Reumatske i koštano-zglobne bolesti najčešće su hronične bolesti u svetu, a ključ je u ranoj dijagnozi, kao i adekvatnom lečenju. U osnovi bolesti je zapaljenje, a simptomi uključuju bolno krute otečene zglobove u bilo kom delu tela, sa karakterističnom jutarnjom ukočenošću
Oboleli od reumatskih i koštano-zglobnih bolesti su najmnogobrojniji među hroničnim bolesnicima, što u praksi znači da svaki četvrti građanin Evrope, bez obzira na godine, boluje od nekog oblika reumatizma. To su bolesti koje su onesposobljavajuće ako se ne otkriju na vreme, bolesti koje jako skupo koštaju svaku državu, jer pacijenti često odsustvuju s posla, pre vremena postaju invalidi i odlaze u penziju ili na vrlo složene hirurške intervencije, čulo se povodom Svetskog dana borbe protiv artritisa, koji je obeležen pod sloganom "Ne odlaži - vreme je za posao". Ključ je u ranoj dijagnozi postavljenoj u prva tri meseca, kao i adekvatnom lečenju, a već godinama prioritet društva je zapošljavanje ovih osoba, kako onih sa invaliditetom, tako i onih bez njega.
Terapijski cilj
U osnovi bolesti je zapaljenje, a simptomi uključuju bolno krute otečene zglobove u bilo kom delu tela, sa karakterističnom jutarnjom ukočenošću, koja može da traje i duže od jednog sata. Bol je rezultat trošenja i kidanja hrskavice, a u najčešće hronične artritise (ima ih više od 100 vrsta), spadaju reumatoidni artritis, ankilozirajući spondilitis, kao i psorijazni artritis.
Foto: Shutterstock
Obolevaju i deca
U Srbiji boluje oko 2.000 dece kod kojih se artritis javio pre 16. rođendana.
- Principi su isti, važno je da se što pre postavi dijagnoza kod deteta. Možda je u dečijem uzrastu to donekle lakše, jer ako se dete žali na bol u zglobu ili ukoliko se vidi da štedi ruku ili nogu prilikom hodanja, to ne može da bude ništa bezazleno. Mora obavezno da ga pogleda supspecijalista pedijatrije, odnosno reumatologije da bi se što pre postavila dijagnoza i što je moguće ranije započelo lečenje. Kod dece se primenjuju identično gotovo svi lekovi kao i kod odraslih, i ja konkretno imam takve pacijente koji su dočekali duboku starost sa određenim blažim stepenom invaliditeta samo zato što su tokom bolesti bili dobro lečeni - kaže dr Predrag Ostojić.
- Pacijenata sa hroničnim artritisima u našoj zemlji ima više od 70.000 i ono što danas znamo jeste da najjače "udaraju" na početku, da su najagresivniji, po zglobove najdestruktivniji u prve dve godine trajanja bolesti. Ukoliko ih ne prepoznamo na vreme i ne lečimo adekvatno, odnosno pustimo da bolest radi po svome, istraživanja pokazuju da više od 50 odsto obolelih nakon pet godina postaje trajno radno nesposobno i penzioniše se usled invaliditeta - kaže doc. dr Predrag Ostojić sa Instituta za reumatologiju i predsednik Udruženja reumatologa Srbije.
Zbog toga se već dve decenije insistira na tome da se hronični artritisi rano prepoznaju, a to znači u prva tri meseca od pojave tegoba, dodaje doktor.
- Druga stvar je adekvatno lečenje, koje podrazumeva primenu snažnih antiflamatornih imunosupresivnih, pa čak i bioloških lekova, što znači da bolest mora da se leči u specijalizovanim ustanovama, kojih ima u svim većim gradovima - navodi dr Predrag Ostojić.
Foto: Pixabay
Obimno istraživanje urađeno u Francuskoj pokazalo je da osobe kod kojih je bolest rano prepoznata i lečena tokom pet godina, koliko su praćene, nisu odsustvovale s posla nijedan dan i nijedna od njih nije otišla u invalidsku penziju.
- Veoma je važno da i mi reumatolozi budemo agilni, da ne pustimo bolest da ide svojim tokom, odnosno da terapiju koja ne pomaže i ne daje željeni razultat adekvatno menjamo i da pokušamo da postignemo ono što zovemo terapijski cilj, a to je remisija bolesti - stanje bez tegoba ili sa minimalnim tegobama - naglašava reumatolog.
Međutim, i pored brzog reagovanja i lečenja, na oko 20 odsto bolesnika terapija ne deluje, te se naučnici trude da pronađu nove lekove za ovu petinu pacijenata.
Nije sve u zglobovima
Pred oštećenja zglobova, koji su nažalost trajni, postoje mnogi drugi faktori koji mogu da utiču na radnu sposobnost, a da to nije vezano za samu hendikepiranost, dodaje doktor.
Foto: Shutterstock
- Danas se u nauci oni zovu neprepoznate ili nezadovoljene potrebe, kojih u hroničnim artritisima ima izuzetno mnogo, i o tome se u savremenoj reumatologiji trenutno najviše priča. Nažalost, pokazano je da pacijenti koji su u remisiji u velikom procentu i dalje trpe bol i za to postoji određeno naučno objašnjenje. To je veliki problem za nas reumatologe - da lečimo hroničan bol uprkos potpunom smirenom artritisu - napominje dr Predrag Ostojić.
Veliki broj pacijenata ima hronični zamor, osećaj nedostatka energije...
- Ujutru se bude umorni, stalno su preko dana pospani i možete da zamislite koliko to utiče na radnu sposobnost, na praćenje nastave u školi, učenje, studiranje. Veliki broj pacijenata ima problem sa spavanjem, najčešće je to nesanica, ali su česti i slip apnea, sindrom nemirnih nogu koji ih budi iz sna, onemogućava da normalno spavaju - navodi reumatolog.
Foto: Shutterstock
Veliki problem je i depresija - oko 70 odsto pacijenata ima određene simptome, dok je kod 20 odsto njih i dijagnostikovana.
- Svi ovi faktori nepovoljno utiču na radnu sposobnost, ali eventualna neaktivnost, sedenje kod kuće, osećaj bespotrebnosti, ili kako god već možemo da nazovemo to stanje, znatno pogoršavaju depresiju ovih pacijenata, kao i hroničan zamor. Zato što je i za depresiju i za hroničan zamor fizička aktivnost izuzetno važna - naglašava dr Predrag Ostojić i poručuje:
Foto: Shutterstock
- Nisu važni samo pacijenti koji su ograničenih radnih sposobnosti, odnosno koji su već penzionisani usled invaliditeta, već i radno aktivni. Ono što poslodavci treba da znaju je da ovi pacijenti imaju smanjenu produktivnost. Čak i kad su u apsolutnoj remisiji, gde smo mi lekari prezadovoljni, istraživanja pokazuju da je njihova produktivnost 10 odsto manja. Ako imaju nedovoljno kontrolisanu bolest ili određeni stepen funkcijske nesposobnosti, produktivnost može da bude od 30 do 50 odsto manja. Pridružujem se stoga apelu da se ovi pacijenti integrišu u socijalnu i radnu sredinu i da poslodavci imaju razumevanja za eventualne probleme.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je izazov Iliji Srdanoviću, nosiocu blokaderske liste na predstojećim izborima, koji je pokrenuo salve reakcija.
Na sastanku blokadera označenom kao sednica Radne jedinice za operacionalizaciju programa (RJOP), održanom 17. septembra, tokom rasprave o delu programa koji se odnosi na Kosovo i Metohiju iznet je predlog da prva mera bude - otkaz profesoru Dejanu Miroviću.
Propali košarkaš i blokader sa dna kace Vladimir Štimac, koji je uspeo da ženu Aleksandru uvali na takozvanu studentsku listu kao kandidata, javno i otvoreno propagira nasilje nad neistomišljenicima i kaže: "Ukoliko i vi želite da jašete - glasajte za studentsku listu!".
Gubitak podrške i opšta panika pred izbore doveli su tajkuna Dragana Đilasa do potpunog nervnog sloma, što se moglo videti na medijskoj trovačnici Nove S, uživo u programu.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije "Transparentnost", u postupku monitoringa izbornog procesa, najoštrije osuđuje poziv "Studentske liste" na mučenje, nečovečno ponašanje i ubistvo Aleksandra Vučića i ocenjuje ga nedemokratskim i krivično-odgovornim potezom "Studentske liste".
Šta se dešava iza kulisa najvećeg sportskog rijalitija saznaćete večeras od 21:30 čas kada se na Informer televiziji emituje emisija "Druga strana Exatlona".
Učesnice prve sezone Exatlona Srbija Anabela Zonai i Sanja Kalinović žestoko su se sukobile u emisiji "Exatlon Specijal", a varnice u studiju nisu jenjavale.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
U blizini glavne magistrale Kučevo-Beograd, kod sela Lješnica, izbio je veliki požar. Vatra je zahvatila nisko rastinje na njivama i širi se prema gustoj šumi.
Vozač sanitetskog vozila Dimitrije Vlahović i medicinski tehničar Haris Bećirović, zaposleni u Opštoj bolnici u Bijelom Polju, pokazali su neverovatnu pribranost i ljudskost kada su se prvi zatekli na mestu teške saobraćajne nezgode kod Mojkovca, gde je autobus sa podgoričkom decom sleteo s puta u provaliju.
Pripadnici austrijske Specijalne jedinice za borbu protiv uličnog kriminala (EGS) izveli su sinoć munjevitu akciju u bečkom okrugu Marijahilf, u kojoj je uhapšen državljanin Srbije (29) zbog trgovine drogom, a u njegovom stanu pronađena je velika količina kokaina, kanabisa i gotovog novca.
Najbizarnija lopovska grupa u Zagrebu konačno je dočekala pravosudni epilog. Četvorica majstora mesecima su harali po kućama i vikendicama noseći sve što im padne pod ruku, od bakarnog krova s mrtvačnice do kamina od 100 kila, a spektakularni fijasko doživeli su kada su ukrali bager od 20.000 evra i njime se strmoglavili niz liticu.
Prava dramatična i filmska potera odigrala se u blizini Skadarskog jezera, gde je crnogorska granična policija uz pomoć drona i patrola jurila dva vozila bez tablica, te zaplenila 185,5 kilograma prokrijumčarenog duvana vrednog 13.000 evra, dok su osumnjičeni šverceri uspeli da pobegnu u šumu.
Vlada Slovačke neće slati vojnike da se bore protiv Rusije na osnovu izmišljenog izgovora, a u interesu onih koji podstiču sukob sa Moskvom, izjavio je slovački premijer Robert Fico.
Predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova prokomentarisala je izjavu Volodimira Zelenskog o ogromnom budžetskom deficitu u Ukrajini.
Mina Nenadović, ćerka preminulog barda srpskog glumišta Nenada Nenadovića, raznežila je pratioce na društvenim mrežama objavivši fotografiju na kojoj nosi garderobu koja je pripadala njenom ocu.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Pevačicu Teu Bilanović na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla" sačekalo je prijatno iznenađenje - po nju je došao njen dečko, koji je stigao luksuznim mercedesom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.