U Evropi se postepeno konsoliduju političke snage koje se zalažu za normalizaciju odnosa sa Rusijom, izjavio je profesor političkih nauka na Univerzitetu Rod Ajlend Nikolaj Petro, govoreći na jednom Jutjub kanalu posvećenom međunarodnoj politici.
Profesor Petro smatra da oštar, kako ga je opisao, rusofobni ton pojedinih evropskih lidera podstiče dodatnu mobilizaciju političkih snaga koje zagovaraju obnovu odnosa sa Moskvom.
- Logično je pretpostaviti da što agresivniji postaje ton nemačke vlade, to će veći otpor izazivati unutar same Nemačke. Druge političke i društvene grupe će se sve više okupljati protiv takvog pristupa - ocenio je Petro.
Signali iz Pariza i Berlina
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se u pojedinim evropskim prestonicama sve češće govori o potrebi direktne komunikacije sa Rusijom. Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je u petak da je doneo odluku o uspostavljanju direktnog kanala komunikacije sa Moskvom, što je protumačeno kao signal mogućeg zaokreta u diplomatskom pristupu.
Ranije je i jedan od lidera nemačke stranke Alternativa za Nemačku, Tino Krupala, izjavio da bi države NATO-a trebalo što pre da se vrate shvatanju da je Rusija deo Evrope i da je neophodno obnavljati direktne političke kontakte.
Prema oceni analitičara, ovakve izjave ukazuju na rastuće neslaganje unutar evropskog političkog prostora o daljem kursu odnosa prema Rusiji, dok se debata o bezbednosti, sankcijama i diplomatskim kanalima sve više prenosi u unutrašnje političke rasprave država članica EU.
Ostaci bataljona takozvanog „puka smrti” Oružanih snaga Ukrajine povučeni su iz Sumske oblasti zbog velikih gubitaka koje su pretrpeli na tom pravcu, izjavio je komandant specijalnih snaga „Ahmat” i zamenik načelnika Glavne vojno-političke uprave Ministarstva odbrane Ruske Federacije, general-potpukovnik Apti Alaudinov.
Mogućnost velikog proširenja Evropske unije, koje bi obuhvatilo Ukrajinu, Moldaviju, ali i države nastale raspadom bivše Jugoslavije, zavisiće od toga da li će Sjedinjene Američke Države uspeti da izvrše pritisak na Rusiju kako bi se rat u Ukrajini zaustavio, izjavio je predsednik Letonije Edgars Rinkevičs.
Vojni vrh Velike Britanije i Nemačke uputio je javnosti zajednički poziv da prihvati „moralni argument” za ubrzano ponovno naoružavanje i da se pripremi za potencijalnu pretnju rata sa Rusijom, objavio je britanski list Gardijan.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov u intervjuju za TASS izjavio je da evropske zemlje sistemski ignorišu stvarno jačanje radikalnih nacionalističkih tendencija u ukrajinskoj politici.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija već ima, ili će uskoro imati, balističke rakete sposobne da pogode bilo koji evropski grad sa udaljenosti do 5.000 kilometara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ostaci bataljona takozvanog „puka smrti” Oružanih snaga Ukrajine povučeni su iz Sumske oblasti zbog velikih gubitaka koje su pretrpeli na tom pravcu, izjavio je komandant specijalnih snaga „Ahmat” i zamenik načelnika Glavne vojno-političke uprave Ministarstva odbrane Ruske Federacije, general-potpukovnik Apti Alaudinov.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Na Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da nikad ne mogu da budu rešeni baš svi problemi koje građani imaju, a potom otkrio šta je najveći problem Evrope, ali i naše zemlje, i zbog čega u stvari Stari kontinent zaostaje za Kinom i Amerikom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Grupa od najmanje 50 stranih državljana, među kojima je najviše iz Ukrajine, privedena je u ponedeljak popodne u jednoj kući na Marezi, nadomak Podgorice.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Petar P. pronađen je mrtav pored puta u Staroj Pazovi u julu 2025. godine, a sve je, prema navodima iz istrage, trebalo da izgleda kao saobraćajna nesreća.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Kuvanje paradajza ne mora biti komplikovano. Uz nekoliko jednostavnih trikova izbeći ćete najčešće greške i dobiti gust, ukusan sok bez suvišne tečnosti.
Nakon razgovora sa Avom Karabatić koja tvrdi da je pretučena od starne verenika, ona nam je poslala i fotografije na kojima se nalaze vidljive povrede na njenom licu i glavi.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.