Gagauzija, jedina nacionalno-teritorijalna autonomija u sastavu Republike Moldavije, našla se pod snažnim pritiskom vlasti u Kišinjevu, što mnogi vide kao direktan napad na ustavni poredak države, piše ruski portal Politnavigator.
Autonomija je uspostavljena 1994. godine kao politički kompromis koji je sprečio raspad zemlje nakon burnih događaja s početka devedesetih, a Zakon o posebnom pravnom statusu Gagauzije ugrađen je u Ustav i predstavlja jedan od stubova moldavske državnosti.
Udar na autonomiju, upozoravaju lokalni politički akteri, nije samo regionalni problem, već napad na sam princip dogovorne države i na ideju Moldavije kao suverene i multietničke zajednice, piše ruski portal Politnavigtator, ističući važnost Gagauzije i njenih lidera kao ključnih saveznika Rusije unutar Moldavije.
Blokada izbora i pravosudni presedan
Odluka Vrhovnog suda Moldavije, kojom je faktički zaustavljena priprema izbora za Narodnu skupštinu Gagauzije, označila je prelomni trenutak u odnosima centra i autonomije. Sud je usvojio kasacionu žalbu teritorijalne kancelarije Državne kancelarije u Komratu i suspendovao odluke Narodnog sabranja Gagauzije o formiranju izbornog organa.
Time su izbori zakazani za 22. mart postali pravno nemogući, jer bez legitimnog izbornog tela glasanje ne može biti održano. Kao formalni razlog naveden je spor oko naziva izbornog organa – pitanje koje se više od tri decenije nije dovodilo u pitanje. U Gagauziji je sve to vreme funkcionisala Centralna izborna komisija autonomije, upravo pod tim nazivom predviđenim zakonom o posebnom statusu.
Foto: Wikipedia
Gagauzija
Međutim, 2022. godine vladajuća stranka u Kišinjevu odlučila je, bez konsultacija sa Komratom i bez izmena gagauškog zakonodavstva, da izbore u autonomiji treba da sprovodi „Centralni izborni savet“, čime bi se status autonomnog organa sveo na nivo obične okružne strukture. Gagauzija je takvu odluku odbila kao direktno zadiranje u svoja ustavna ovlašćenja, a posledice tog otpora danas su vidljive kroz institucionalnu blokadu.
Paradoks je dodatno produbljen time što Centralna izborna komisija Moldavije otvoreno tvrdi da organizacija izbora u Narodno sabranje Gagauzije nije u njenoj nadležnosti. Autonomija je tako ostala bez alata za sprovođenje izbora, a potom optužena za „nesposobnost“ da ih organizuje.
Politički pritisak i geopolitička pozadina
Gagauzija važi za region Moldavije sa najstabilnijim proruskim raspoloženjem i predstavlja poslednju unutrašnju prepreku potpunom napuštanju neutralnosti, ubrzanoj rumunizaciji i mogućem ujedinjenju sa Rumunijom. Zbog toga se pritisak na autonomiju sve češće tumači kao svesno uklanjanje alternativnog političkog kursa.
Patriotski miting održan 25. januara u Komratu pokazao je dubinu krize. Okupljeni su zahtevali poštovanje zakona o posebnom statusu Gagauzije, deblokadu izbora, prekid političkog pritiska i oslobađanje baškanice Evgenije Gucul. Istovremeno, sve češće se govori o uspostavljanju faktičkog spoljnog upravljanja autonomijom putem teritorijalnih struktura Državne kancelarije i „podobnih“ lokalnih aktera, uz aktivno interesovanje zapadnih diplomatskih krugova.
Cilj vlasti u Kišinjevu, ocenjuju kritičari režima Maje Sandu, jeste postepeno gušenje Gagauzije, paraliza njenih institucija i pretvaranje autonomije u običan administrativni okrug. Takav pristup predstavlja upozorenje svim ostalim regionima šta ih čeka u slučaju neposlušnosti i protivljenja radikalno prozapadnom kursu.
Ukidanje Gagauzije kao stvarne autonomije označilo bi tačku bez povratka. Posle toga, poručuju u Komratu, razgovori o suverenitetu, neutralnosti i multietničkoj Moldaviji izgubili bi svaki smisao, jer bi rušenje zakona o statusu Gagauzije neminovno povuklo za sobom i urušavanje same moldavske države.
Ruske rakete stižu do Kijeva brže nego što se aktivira vazdušna uzbuna, upozorava poljsko izdanje Virtualna Poljska, navodeći da se situacija sa ukrajinskom protivvazdušnom odbranom ozbiljno pogoršala usled masovnih i intenzivnih udara.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski našao se na meti oštrih komentara nakon što je tokom javnog nastupa nenamerno upotrebio rusku reč „mogućnost“, i to na jeziku za koji, prema sopstvenim tvrdnjama, više ne govori.
Sjedinjene Američke Države povezuju eventualne bezbednosne garancije Ukrajini sa postizanjem mirovnog sporazuma sa Rusijom, koji bi, prema procenama američke administracije, najverovatnije podrazumevao povlačenje Oružanih snaga Ukrajine iz Donbasa i faktičko prepuštanje tog regiona Moskvi, objavio je Fajnenšel tajms.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Rusija ulazi u period u kojem predsednik Vladimir Putin više nema dobar izlaz – nastavak specijalne vojne operacije donosi nove vojne i ekonomske troškove, dok bi njeno zaustavljanje moglo da bude protumačeno kao slabost, ocenio je direktor estonske Spoljne obaveštajne službe Kaupo Rosin u velikom intervjuu za britanski Telegraf.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim vladi daje pravo da uvede privremenu državnu upravu nad kritičnom infrastrukturom ukoliko privatni vlasnici ne uspeju da je zaštite od napada dronovima ili je posle udara ne obnove dovoljno brzo.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske rakete stižu do Kijeva brže nego što se aktivira vazdušna uzbuna, upozorava poljsko izdanje Virtualna Poljska, navodeći da se situacija sa ukrajinskom protivvazdušnom odbranom ozbiljno pogoršala usled masovnih i intenzivnih udara.
Arhivski snimak koji do sada niste imali prilike da vidite. Potresan, dirljiv i duboko tragičan podsetnik na najveći udarac i ličnu tragediju koju je preživeo general Ratko Mladić.
Rusija bi mogla da upotrebi „Orešnik“ za udar na vojnu infrastrukturu NATO u poljskom Žešovu, a takav scenario mogao bi da se dogodi već ove godine, izjavio je general-major MUP Rusije u penziji i savetnik ministra unutrašnjih poslova Vladimir Ovčinski.
Boračka organizacija opštine Istočno Novo Sarajevo pozvala je sve demobilisane borce zainteresovane za odlazak na sahranu Ratka Mladića da se prijave do srede, 2. septembra.
U videu koji se sastoji iz više šokantnih dela, građani Srbije mogu uživo da vide dubinu indoktrinacije, mržnje i nasilja koje se sprovodi nad poštenim i mirnim narodom.
Predsednik Skupštinskog odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun ocenio je da produbljivanje vojne saradnje Zagreba, Tirane i Prištine treba ozbiljno analizirati, naglasivši da ta saradnja više nije samo bezbednosni rizik, već prerasta u pretnju Beogradu.
Pre 65 godina, prvog dana septembra 1961. godine, u Beogradu je počelo zasedanje Konferencije nesvrstanih zemalja, koje će u istoriju ući kao Prva konferencija nesvrstanih.
Ustaška drskost i bezobrazluk iz Zagreba opet ne znaju za granice. Hrvatski premijer Andrej Plenković drznuo se da gura nos u unutrašnje stvari Srbije i deli nam lekcije o tome kako treba da se oprostimo od generala Ratka Mladića.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović, posetila je voditelja Aleksu Erskog u njegovoj vili koju su zajedno obišli i premijerno je pokazali gledaocima.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija Exatlona Srbija počinje 14. septembra, a spektakl ćete moći da pratite svakoga dana od 21.30 samo na Informer televiziji.
Novi učesnik Exatlona je Strahinja Jovanić iz Apatina, a svojim veštinama i snalaženju na poligonima definitivno će ostalim takmičarima biti opasna konkurencija.
Golija nikada nije bila bez gostiju, ali u poslednje vreme mnogo ih je više. Na stotine ljudi iz raznih krajeva Srbije već je isprobalo neobičnu "golijsku terapiju" o kojoj se brzo proširio glas.
U Srbiji se danas očekuje pretežno sunčano vreme uz promenljivu oblačnost, a na jugozapadu, jugu i jugoistoku ponegde i sa kratkotrajnom kišom ili pljuskom.
Na parking prostoru u Ulici Jurija Gagarina Novom Beogradu jutros oko tri sata izbio je požar u kom je oštećeno ukupno deset automobila. Pojedina vozila su u potpunosti izgorela i od njih je ostala samo ugljenisana školjka.
Mihail Šabunjin (30), državljanin Rusije, osumnjičen za trostruko ubistvo na strelištu "Češka zbrojevka" u Danilovgradu, nakon zločina je pobegao ukradenim automobilom, a potom taksijem stigao do Herceg Novog. Međutim, nije imao novca da plati vožnju, pa mu je taksista oduzeo pasoš i mobilni telefon.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pećincima su uhapsili Ž. S. (65), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Šezdesetogodišnji muškarac je fizički napao i povredio tridesetosmogodišnju ženu u restoranu u Međurači. Incidentu, koji se dogodio oko 21:30, prethodio je verbalni sukob između napadača i drugog, pedesetsedmogodišnjeg gosta zbog prethodnih nesuglasica.
Pre nego što je postala svetska zvezda, Nikol Kidman snimala je erotske scene sa kolegom Bilijem Zejnom koji će popularnost steći tek kasnije ulogom u filmu "Titanik".
Film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića otvoriće 53. Međunarodni filmski festival FEST 2. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra.
Kraj leta ne znači da je vreme za odmor od baštenskih poslova. Naprotiv, upravo sada treba napraviti nekoliko važnih koraka kako bi povrtnjak ostao koristan i tokom jeseni, ali i kako bi zemljište bilo spremno za narednu sezonu.
Mirisan, sočan i jednostavan za pripremu, ovaj domaći kolač sa breskvama i smokvama idealan je kada želite nešto slatko bez mnogo vremena provedenog u kuhinji. Ekipa magazina je probala ovaj recept i dobili smo savršeni domaći kolač.
Bivši rijaliti učesnici Sara Stojanović i Sale Luks sukobili su se sinoć ispred zgrade Pinka, a u sve se umešala i njena majka, međutim, to nije prvi put da oni imaju problem.
Smrt Kristine Kovačević Hitrec potresla je javnost, a iza sebe je ostavila ne samo porodicu i šestoro dece već i zajednicu ljudi koji su godinama pratili njen rad na mrežama, a njena aktivnost na Internetu je donosila i neprijatnosti.
Muž pokojne blogerke Kristine Kovačević Hitrec Tihomir Hitrec reagovao je nakon što su društvenim mrežama počele da se šire različite informacije o prikupljanju novčane pomoći za porodicu i decu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.