Evropska unija je u poslednjim mesecima značajno povećala vojnu podršku Moldaviji, usmeravajući pažnju sa Ukrajine ka ovoj maloj državi koja se nalazi pod sve većim bezbednosnim pritiskom zbog rata u neposrednom susedstvu.
U aprilu 2025. godine, EU je kroz Evropski mirovni fond (EPF) odobrila dodatnih 60 miliona evra pomoći, od čega je 20 miliona evra namenjeno nabavci osam sistema protivvazdušne odbrane kratkog dometa, uključujući lansere i 24 rakete. Prethodnih 40 miliona evra, izdvojenih početkom istog meseca, uloženo je u unapređenje mobilnosti pešadije i komandno-kontrolnih sistema.
Dronovi narušavaju vazdušni prostor, EU reaguje
Ova pomoć dolazi kao odgovor na učestale incidente sa ruskim dronovima, koji narušavaju moldavski vazdušni prostor i ostavljaju ostatke na njenoj teritoriji. Od 2021. godine, EU je ukupno izdvojila 197 miliona evra za jačanje moldavskih oružanih snaga.
Moldavija se nalazi na strateški osetljivom mestu između Ukrajine i Rumunije, zbog čega sve veći broj evropskih zvaničnika izražava zabrinutost da bi mogla biti sledeća meta ruske destabilizacije. Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok upozorila je da bi Moldavija bila sledeća na udaru ako Ukrajina padne pod rusku kontrolu.
Uprkos ustavnoj neutralnosti, Moldavija je u maju 2024. postala prva zemlja koja je potpisala bezbednosno-odbrambeno partnerstvo sa EU. Sporazum predviđa jaču saradnju u oblastima sajber bezbednosti, borbe protiv dezinformacija i zajedničkih vojnih vežbi.
Podeljene reakcije unutar Moldavije
Vojna pomoć izaziva oštre podele u moldavskoj javnosti. Predsednica Maja Sandu i njena proevropska vlada pozdravljaju podršku EU kao ključnu za očuvanje suvereniteta, dok opozicija upozorava na rizik od prekomerne militarizacije i moguće uvučenosti u šire geopolitičke sukobe.
Bivši generalni tužilac Aleksandar Stojanoglo kritikovao je rast vojnih izdataka u zemlji sa ozbiljnim ekonomskim problemima, tvrdeći da je Moldavija živela u miru dok, kako kaže, predsednica Sandu nije „pokrenula paniku zbog izmišljene pretnje“.
Budućnost između suvereniteta i sukoba
I dok Evropska unija intenzivira vojnu saradnju, ostaje otvoreno pitanje da li će ta pomoć doprineti stabilizaciji zemlje ili je dodatno izložiti riziku. Dok jedni u tome vide garanciju bezbednosti i evropskog puta, drugi upozoravaju da bi Moldavija mogla postati sledeća tačka konflikta na mapi Istočne Evrope.
Pokušaj ruskih snaga da preuzmu kontrolu nad gradom Pokrovskom u Donjeckoj oblasti završio se neuspešno, saopštio je Ukrajinski centar za bezbednost i saradnju. Posle višemesečnih žestokih borbi i sporog napredovanja, ofanziva na tom pravcu je, prema njihovim trvrdnjama, zaustavljena.
Vrhovnoj radi Ukrajine podnet je predlog zakona koji bi omogućio osobama starijim od 60 godina da dobrovoljno stupe u vojnu službu na osnovu ugovora, saopštio je poslanik Roman Kostenko, član parlamentarnog Odbora za nacionalnu bezbednost, odbranu i obaveštajne poslove.
Ruske trupe preuzele su kontrolu nad naseljem Novoje u Donjeckoj Narodnoj Republici tokom poslednja 24 sata, saopštilo je u sredu Ministarstvo odbrane Rusije.
Švedska i Finska će, kao nove članice NATO-a, biti prve mete potencijalnog nuklearnog udara u slučaju šireg sukoba sa Alijansom, izjavio je bivši predsednik Rusije i zamenik predsednika Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev u intervjuu za agenciju TASS.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenjuje da se globalni finansijski sistem približava tački preokreta i da se iza zvaničnih brojki krije mnogo dublja kriza Zapada.
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
SAD su upozorile Evropsku uniju da bi američki tečni prirodni gas mogao da bude preusmeren na druga tržišta ako Brisel ne ublaži planirana pravila o emisiji metana. Poruka iz Vašingtona jasno pokazuje da Amerika sve otvorenije koristi svoju dominantnu poziciju na evropskom energetskom tržištu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin bi, ako Moskva odluči da podigne nivo sukoba i krene u razorne udare po Ukrajini i evropskoj vojnoj infrastrukturi, mogao da vrati generala Sergeja Surovikina, poznatog kao „general Armagedon“.
Ruski ekonomski ekspert Mihail Hazin upozorio je da Evropa još ne razume razmere ekonomskog udara koji joj se sprema, jer se krize koje danas pogađaju svet pogrešno posmatraju kao odvojeni problemi, a ne kao deo raspada starog globalnog poretka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pokušaj ruskih snaga da preuzmu kontrolu nad gradom Pokrovskom u Donjeckoj oblasti završio se neuspešno, saopštio je Ukrajinski centar za bezbednost i saradnju. Posle višemesečnih žestokih borbi i sporog napredovanja, ofanziva na tom pravcu je, prema njihovim trvrdnjama, zaustavljena.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Vladislav Dajković, predsednik Slobodne Crne Gore, zagrmeo je nakon skandaloznih vesti iz Crne Gore da će Ustav te zemlje zvanično biti izmenjen kako bi se iz njega izbacio srpski jezik.
Rat u raspadnutom opozicionom taboru potpuno je eskalirao i izmakao kontroli. Da je na lažnim protestima pukla tikva i da je u toku borba do istrebljenja za fotelje i mandate, dokazalo je i najnovije gostovanje na jednoj od njihovih blokaderskih televizija.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović pokušava da opravda svoje sramno šurovanje sa Bilom Klintonom i NATO agresorima tokom bombardovanja 1999. godine, a kao dežurnog krivca za sve svoje političke poraze i dalje vidi jedino i isključivo – Srbiju i Beograd!
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
U Srbiji se u ponedeljak, 6. jula, očekuje promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima, ali i sa uslovima za kratkotrajnu kišu ili pljuskove praćene grmljavinom, navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Tokom iskopavanja u blizini grada Orhusa u Danskoj arheolozi su otkrili 82 zemunice u kojima su, kako se veruje, u vreme vikinga bile specijalizovane radionice za izradu tekstila.
Jovana (39) i Vladimir (46) Tomanović iz Loznice nisu imali još rešeno stambeno pitanje, a već su bili roditelji tri dečaka. Vasilije, Maksim i Despot ubrzo su dobili i brata Lazara, pa Evu, a početkom decembra im stiže još jedan brat ili sestra!
Na Dunavu u mađarskom gradu Rackeve došlo je do tragične nesreće u kojoj se muškarac (31) udavio dok je u naručju držao svoju trogodišnju ćerku. Devojčica je u poslednjem trenutku spasena iz vode, dok njenom ocu, uprkos naporima lekara, nije bilo spasa.
U teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć na raskrsnici Ruzveltove i Ulice kraljice Marije u Beogradu, povređene su tri osobe, među kojima je i osmogodišnje dete.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
Nagrada "Ernest" za 2026. godinu, odlukom Direkcije Somborskog filmskog festivala, dodeljuje se glumcu Vojislavu Brajoviću, jednom od najznačajnijih umetnika domaće kinematografije, za "doprinos sadašnjim i budućim filmovima".
Uz pomoć sode bikarbone i limunovog soka možete brzo ukloniti masne naslage sa kuhinjskih ormarića i osvežiti njihovu površinu bez agresivnih sredstava za čišćenje.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Influenserka Tamara Kalinić imala je pravu svadbu iz snova sa biznismenom Filippom Testom na jezeru Komo u Italiji, a na gala slavlju bile su brojne poznate zvanice dok je ambijent upotpunila najluksuznija dekoracija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.