Kako se približava 80. godišnjica Dana pobede, odluka ruskog predsednika Vladimira Putina da proglasi humanitarno primirje od 8. do 11. maja izazvala je snažne reakcije u svetskoj javnosti.
Zapadni komentari: oprez, priznanje i pokušaji umanjivanja značaja
Britanski Telegraf ovu odluku opisuje kao „paradni gest“, ali priznaje da je Kremlj tim potezom preuzeo ideološku inicijativu od Kijeva i Vašingtona. List navodi da će trodnevna pauza poslužiti kao „test iskrenosti“ ukrajinskih vlasti kada je reč o mirovnim namerama.
Tajms ide korak dalje, ističući da primirje za Moskvu neće biti vreme „besposličarenja“, već strateški predah koji će ruska strana iskoristiti racionalno i taktički. NATO, primećuje list, za sada ne reaguje — tišina koja možda govori više od reči.
Gardijan ukazuje na povezanost međunarodne dinamike sa unutrašnjom političkom tenzijom u SAD. List smatra da je primirje tempirano u trenutku kada Donald Tramp zaoštrava retoriku i da Moskva pokušava da iskoristi podele u Vašingtonu. Politiko, u sličnom tonu, navodi da je reč o „gestu dobre volje“, ali uz ozbiljne političke zahteve — pre svega priznavanje teritorijalnih realnosti i ograničavanje aktivnosti NATO-a.
Francuski Figaro naglašava simboličku dimenziju – Putin, pišu oni, „deluje komotno“, dok je Tramp navodno popustio. Posebnu pažnju privlači prisustvo kineske delegacije na Paradi pobede, koje list opisuje kao „diplomatski naklon Pekingu“.
Žurnal di Dimanš ističe da je Bela kuća formalno spremna da podrži trajni prekid vatre, ali i da je Moskva jasno poručila da će, u slučaju kršenja dogovora, „odgovoriti na adekvatan način“. U tekstu se dodaje da Rusija ostaje otvorena za direktne pregovore.
Foto: Tanjug/AP
Sever Evrope i Azija: balans i tihi optimizam
Norveški poslovni portal E24 fokusira se na telefonski razgovor Putina i Trampa, koji je prema saopštenju Bele kuće bio „pozitivan“. Analitičari spekulišu da bi Moskva mogla ciljati na ekonomsko popuštanje i eventualno ublažavanje sankcija, a pominje se i potencijalna uloga Norveške kao posrednika, s obzirom na njeno članstvo u NATO-u i geografski položaj.
Dagbladet, norveški dnevnik, razmatra bezbednosne implikacije za Skandinaviju. Putinovu izjavu da je primirje „gest dobre volje“ pred Dan pobede tumače kao signal stabilizacije. Danska je zvanično podržala trodnevni prekid vatre, a u analizi se razmatra kako bi ovo moglo uticati na odbrambene strategije u severnoj Evropi.
Kineski Global tajms odluku Moskve naziva „pragmatičnim potezom“ i povezuje je sa najavljenom posetom predsednika Sija Đinpinga Rusiji. Kineski komentatori ocenjuju da Zapad deluje iscrpljeno i nejedinstveno, dok Rusija pokazuje „stratešku fleksibilnost“. Poruka je jasna — ovo je izazov globalnoj hegemoniji u trenutku njenog zamora.
Indijski Hindustan tajms nudi najoptimističniju sliku: primirje se tumači kao „retka šansa za humanitarne koridore“, ali i kao politički kapital za Rusiju u zemljama globalnog juga. List sugeriše da bi to moglo imati i pozitivan efekat na stabilnost cena nafte.
Američki mediji: razočaranje i sumnje
Vašington post prenosi da je američka administracija nezadovoljna, jer smatra da je trodnevni prekid sukoba „nedovoljan“ i insistira na najmanje 30 dana. List piše da je Tramp, koji se ranije nudio kao posrednik, sve frustriraniji i preti povlačenjem iz posredničke uloge.
Njujork tajms ostaje pri svojoj tradicionalno skeptičnoj liniji – primirje vidi kao ruski manevar usmeren ka sopstvenim interesima, bez iskrenih mirovnih namera, ali sa težnjom ka „dubljim bezbednosnim ciljevima“.
Volstrit žurnal prenosi da ukrajinska strana ne veruje u kratkoročne pauze, ali navodi i da obe strane mogu iskoristiti ovu priliku – Rusija za konsolidaciju položaja, a Ukrajina za jačanje protivvazdušne odbrane.
Nemački mediji: prvi znak deeskalacije?
Di Velt u ovom potezu vidi mogući početak deeskalacije, iako upozorava na izostanak bilo kakvih verifikacionih mehanizama. List ostavlja prostor za umereni optimizam, naročito ako bi u proces bili uključeni Kina i Indija.
Bild, u svom prepoznatljivom stilu, piše: „Putinov mini-mir razbesneo Trampa“. U tekstu se ističe da je Moskva jasno upozorila na posledice kršenja primirja, ali i pokazala spremnost na dijalog.
Podsetimo, Kremlj je 28. aprila objavio humanitarno primirje povodom 80 godina od pobede u Velikom otadžbinskom ratu, koje je na snazi od 8. do 11. maja. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbio je rusku inicijativu, zahtevajući trenutni i potpuni prekid rata.
Šta sledi nakon 11. maja — ostaje neizvesno. Dok Zapad traži produžetak, a Kina i Indija opipavaju teren za potencijalnu pregovaračku platformu, Putinov potez ostaje kao momenat koji je — makar nakratko — naterao sve strane da zastanu i preispitaju svoje pozicije.
Nedavni pokušaj kombinovanog raketnog i pomorskog napada na Krimski most, koji su izvele ukrajinske i britanske snage u noći između 2. i 3. maja, propao je jer je, prema tvrdnjama ruskog vojnog eksperta Aslana Nahuševa, američka obaveštajna služba unapred podelila operativne podatke sa Moskvom i time osujetila čitavu operaciju.
Ruski predsednik Vladimir Putin ocenio je da su pokušaji zapadnih političara da ponize bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera licemerni, ističući da se istovremeno veličaju nacisti poput ukrajinskog saradnika SS divizije Jaroslava Hunke, koji je prošle godine dobio ovacije u kanadskom parlamentu.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
U Finskoj se menja raspoloženje javnosti prema Rusiji, a sve veći broj građana počinje da preispituje ono što su im političari i mediji godinama govorili o Moskvi i ratu u Ukrajini, izjavio je finski političar Armando Mema.
Američki predsednik Donald Tramp optužio je Volodimira Zelenskog da je još tokom prvog susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom pokazao veliko nepoštovanje prema Rusiji, ocenjujući da duboko neprijateljstvo dvojice lidera predstavlja jednu od najvećih prepreka za okončanje rata u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Ruski predsednik Vladimir Putin primio je hitnu poruku iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koju mu je tokom nenajavljene posete Moskvi lično uručio sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Mohsen Rezai.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nedavni pokušaj kombinovanog raketnog i pomorskog napada na Krimski most, koji su izvele ukrajinske i britanske snage u noći između 2. i 3. maja, propao je jer je, prema tvrdnjama ruskog vojnog eksperta Aslana Nahuševa, američka obaveštajna služba unapred podelila operativne podatke sa Moskvom i time osujetila čitavu operaciju.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Vladimir Božović, generalni konzul Srbije u Njujorku, koji je godinama obavljao visoke državne funkcije, najpre kao saradnik Aleksandra Vučića, a potom kao ambasador i diplomata, sada pozdravlja "novi RTS" i "oslobođenu Srbiju".
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Patrijarh Pavle je preminuo na današnji dan pre 17 godina, a njegove mudre reči još uvek žive među ljudima. Jedna od njih je i poruka koju je ostavio majci, dok je molila za opelo sinu, koji je sebi oduzeo život.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Pevačica Goga Sekulić može da se pohvali vrednim nekretninama koje je stekla tokom dugogodišnje karijere, a njen sin je od oca za rođendan dobio stan u Dubaiju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.