Kao ključni primer ove transformacije, Oreškin je naveo servis "Yandex.Taxi".
Prema njegovim rečima, korisnik danas gotovo uopšte ne utiče na proces: više ne postoji klasičan izbor vozača ili cene.
Umesto toga, trošak formira isključivo algoritam. Ukoliko sistem odredi da vožnja košta 428 rubalja, to je iznos koji se mora platiti, bez prostora za pregovore.
- Svedočimo povratku i reinkarnaciji planske ekonomije u njenom najboljem obliku. To je automatizacija upravljačkih procesa. Oni koji se nisu digitalizovali, zaostali su za modernom stvarnošću decenijama - istakao je Oreškin.
Foto: EPA
Šta je petoletka?
Petoletka je bio glavni alat planske ekonomije u Sovjetskom Savezu. To je bio petogodišnji planski dokument koji je određivao sve što će se proizvoditi u celoj zemlji u narednih pet godina.
Kako je to funkcionisalo?
Gosplan (Državni komitet za planiranje) je pravio centralni petogodišnji plan. Taj plan se spuštao na niže nivoe, ministarstva, republike, fabrike.
Svaka fabrika je dobijala obavezne kvote (zadatke) koje je morala ispuniti. Direktori fabrika su ocenjivani (i nagrađivani/kažnjavani) prema tome da li su ispunili ili premašili plan.
Prva petoletka je počela 1928. godine pod Staljinom, a poslednja (12. po redu) je trajala od 1986. do 1990. godine.
⚫️Druga petoletka (1933-1937), nastavak industrijalizacije.
⚫️Četvrta i peta, posleratna obnova zemlje.
⚫️Osma i deveta (1966-1975), period kada je sovjetska ekonomija bila na vrhuncu.
Foto: Shutterstock
Današnja Rusija i petoletke
Danas Rusija zvanično ne koristi petoletke kao u sovjetsko vreme. Međutim, od 2022. godine se sve više koriste slični mehanizmi.
Vlada donosi dugoročne programe i državne narudžbine za vojnu industriju.
Postoje nacionalni projekti i strateški planovi do 2030. ili 2035. godine.
Ključne fabrike (posebno one koje proizvode za vojsku) dobijaju obavezne zadatke slične sovjetskim kvotama.
Zato mnogi analitičari kažu da se Rusija postepeno vraća elementima planske ekonomije, ali ne kroz klasične "petoletke", već kroz ratnu mobilizacijsku ekonomiju i jako centralizovano upravljanje.
Foto: Shutterstock
Da li je fiksna cena budućnost?
Drugim rečima, sve više odluka, od formiranja cena do raspodele resursa, prelazi u ruke digitalnih algoritama umesto uobičajene tržišne interakcije.
U suštini, reč je o novom ekonomskom modelu gde tržište ne nestaje, ali postaje strogo kontrolisano.
Ovaj trend otvara ključno pitanje: da li je povratak modelu u kojem su cene fiksne i kontrolisane od strane sistema opravdan u 21. veku?
Dok zagovornici ističu efikasnost i predvidivost, kritičari upozoravaju na gubitak slobodne konkurencije koja je decenijama bila motor globalnog razvoja.
Rusija je spremna da posreduje u okončanju sukoba u Iranu ukoliko budu dogovorene opcije prihvatljive za sve strane, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Oružane snage Ukrajine (OSU) ponovo su tokom noći napale Krim i grad Tuapse dronovima, a na meti su se, prema prvim informacijama, našli rafinerija nafte i morski terminal. Posle udara izbio je požar, dok su se iznad grada podigli gusti stubovi dima.
Rusija bi mogla da nanese ozbiljan udar Evropi i bez formalne objave sukoba, kroz blokadu ključnih industrijskih, energetskih, logističkih, finansijskih i digitalnih sistema, upozoravaju pojedini analitičari.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se sa splava na Savi, gde je u opuštenoj atmosferi govorio o obilasku gradilišta Ekspa, napretku radova i planovima za budućnost.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pevačica Jelena Karleuša u izjavi za Informer otvorila je dušu o borbi koju vodi kako bi povratila svoj Instagram profil - nekada neprikosnoveni broj jedan na ovim prostorima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.