziteta Vaseda su osmislili novu skalu samoprocene i istakli koncepte anksioznosti, vezanosti i izbegavanja prema veštačkoj inteligenciji, a njihova studija je objavljena u časopisu Kurent Psiholodži.
Foto: Shutterstock
Očekuje se da će njihov rad poslužiti kao smernica za dalje istraživanje odnosa između čoveka i veštačke inteligencije i uključivanje etičkih razmatranja u razvoj AI u budućnosti, prenosi Sajans Dejli.
U inovativnom radu, koji obuhvata dve pilot studije i jednu formalnu studiju, grupa istraživača sa Univerziteta Vaseda u Japanu, uključujući istraživačkog saradnika Fan Janga i profesora Acušija Ošioa sa Fakulteta za književnost, umetnost i nauku, koristila je teoriju vezanosti kako bi ispitala odnose između čoveka i veštačke inteligencije.
Veštačka inteligencija je sveprisutna u ovoj eri, a kao rezultat toga, interakcije između čoveka i veštačke inteligencije postaju sve češće i složenije, i očekuje se da će se ovaj trend uskoro ubrzati.
Stoga su naučnici uložili izuzetne napore da bolje razumeju odnose između čoveka i veštačke inteligencije u smislu poverenja i druženja.
Međutim, ove interakcije između čoveka i mašine moguće je razumeti i u smislu funkcionisanja međuljudskih odnosa.
Foto: Shutterstock
Jang navodi da je kao istraživač u oblasti vezanosti i socijalne psihologije, dugo zainteresovan za to kako ljudi formiraju emocionalne veze.
Jang je naglasio da poslednjih godina, generativna veštačka inteligencija, poput ChatGPT-a, postaje sve jača i mudrija, nudeći ne samo informativnu podršku već i osećaj sigurnosti.
- Ove karakteristike podsećaju na ono što teorija vezanosti opisuje kao osnovu za formiranje sigurnih odnosa. Kako ljudi počinju da interaguju sa veštačkom inteligencijom ne samo zbog rešavanja problema ili učenja, već i zbog emocionalne podrške i druženja, njihova emocionalna veza ili iskustvo bezbednosti sa veštačkom inteligencijom zahtevaju pažnju - naveo je Jang.
Istakao je da je to istraživanje pokušaj da se ispita ta mogućnost.
Foto: Shutterstock
Primetno je da je tim razvio novu skalu samoprocene pod nazivom Skala iskustava u odnosima između ljudi i veštačke inteligencije kako bi izmerio tendencije vezane za veštačku inteligenciju.
U svom istraživanju, otkrili su da neke osobe traže emocionalnu podršku i smernice od veštačke inteligencije, slično načinu na koji interaguju sa ljudima.
Skoro 75 odsto učesnika se obratilo veštačkoj inteligenciji za savet, dok je oko 39 odsto doživljavalo veštačku inteligenciju kao stalno, pouzdano prisustvo i sigurnost.
Ova studija je razlikovala dve dimenzije ljudske vezanosti za veštačku inteligenciju: anksioznost i izbegavanje.
Foto: Shutterstock
Kako je istaknuto, osoba sa visokom anksioznošću od veštačke inteligencije traži emocionalno uveravanje i gaji strah od dobijanja neadekvatnih odgovora od veštačke inteligencije.
Nasuprot tome, visoko izbegavanje veštačke inteligencije karakteriše nelagodnost zbog bliskosti i posledična sklonost ka emocionalnoj distanci od veštačke inteligencije.
Međutim, ovi nalazi ne znače da ljudi trenutno formiraju istinske emocionalne vezanosti za AI. Umesto toga, studija pokazuje da se psihološki okviri koji se koriste za ljudske odnose mogu primeniti i na interakcije između ljudi i veštačke inteligencije.
Foto: Shuterstock
Sadašnji rezultati mogu uticati na etički dizajn veštačke inteligencije kao pratilaca i alata za podršku mentalnom zdravlju.
Na primer, četbotovi sa veštačkom inteligencijom koji se koriste u intervencijama za usamljenost ili terapijskim aplikacijama mogli bi se prilagoditi emocionalnim potrebama različitih korisnika, pružajući empatičnije odgovore za korisnike sa visokom anksioznošću ili održavajući poštovanje na distanci za korisnike sa tendencijama izbegavanja.
Rezultati takođe ukazuju na potrebu za transparentnošću u sistemima veštačke inteligencije koji simuliraju emocionalne odnose, kao što su romantične aplikacije sa veštačkom inteligencijom ili roboti negovatelji, kako bi se sprečila emocionalna prekomerna zavisnost ili manipulacija.
Foto: Shutterstock
Štaviše, skalu iskustava u odnosima između ljudi i veštačke inteligencije bi mogli da koriste programeri ili psiholozi da procene kako se ljudi emocionalno odnose prema veštačkoj inteligenciji i da shodno tome prilagode strategije u razvoju AI.
Foto: Shutterstock
Jang ističe da pošto se veštačka inteligencija sve više integriše u svakodnevni život, ljudi mogu početi da traže ne samo informacije već i emocionalnu podršku od sistema AI.
- Naše istraživanje ističe psihološku dinamiku koja stoji iza ovih interakcija i nudi alate za procenu emocionalnih tendencija prema veštačkoj inteligenciji. Na kraju, ono promoviše bolje razumevanje kako se ljudi povezuju sa tehnologijom na društvenom nivou, pomažući u vođenju dizajnerskih praksi koje daju prioritet psihološkom blagostanju - zaključuje Jang.
Većina pripadnika generacije Zed, verovali ili ne, venčala bi se sa veštačkom inteligencijom, rezultati su najnovijeg istraživanja! Razlog je jednostavan - ne mogu da podnesu osude ljudi oko sebe, odbijanja ili patnju, pa im je lakše da ljubav pruže robotu.
Žene su znatno više izložene riziku od gubitka posla zbog AI nego muškarci, jer češće rade u administraciji, uslugama i drugim sektorima koji su podložniji automatizaciji.
Na koji način stres, tuga i dosada utiču na prehrambene navike, kakva su iskustva građana Srbije u vezi sa pristupom ishrani i uticajem koje emocije imaju pri izboru količine i vrste hrane – bila su tema onlajn istraživanja u kojem je učestvovalo više od 1.000 ispitanika, u okviru nacionalne kampanje Teži ravnoteži.
Estonija, lider prema Pisa testiranju, od septembra ide u suprotnom pravcu od ostalih evropskih zemalja, podstičući đake da tokom nastave koriste mobilne telefone i veštačku inteligenciju, a sve u cilju poboljšati učenja i rezultata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Većina pripadnika generacije Zed, verovali ili ne, venčala bi se sa veštačkom inteligencijom, rezultati su najnovijeg istraživanja! Razlog je jednostavan - ne mogu da podnesu osude ljudi oko sebe, odbijanja ili patnju, pa im je lakše da ljubav pruže robotu.
Oni koji su tokom prethodnih godinu i po dana tražili izbore sada se ne raduju zato što znaju kakav će rezultat biti i da će poverenje građana opet da dobiju odgovorni i ozbiljni ljudi!
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Miroslav Miki Aleksić doživeo je pravi debakl u Narodnoj skupštini, gde je prvo kukao što predsednik Aleksandar Vučić raspisuje nove izbore, zaboravivši da je samo godinu dana ranije sam bežao od birališta i tvrdio da "izbori nisu tema", dok je istovremeno uhvaćen u brutalnoj laži o ulaganjima u srpsku poljoprivredu.
Blokaderski glumac Feđa Štukan, bosnaski ekstremista i snajperista u Sarajevu iz Armije BiH, pokušao je da provocira Srbe i Srbiju, ali je dobio brutalan odgovor iz Srpske.
Ministar pravde Nenad Vujić odbacio je danas navode opozicije da Predlog zakona o Pravosudnoj akademiji stavlja pod kontrolu izvršne i zakonodavne vlasti izbor sudija i tužilaca.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić sastao se danas sa otpravnikom poslova Ambasade SAD u Srbiji Aleksandrom Titolom, sa kojim je razgovarao o nastavku saradnje dve zemlje u okviru Strateškog dijaloga.
Šampion Exatlona Marko Nikolić i voditeljka Jelena Dimitrijević odmerili su snage u akva kartingu i najavili drugu sezonu najvećeg sportskog rijalitija.
Bivša takmičarka najgledanijeg sportskog rijalitija "Exatlon" Milica Ohman odgovarala je na brza pitanja i otkrila šta joj je ostalo u najlepšem sećanju iz takmičenja.
Nova sezona Exatlona još nije ni počela, a već se uveliko spekuliše o poznatim imenima koja bi mogla da zamene muzičku scenu najtežim sportskim poligonima.
Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno 35 požara na otvorenom prostoru, a najteža situacija i dalje je u Deliblatskoj peščari, dok su požari aktivni i na Stolovima kod Kraljeva, u Lukovu kod Vranja i na planini Goč.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski istakla je da su boračka udruženja u Rasinskom okrugu zadovoljna najavljenom državnom podrškom borcima, među kojima će svaki borac dobiti po 10.000 dinara.
U koordinisanoj akciji crnogorske policije, Uprave carina i tužilaštva uhapšen je D. R. (31) iz Podgorice, zbog sumnje da je pokušao da u Crnu Goru prokrijumčari skupocene mobilne telefone procenjene vrednosti veće od 2,6 miliona evra.
Novinar Mladen Mijatović objavio je dramatičan snimak hapšenja A. S. (24), osumnjičenog da je dva puta bacio bombu na istu kuću na Novom Beogradu, pri čemu druga bomba, srećom, nije eksplodirala.
Nakon raspisane potrage za tri osobe koje su mladića P. V. (26) otele nasred ulice, a potom teško povredile i tražile otkup za njegovo puštanje, uhapšen je V. P. (22).
Veliki požar izbio je u prirodnom rezervatu Utriš kod Anape nakon pada bespilotne letelice, a vatra je već zahvatila 3,5 hektara šume i rastinja, saopštile su vlasti Krasnodarskog kraja.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
U području Ovidiopolja u Odeskoj oblasti zabeležen je udar reaktivne bespilotne letelice, nedaleko od nekadašnjeg sovjetskog obaveštajnog centra „Ovidiopolj-2“.
Holivudska akciona zvezda Žan-Klod van Dam stigao je danas u Niš, gde će večeras biti specijalni gost otvaranja Međunarodnog filmskog festivala u Nišu.
Novi dokumentarni film o stravičnim zločinima Džefrija Epstina pod nazivom "Epstinovi dosijei: Mreža zla" (Diabolical: The Epstein Files) stiže na HBO Max 3. septembra, nakon što je kompanija Warner Bros. Discovery zvanično obezbedila međunarodna distributivna prava za ovo ostvarenje.
Ministarstvo kulture prenelo je 463.910.000 dinara za realizaciju projekta "Zaštita i prezentacija manastira Manasija" a ugovor su danas potpisali ministar kulture Nikola Selaković i iguman manastira protosinđel Pavle.
Pevačica Jelena Karleuša obeležila je 48. rođendan u velikom stilu, a među brojnim skupocenim poklonima pažnju je privukla prestižna torba brenda "Hermes", vredna čak 20.000 evra.
Javne ličnosti često nisu u dobrim odnosima sa svojim najmilijima, a kada govorimo o narušenim relacijama među najbližim krvnim srodnicima - ovo su samo neki primeri porodičnih odnosa braće i sestara koji su narušeni.
Voditeljka Anđela Đurašković proživela je dramu u Beogradu kada joj je pred očima nestao dvogodišnji sin. Na svu sreću, mališan je pronađen nakon pola sata.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.