„Crvenkapa“ je pretrpela različite izmene od momenta kada je napisana
Snežana i sedam patuljaka, Pepeljuga, Uspavana lepotica, Petar Pan i mnoge druge priče oblikovale su našu maštu i usadile nam moralne kompase kojih se većina nas i danas pridržava. Ipak, jednom kada su naučnici počeli da proučavaju korene ovih bajki, mnogo mračniji i jeziviji detalji počeli su da isplivavaju.
„Crvenkapa“ je poznata bajka u kojoj mala devojčica sreće vuka. Različite verzije priče su postojale u folkloru mnogih naroda sve dok jednu od njih nije u 17. veku zabeležio Šarl Pero. Najpoznatiju verziju su u 19. veku napisala braća Grim, a originalna priča je već u tom momentu pretrpela značajne promene.
Najpoznatija verzija bajke priča o devojčici sa crvenim ogrtačem (prema Peroovoj verziji) ili crvenom kapom (prema varijanti braće Grim) koja odlazi u posetu bolesnoj baki. Put je vodi kroz šumu gde sreće vuka kome lakoverno otrkiva kuda je krenula.
U modernoj bajci, vuk joj odvraća pažnju branjem cveća, odlazi pre Crvenkape kod bake i pojede staricu. Onda, premaskiran u baku, čeka devojčicu i uspeva da i nju pojede. Nakon što sit legde u krevet i zaspi pojavljuje se drvoseča koji mu raseče stomak, izvadi nepovređene baku i Crvenkapu, a vuku stomak napuni kamenjem. Nakon što se ovaj probudi, suviše je težak da bi bežao i tako umre.
Foto: printscreen you tube
Ipak, nije sve tako jednostavno. U Peroovoj verziji vuk pojede i Crvenkapu i baku i to je kraj priče. Nema srećnog kraja, a Pero je mislio da bajka služi kao upozorenje devojčicama da ne pričaju sa nepoznatima. Braća Grim su uvela lik lovca koji spašava situaciju i tako napravili srećan kraj, ali postoje i verzije koje su daleko mračnije!
Poreklo „Crvenkape“ može se pratiti sve do 10. veka i Francuske gde su seljaci ovu bajku pričali kraj vatre. Na taj način preneta je u Italiju gde su se pojavile prve varijacije na priču koja je počela da se zove i „Lažna baka“ („La Finta Nona“) i „Priča o baki“ („The Story of Grandmother“). Ovde priča postaje prilično jeziva i pomalo perverzna jer se umesto vuka pojavljuje vukodlak koji ubija baku i zauzima njeno mesto.
Crvenkapa, zamišljena kao tinejdžerka ili mlada devojka pre nego devojčica, dolazi i zatiče bogatu trpezu i na prevaru jede bakine zube (od kojih misli da su pirinač), meso (za koje misli da su šnicle) i pije bakinu krv (za koju misli da je vino). Tako, i ona se pretvara u ljudoždera-vampira!
Nakon toga, leže u krevet sa čudovištem, a neke verzije implicirale su i postojanje se*sualnog čina jer vukodlak onda traži od Crvenkape da skine ogrtač i baci ga u vatru.
Neki etnolozi uspeli su da pronađu malo drugačiju verziju francuske priče po kojoj je Crvenkapa prepoznala premaskiranog vuka i uspela da pobegne iz bakine kuće. Interesatno, ova varijanta bajke Crvenkapu predstavlja kao hrabru, malu heroinu koja je oslanja samo na svoju domišljatost i lukavstvo kako bi izbegla strašnu sudbinu.
Tek verzija braće Grim je uvela odraslog muškarca koji stiže da je spase.
Sabrina Foks ide bosa od 2014. godine, najmanje 80 odsto vremena. Vratila je slobodu svojim stopalima, probudila ih je i spoznala da obuća nije uvek potrebna...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sabrina Foks ide bosa od 2014. godine, najmanje 80 odsto vremena. Vratila je slobodu svojim stopalima, probudila ih je i spoznala da obuća nije uvek potrebna...
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.