Gagauzija, jedina nacionalno-teritorijalna autonomija u sastavu Republike Moldavije, našla se pod snažnim pritiskom vlasti u Kišinjevu, što mnogi vide kao direktan napad na ustavni poredak države, piše ruski portal Politnavigator.
Autonomija je uspostavljena 1994. godine kao politički kompromis koji je sprečio raspad zemlje nakon burnih događaja s početka devedesetih, a Zakon o posebnom pravnom statusu Gagauzije ugrađen je u Ustav i predstavlja jedan od stubova moldavske državnosti.
Udar na autonomiju, upozoravaju lokalni politički akteri, nije samo regionalni problem, već napad na sam princip dogovorne države i na ideju Moldavije kao suverene i multietničke zajednice, piše ruski portal Politnavigtator, ističući važnost Gagauzije i njenih lidera kao ključnih saveznika Rusije unutar Moldavije.
Blokada izbora i pravosudni presedan
Odluka Vrhovnog suda Moldavije, kojom je faktički zaustavljena priprema izbora za Narodnu skupštinu Gagauzije, označila je prelomni trenutak u odnosima centra i autonomije. Sud je usvojio kasacionu žalbu teritorijalne kancelarije Državne kancelarije u Komratu i suspendovao odluke Narodnog sabranja Gagauzije o formiranju izbornog organa.
Time su izbori zakazani za 22. mart postali pravno nemogući, jer bez legitimnog izbornog tela glasanje ne može biti održano. Kao formalni razlog naveden je spor oko naziva izbornog organa – pitanje koje se više od tri decenije nije dovodilo u pitanje. U Gagauziji je sve to vreme funkcionisala Centralna izborna komisija autonomije, upravo pod tim nazivom predviđenim zakonom o posebnom statusu.
Foto: Wikipedia
Gagauzija
Međutim, 2022. godine vladajuća stranka u Kišinjevu odlučila je, bez konsultacija sa Komratom i bez izmena gagauškog zakonodavstva, da izbore u autonomiji treba da sprovodi „Centralni izborni savet“, čime bi se status autonomnog organa sveo na nivo obične okružne strukture. Gagauzija je takvu odluku odbila kao direktno zadiranje u svoja ustavna ovlašćenja, a posledice tog otpora danas su vidljive kroz institucionalnu blokadu.
Paradoks je dodatno produbljen time što Centralna izborna komisija Moldavije otvoreno tvrdi da organizacija izbora u Narodno sabranje Gagauzije nije u njenoj nadležnosti. Autonomija je tako ostala bez alata za sprovođenje izbora, a potom optužena za „nesposobnost“ da ih organizuje.
Politički pritisak i geopolitička pozadina
Gagauzija važi za region Moldavije sa najstabilnijim proruskim raspoloženjem i predstavlja poslednju unutrašnju prepreku potpunom napuštanju neutralnosti, ubrzanoj rumunizaciji i mogućem ujedinjenju sa Rumunijom. Zbog toga se pritisak na autonomiju sve češće tumači kao svesno uklanjanje alternativnog političkog kursa.
Patriotski miting održan 25. januara u Komratu pokazao je dubinu krize. Okupljeni su zahtevali poštovanje zakona o posebnom statusu Gagauzije, deblokadu izbora, prekid političkog pritiska i oslobađanje baškanice Evgenije Gucul. Istovremeno, sve češće se govori o uspostavljanju faktičkog spoljnog upravljanja autonomijom putem teritorijalnih struktura Državne kancelarije i „podobnih“ lokalnih aktera, uz aktivno interesovanje zapadnih diplomatskih krugova.
Cilj vlasti u Kišinjevu, ocenjuju kritičari režima Maje Sandu, jeste postepeno gušenje Gagauzije, paraliza njenih institucija i pretvaranje autonomije u običan administrativni okrug. Takav pristup predstavlja upozorenje svim ostalim regionima šta ih čeka u slučaju neposlušnosti i protivljenja radikalno prozapadnom kursu.
Ukidanje Gagauzije kao stvarne autonomije označilo bi tačku bez povratka. Posle toga, poručuju u Komratu, razgovori o suverenitetu, neutralnosti i multietničkoj Moldaviji izgubili bi svaki smisao, jer bi rušenje zakona o statusu Gagauzije neminovno povuklo za sobom i urušavanje same moldavske države.
Ruske rakete stižu do Kijeva brže nego što se aktivira vazdušna uzbuna, upozorava poljsko izdanje Virtualna Poljska, navodeći da se situacija sa ukrajinskom protivvazdušnom odbranom ozbiljno pogoršala usled masovnih i intenzivnih udara.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski našao se na meti oštrih komentara nakon što je tokom javnog nastupa nenamerno upotrebio rusku reč „mogućnost“, i to na jeziku za koji, prema sopstvenim tvrdnjama, više ne govori.
Sjedinjene Američke Države povezuju eventualne bezbednosne garancije Ukrajini sa postizanjem mirovnog sporazuma sa Rusijom, koji bi, prema procenama američke administracije, najverovatnije podrazumevao povlačenje Oružanih snaga Ukrajine iz Donbasa i faktičko prepuštanje tog regiona Moskvi, objavio je Fajnenšel tajms.
Zamenik državnog sekretara SAD za stranu pomoć, humanitarna pitanja i slobodu veroispovesti Džeremi Levin izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin odbija da sedne za pregovarački sto i da je odbacio poslednje mirovne predloge predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koje je Vašington prethodno pozdravio.
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Ukrajina je spremna za pregovore sa Rusijom, ali strpljenje Kijeva nije neograničeno, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrej Meljnik na sednici Saveta bezbednosti, sazvanoj zbog aktuelne situacije u Ukrajini.
Rusija, prema izvorima bliskim bezbednosnim krugovima, razmatra znatno oštrije odgovore na zapadne pokušaje da zaustave transport njenih energenata morem.
U centru Kijeva, uoči početka KijevPrajda, okupili su se protivnici LGBT marša, među njima i nacionalistički aktivisti, a jedan od transparenata nosio je uvredljivu poruku: „Putin je takođe p*der, on se ponosi vama“.
Rusija se priprema za mogući novi talas mobilizacije, a signali više ne dolaze samo iz procena analitičara, već iz državnih vežbi za mobilizaciju, obrisanih objava lokalnih vlasti, racija na ulicama Penze i upozorenja iz same Državne dume da Kremlj nema mnogo drugih opcija.
Ukrajina izvodi napade dugog dometa na rusku teritoriju isključivo oružjem domaće proizvodnje, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha i još jednom pozvao ruskog predsednika Vladimira Putina da okonča rat.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta stupio je u kontakt sa Kremljom kako bi pokušao da uključi ruskog predsednika Vladimira Putina u razgovore o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske rakete stižu do Kijeva brže nego što se aktivira vazdušna uzbuna, upozorava poljsko izdanje Virtualna Poljska, navodeći da se situacija sa ukrajinskom protivvazdušnom odbranom ozbiljno pogoršala usled masovnih i intenzivnih udara.
Građani Čačka danas su na simboličan način odali priznanje predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću za ključnu ulogu u realizaciji jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u modernoj istoriji Srbije.
OSU tvrde da su ruske snage, posle intenzivnih ukrajinskih udara, počele povlačenje sa Kinburnske prevlake koja pripada Nikolajevskoj oblasti, jednog od najosetljivijih položaja na severozapadu Crnog mora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić podelio je snimak na svom instagram profilu, na kojem se vidi neverovatna energija, naši građani koji složno koračaju napred, a ove subote, za manje od 48 sati biće u Beogradu!
Simpatizeri Srpske napredne stranke uputili su se iz Novog Sada, Aranđelovca, Sremske Mitrovice, Smederevske Palanke, Mladenovca i Kragujevca ka Beogradu kako bi prisustvovali skupu u subotu 27. juna.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je pozvao sve građane da 27. juna dođu na skup na platou ispred Narodne skupštine i najavio da će skup početi u 18.00 časova, a istovremeno je predstavio humanoidne robote koji će biti prikazani na skupu "Srbija jedna porodica".
Sramne objave i uvrede na račun građana Srbije i simpatizera SNS-a, ne prestaju da se nižu na društvenim mrežama, a blokaderi još jednom su pokazali svoje pravo lice.
Sudija Ksenija Marić ukinula je danas rešenje o policijskom zdržavanju profesora V. R., koji je uhapšen nakon niza skandaloznih objava u kojima poziva na ubistvo predsednika Aleksandra Vučića i njegove porodice.
Radovi na gradilištu Ekspo odvijaju se planiranom dinamikom, a Nacionalni stadion će do marta 2027. godine biti u potpunosti završen, rekla je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
Kineski "džili ex2" može da postane jedan od najpovoljnijih električnih automobila u Evropi, ali i ozbiljna konkurencija popularnim modelima "Renoa" i "Folksvagena".
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić danas je uputio saučešće državnom rukovodstvu i građanima Venecuele povodom razornog zemljotresa i poručio da je MUP na raspolaganje stavio timove za pomoć u otklanjanju posledica.
Visoke temperature u Srbiji će se zadržati do 1. jula, kada nas čeka osveženje, ali temperature neće biti mnogo niže u odnosu na trenutne, rekao je meteorolog Nedeljko Todorović.
U jednom restoranu u Gracu cena vode sa česme izazvala je veliku pažnju i brojne reakcije gostiju, nakon što je otkriveno da se pola litre naplaćuje čak 1,70 evra - što su mnogi nazvali "novim rekordom".
Vuk Vulević, državljanin Crne Gore poreklom iz Berana, već dugo se nalazi u fokusu bezbednosnih službi regiona zbog povezanosti sa brojnim istragama koje se odnose na organizovani kriminal. Iako je njegovo ime dovođeno u vezu sa više teških krivičnih dela, za neka od njih nikada nije osuđen, dok je u pojedinim slučajevima oslobođen optužbi.
Novi talas hapšenja Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) - po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) lišeno je slobode više osoba u Podgorici, Cetinju i Tivtu.
Mnogi poznati srpski glumci tumačili su uloge raznih istorijskih ličnosti: od političara, kraljeva, pa do naučnika i pisaca, a ko je od njih bio najautentičniji, procenite sami.
Glumica Dženifer Grej nedavno je govorila o filmu "Krvava zora" koji je snimala sa kolegom Patrikom Svejzijem gde je posebno opisivala snimanje "vrućih scena".
Slavna pevačica Ariana Grande slučajno je pokazala dojku kroz tanku kariranu haljinu, a sporna fotografija je brzinom svetlosti zapalila društvene mreže.
Naučnica koja radi u laboratoriji za istraživanje raka podelila je na društvenim mrežama koje namirnice i pića lično izbegava zbog njihovog mogućeg uticaja na ćelije.
Nova pravila koja bi u Evropskoj uniji mogla da počnu da važe od 2027. godine mogla bi značajno da promene način na koji putnici planiraju i plaćaju avionska putovanja. Posle dugih pregovora postignut je okvirni dogovor koji se odnosi na ručni prtljag, ali i na veću transparentnost cena avionskih karata.
Meta nastavlja da unapređuje zaštitu maloletnih korisnika na Instagramu uvođenjem novih mera koje imaju za cilj da smanje izloženost tinejdžera potencijalno štetnom sadržaju.
Voditeljka Ana Pendić svoj privatni život nikada nije eksponirala, ali je poznato da je godinama u skladnom braku sa 10 godina starijim suprugom Vojkanom Radošem, sa kojim je sada objavila fotografiju.
Bivši rijaliti učesnik Stefan Karić nakon izlaska iz prethodne sezone “Elite“ i incidenta nakon štoje pretukao starletu Natašu Šaviju odlučio je da se povuče iz javnosti, a sada je otkrio kako živi.
Večeras je u prepunom Domu kulture „Vuk Karadžić“ u Loznici počela proslava velikog jubileja, 30 godina uspešne estradne karijere Dragana Kovačevića Struje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.