Estonski grad Narva, koji se nalazi tik uz granicu sa Rusijom, sve češće se pominje kao potencijalna prva meta u slučaju da ruski predsednik Vladimir Putin odluči da pokrene invaziju.
Stanovništvo ovog grada je podeljeno: deo ruskojezičnih građana gaji nostalgiju prema sovjetskoj prošlosti, dok drugi izražavaju zabrinutost zbog mogućih vojnih ambicija Moskve.
U svetlu potencijalne pretnje napadom, estonski civili prolaze kroz vojne obuke, pripremajući se za sve moguće scenarije.
Grad u kome 95 odsto stanovništva govori ruski
Ruski jezik je maternji za ogromnu većinu stanovnika Narve — oko 95 odsto ukupne populacije. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, mnogi su zadržali mogućnost da slobodno prelaze granicu i da dobiju ruske pasoše, što je postalo uobičajena praksa. Granica je ostala otvorena, ali pod strogim nadzorom.
- Živim u Estoniji, ali sam državljanin Rusije. Do 1991. godine živeli smo bez granica i svi su bili srećni - izjavio je jedan meštanin za France 24.
Stariji estonski građani koji govore ruski kažu da im nedostaju dani kada je zemlja bila deo sovjetskog bloka. Iako su u manjini, analitičari upozoravaju da bi Moskva mogla iskoristiti njihovo prisustvo kao izgovor za moguću intervenciju.
- Vrlo je moguće da Putin iskoristi situaciju u regionu u kome većinski živi rusko govorno stanovništvo kako bi unapredio sopstvene interese - rekao je drugi sagovornik.
Napetost na mostu i stalne provokacije
Na mostu koji povezuje Narvu sa ruskim gradom Ivanogradom i koji služi kao zvanični granični prelaz, estonska policija je u stalnoj pripravnosti. U proseku, oko 2.000 ljudi dnevno prelazi granicu. Policajci tvrde da ne komuniciraju sa kolegama sa ruske strane.
- Naš posao nije da razgovaramo s njima - rekao je jedan od pripadnika estonske granične službe.
Pripadnici estonskih bezbednosnih struktura ističu da su ruske provokacije konstantne, uključujući uklanjanje bova koje označavaju granicu na reci. Vremenom, kažu oni, pretnje su postale otvorenije i direktnije.
Građanska mobilizacija: Estonci se spremaju za mogući sukob
U pripremi za najgori scenario, sve više civila priključuje se odbrambenim inicijativama. Lekari, advokati, mehaničari — svi oni postaju dobrovoljci Estonske odbrambene lige (EDL), poluvojne organizacije koja ima zadatak da podrži regularne oružane snage.
Obuka uključuje vežbe uništavanja dronova i kretanje kroz rovove, a dobrovoljci izražavaju strah da bi moguće primirje u Ukrajini moglo imati neposredne posledice po Baltik.
U Narvi su već postavljena skloništa u javnim objektima. Stanovnici znaju gde treba da se upute u slučaju oglašavanja sirena. Grad živi u stanju iščekivanja i napetosti, spreman da reaguje na svako pogoršanje sve nestabilnijih geopolitičkih okolnosti.
Nekada ismevan kao „politički klovn“, Vladimir Žirinovski danas se sve češće spominje kao vizionar čija su predviđanja postala stvarnost. Od rata na Bliskom istoku, preko sukoba u Ukrajini, pa sve do raskida odnosa Rusije sa Zapadom — lider Liberalno-demokratske partije Rusije pogodio je niz događaja sa zapanjujućom preciznošću. A ako je suditi po onome što je još najavio, svet tek ulazi u period velikih potresa.
Bogdan Krotevič, bivši načelnik štaba ukrajinske brigade Azov, pozvao je vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine, Aleksandra Sirskog, da podnese ostavku zbog, kako kaže, potpunog izostanka strategije i izdavanja naređenja koja „graniče s krivičnom odgovornošću“ i dovode u opasnost živote ukrajinskih vojnika.
Rusija je pojačala vojne operacije protiv Ukrajine, demonstrativno ignorišući mirovne inicijative predsednika SAD Donalda Trampa, javlja američka televizijska mreža CNN. Ova eskalacija dešava se uoči nastavka pregovora između Moskve i Vašingtona, koji bi trebalo da budu održani u Istanbulu.
Ukrajinci su narod koji je kolektivno odbacio svoj ruski identitet u korist veštački stvorene i besmislene alternative, ocenio je ruski filozof, politikolog i sociolog Aleksandar Dugin, uporedivši tu transformaciju sa pojmom promene pola.
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Paklene vrućine i suša u Evropi otežale su funkcionisanje alternativnih izvoznih ruta Ukrajine, uključujući i one preko Dunava, čime su, kako pišu mediji, išle naruku Rusiji u sukobu. Kako se navodi, ovakve vremenske prilike su "neočekivani saveznik" Rusije.
Rusko Ratno vazduhoplovstvo je tokom Specijalne vojne operacije dostiglo novi nivo i sada može da uništava krstareće rakete i bespilotne letelice, saopštio je komandant Ratnog vazduhoplovstva Rusije, general-pukovnik Sergej Kobilaš.
Specijalna vojna operacija će pre ili kasnije biti završena pod našim uslovima, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nekada ismevan kao „politički klovn“, Vladimir Žirinovski danas se sve češće spominje kao vizionar čija su predviđanja postala stvarnost. Od rata na Bliskom istoku, preko sukoba u Ukrajini, pa sve do raskida odnosa Rusije sa Zapadom — lider Liberalno-demokratske partije Rusije pogodio je niz događaja sa zapanjujućom preciznošću. A ako je suditi po onome što je još najavio, svet tek ulazi u period velikih potresa.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorava građane na internet prevare, a žrtva može biti svako ko koristi telefon, računar, društvene mreže ili elektronsko bankarstvo.
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.