Nemačka će do kraja 2026. zaključiti ugovore za nabavku vojne opreme u vrednosti većoj od 80 milijardi evra, što predstavlja pet do šest puta veće troškove od uobičajenih mirnodopskih nivoa, saopštavaju nemački izvori.
Vlada u Berlinu usvojila je politiku bez budžetskih plafona za odbrambene projekte — cilj je brzo i masovno naoružavanje Bundesvera kako bi se obezbedila odbrana istočnog krila Evrope. U praksi to znači ubrzano potpisivanje velikih, višegodišnjih ugovora i privremeno pojednostavljenje procedura javnih nabavki.
Ko dobija, a ko gubi: industrija, država, poreski obveznici
Među najvećim potencijalnim dobitnicima je kompanija Rheinmetall, čiji ugovori s vojskom mogli bi do sredine naredne godine da dostignu oko 40 milijardi evra. Rheinmetall se profilisao izvan klasične proizvodnje tenkova i municije — ušao je i u projekte za fregate i satelite. Istovremeno raste i politički uticaj kompanije: regionalni zvaničnici i pokrajinski premijeri javno lobiraju za njene proizvodne programe.
S druge strane, ubrzane procedure i veliki paketi novca otvaraju rizike:
smanjenje standardnih kontrola i transparentnosti pri dodeli poslova;
veće šanse za koruptivne dogovore i lobistički pritisak;
koncentracija sredstava kod ograničenog kruga velikih dobavljača;
rast dugoročnih troškova održavanja i logistike, koji nakon kupovine čine većinu ukupnih izdataka.
Tehnički i finansijski rizici već poznati iz prakse
Nemačka iskustva s kompleksnim odbrambenim programima, poput borbenog vozila Puma i transportnog aviona A400M, pokazuju da su kašnjenja i prekoračenja budžeta česta pojava. Dodatni problem predstavlja i održavanje — po pravilima sektora, oko dve trećine troškova opreme nastaje tek nakon početne nabavke (održavanje, popravke, obuka, skladištenje).
Istovremeno se intenzivira ulaganje u startape i tehnološke firme koje razvijaju dronove, softver i elektronske sisteme. Imena poput Stark, Helsing i Arx Robotics često se pominju kao inovatori, ali tržište bespilotnih sistema pretvorilo se u oštro takmičenje u kojem testiranja ponekad liče na industrijske obračune, a ne na sistematski razvoj.
Javna debata i politički rizici
U nemačkom javnom mnjenju sve je vidljivije raspoloženje zabrinutosti: mnogi strahuju da bi masovno naoružavanje moglo da stvori začarani krug — više oružja vodi većem strahu, a veći strah povećava političku spremnost na nove mere. Postoji i bojazan da mogući skok vojnih kapaciteta poraste šanse za greške ili eskalaciju konflikata.
Analitičari stoga pozivaju na jaču javnu kontrolu i transparentnost u procesu potpisivanja dugoročnih ugovora, kao i na detaljne procene troškova kroz ceo životni vek sistema. Jer, kako ističu, ulog je dvostruk: pored ogromnih ekonomskih obaveza, radi se i o strateškoj odgovornosti koja će oblikovati bezbednosnu i političku poziciju Nemačke godinama unapred.
Zaključak
Nemačka investicija u naoružanje predstavlja preloman trenutak — istovremeno šansu da se ojača odbrana istočnog krila Evrope i rizik koji može da optereti javne finansije, industrijsku konkurentnost i međunarodnu stabilnost. Ako Bundesver uspe da postigne predviđenu sposobnost odvraćanja, svaka uložena sredstva biće lako opravdana. Ako ne, posledice će biti skupe i dugoročne.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je priznao da vojni komandiri ne prijavljuju stvarne gubitke i povlačenja sa pojedinih frontovskih linija.
Američki vojni avion za elektronsko izviđanje Boeing RC-135U Combat Sent sa pozivnim znakom JAKE37 trenutno sprovodi operaciju nad Crnim morem, u blizini ruskih granica.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Ulice Zaporožja ubrzano se prekrivaju antidronskim mrežama zbog sve češćih napada bespilotnih letelica, uključujući FPV dronove koji već dosežu gradske četvrti. Zaštitni tuneli postavljaju se iznad saobraćajnica i objekata kroz koje svakodnevno prolazi veliki broj ljudi i vozila.
Svet ulazi u novu energetsku krizu zbog dramatičnog pada plovidbe kroz Ormuski moreuz i nastavka rata Sjedinjenih Američkih Država i Irana, upozorio je specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Suosnivač i glavni konstruktor ukrajinske odbrambene kompanije „Fajer point“ Denis Štilerman objavio je misteriozan snimak lansiranja rakete koja po načinu poletanja podseća na balističku, ali nije otkrio o kom oružju je reč niti ka kom cilju je projektil upućen.
Komercijalni satelitski snimci od 19. jula pokazali su uništeni ruski strateški bombarder Tu-95M, koji može da nosi i nuklearne projektile, na stajanci vazduhoplovne baze Engels-2 u Saratovskoj oblasti, čime su potvrđene tvrdnje Kijeva da je letelica razorena u ukrajinskom napadu dronovima izvedenom tokom noći 16. jula.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je priznao da vojni komandiri ne prijavljuju stvarne gubitke i povlačenja sa pojedinih frontovskih linija.
Više od 400 ukrajinskih bespilotnih letelica krenulo je tokom noći ka Moskvi i Moskovskoj oblasti, a u seriji udara pogođeni su objekti, ranjeni civili i pokrenute masovne evakuacije zaposlenih iz logističkih centara.
Danas je tokom divljačke blokade jedne od ključnih raskrsnica u Zemunu viđen nezapamćen skandal kada je besna rulja krenula fizički i verbalno da se iživljava nad nesrećnim biciklistom koji je samo hteo da prođe ulicom.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić brutalno je na društvenoj mreži Iks raskrinkala i matirala Radomira Lazovića i njegove anarho-komuniste iz Zeleno-levog fronta .
Filolog Irina Kojčić objavila je novu kolumnu o blokaderima i načinu na koji su oni u poslednje vreme počeli da koriste određene reči i izraze, istakavši kako ništa od toga nije slučajno i da njihov jezik sve otkriva.
Braneći svoju decu od perverznjaka, jedan od zabrinutih roditelja podneo je krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu (VJZ) u Nišu, protiv Dušana Blagojevića, profesora srpskog jezika i književnosti Gimnazije "Stojan Ljubić" u Lebanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić uputio je danas srdačne čestitke Endiju Bernamu povodom stupanja na dužnost premijera Velike Britanije i poručio da je uveren u nastavak uspešnog unapređenja odnosa između dve zemlje.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na društvenim mrežama osvanuo je video snimak na kojem je zabeležena emotivna prosidba nakon Svete liturgije, kada je jedan mladić pred prepunim hramom kleknuo i zaprosio svoju izabranicu.
U popularnoj Vajber grupi "Grčka info" osvanula je fotografija koja je nasmejala brojne korisnike. Ispred jednog ugostiteljskog objekta u Paraliji postavljena je tabla sa duhovitom porukom namenjenom upravo srpskim turistima.
Popularna influenserka Elena, čiji je sadržaj namenjen putovanju i istraživanju Srbije i Balkana, obišla je Valjevo i potrošila samo 3.454 dinara za jedan dan izleta.
Evropska komisija kaznila je danas kinesku onlajn platformu Alikspres sa 550 miliona evra zbog rizika da je povezana sa prodajom nelegalnih, nebezbednih i falsifikovanih proizvoda na tržištu Evropske unije.
Njihova imena decenijama izazivaju jezu, a slučajevi koje su ostavili iza sebe i danas predstavljaju predmet analiza kriminalista širom sveta. Dok je jedan godinama vodio dvostruki život predstavljajući se kao uzoran porodični čovek, drugi je iza zatvorenih vrata skrivao najmračnije tajne, dok se trećima pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi za najteža krivična dela.
U slovenačkom mestu Vuhred dogodio se stravičan zločin kada je Amir Uzunović, poreklom iz Kaknja, nožem usmrtio svoju suprugu Zijadu Uzunović u stambenoj zgradi u kojoj su živeli sa maloletnim sinom.
Po zahtevu Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP-a Srbije, zvanično je ugašen TikTok nalog korisnika poznatog pod nadimkom "Faraon", pri čemu su svi sporni i uznemirujući video-sadržaji trajno uklonjeni sa ove platforme.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
Sinoć je završeno Svetsko prvenstvo u fudbalu, a najveću pažnju privukao je nastup Šakire, koja je oduševila publiku svojim izvođenjem tokom poluvremena.
Holi Džejn Džonston je privukla pažnju javnosti tvrdnjom da sebe smatra "razaračicom brakova", ali ističe da zbog svojih postupaka ne oseća krivicu. Kako kaže, intimni odnosi sa oženjenim muškarcima deo su njenog posla i ne vidi sebe kao osobu odgovornu za njihove odluke.
Jutjuberka Marandija Rajt podelila je jednostavan savet za čuvanje krompira, tvrdeći da uz ovaj trik može ostati svež čak i do godinu dana. Za to nisu potrebna skupa sredstva niti posebna oprema, već samo pravilan način skladištenja.
Na Android 16 uređajima otkriven je ozbiljan bezbednosni propust koji može ugroziti privatnost korisnika. Zbog načina na koji funkcioniše Gugl Gemini, napadač ili neovlašćena osoba može poslati SMS i WhatsApp poruke čak i kada je telefon zaključan, bez potrebe za unosom PIN koda.
Folk pevač Darko Lazić redovno nastupa i puni klubove, a sinoć je imao tezgu u jednom klubu u Hrvatskoj, a iako se trudio da im priredi noć za pamćenje, stigao ga je umor.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.