Kina ne može da računa na automatsku geopolitičku dobit od američkih kriza, jer se pokazuje da problemi Vašingtona istovremeno otvaraju nove rizike i za Peking.
Iako se na prvi pogled čini da sukob SAD sa Iranom, zategnuti odnosi Vašingtona sa Evropom i globalni ekonomski potresi idu u korist Kine, situacija je znatno složenija. Američka vojna moć i dalje ostaje ključni faktor svetske politike, dok energetska nestabilnost direktno pogađa i kinesku ekonomiju.
Amerika i dalje drži ključne poluge moći
Peking je poslednjih godina često računao na to da bi unutrašnje podele u SAD, sukobi Vašingtona sa saveznicima i zamor Zapada od globalnih kriza mogli da otvore prostor za brže jačanje kineskog uticaja. Međutim, aktuelni razvoj događaja ne potvrđuje u potpunosti takva očekivanja.
Američka administracija, uprkos napetostima sa delom Evrope i oštrom kursu prema Iranu, i dalje održava stabilne veze sa ključnim partnerima u istočnoj Aziji. Posebno su važni odnosi SAD sa Japanom, kao i širi bezbednosni okvir u azijsko-pacifičkom regionu, gde Vašington ostaje glavni vojni oslonac kineskih rivala.
To znači da Kina nema prazan prostor za širenje uticaja. Naprotiv, američko prisustvo u regionu i dalje ograničava manevarski prostor Pekinga, naročito u pitanjima Tajvana, Južnog kineskog mora i odnosa sa američkim saveznicima.
Posebno važan signal stigao je kroz sukob sa Iranom. Iako se u kineskom javnom prostoru često govori o slabljenju Amerike, najnovija kriza pokazala je da Sjedinjene Američke Države i dalje imaju ogromnu vojnu prednost i sposobnost da brzo upotrebe silu.
Za Peking je to ozbiljna poruka. Aktuelna američka administracija deluje spremnije na direktno vojno delovanje nego prethodne, što može uticati na kineske kalkulacije u svakoj budućoj krizi. Drugim rečima, Kina ne gleda samo američke slabosti, već i činjenicu da Vašington i dalje ima instrumente pritiska koje može da upotrebi veoma brzo.
Foto: EPA
Si Đinping
Kriza sa Iranom nije poklon za Peking
Sukob sa Iranom ne donosi Kini jednostavnu prednost, jer svaka veća nestabilnost na Bliskom istoku direktno udara na energetsku bezbednost i globalna tržišta.
Kina je jedan od najvećih potrošača energije na svetu i svaki poremećaj u snabdevanju naftom, rast cena ili strah od blokade ključnih pomorskih pravaca može da pogodi njenu privredu. Zbog toga Peking ne može mirno da posmatra krizu kao problem koji opterećuje isključivo Vašington.
Naftna neizvesnost ima potencijal da uzdrma tržišta, poveća troškove proizvodnje i dodatno pritisne globalnu trgovinu. U takvom scenariju trpe i SAD i Kina, ali je za Peking posebno opasno to što njegova ekonomija u velikoj meri zavisi od stabilnih lanaca snabdevanja i predvidivih cena energenata.
Kina, doduše, ima određene zaštitne mehanizme. Velike državne i komercijalne rezerve nafte mogu privremeno da ublaže udar, dok domaća nalazišta daju dodatni stepen sigurnosti. Ipak, rezerve ne mogu trajno da ponište posledice ozbiljnog poremećaja na svetskom energetskom tržištu.
Zbog toga se pokazuje da američke teškoće nisu nužno kineska šansa. Globalna ekonomija je toliko povezana da kriza jedne velike sile brzo postaje problem i za drugu.
Upravo tu leži ključ kineskog opreza. Peking može propagandno da ukazuje na američke probleme, ali u realnoj politici mora da računa na cenu svake veće eskalacije.
Predstojeći kontakti velikih sila zato će biti važan test. Očekuje se da će pokazati da li su Vašington i Peking spremni da zadrže komunikaciju uprkos sve dubljem rivalstvu. Za sada obe strane imaju razlog da izbegavaju potpuni prekid dijaloga, jer bi nekontrolisana eskalacija pogodila i američke i kineske interese.
Kineske ambicije dodatno komplikuje i činjenica da se veliki broj država van azijsko-pacifičkog prostora ne svrstava jasno ni uz Vašington ni uz Peking. Mnoge zemlje pokušavaju da zadrže prostor za saradnju sa obe strane, što Kini otežava brzo pretvaranje američkih problema u sopstveni diplomatski dobitak.
Zato se iza prividne kineske prednosti krije mnogo opreznija računica. Amerika jeste pod pritiskom, ali njena vojna moć nije nestala. Energetska kriza ne pogađa samo Zapad, već i Kinu. A globalni partneri ne žure da se potpuno okrenu Pekingu.
Kina zato ostaje bez očekivane lake prednosti. Umesto velikog geopolitičkog proboja, Peking sada mora da balansira između želje da iskoristi američke slabosti i straha da bi nova svetska kriza mogla da pogodi i samu kinesku stabilnost.
Inicijativa Londona da sa saveznicima iz severne Evrope formira novu vojno-pomorsku grupaciju protiv Rusije mogla bi da izazove oštar odgovor Moskve, piše kineski portal Sohu.
Ujedinjeni Arapski Emirati prešli su na vanredne bezbednosne mere nakon što su vlasti saopštile da su sistemi PVO reagovali na raketne i dronovske pretnje iz Irana.
Od 1. jula Evropska unija uvodi novu taksu za male pakete iz onlajn kupovine, što će promeniti način naručivanja sa popularnih platformi "Temua", "Šejna", i "Aliekspresa".
Sjedinjene Američke Države pozvale su svoje državljane u Iraku da odmah napuste tu zemlju zbog sve većih bezbednosnih pretnji i aktivnosti milicija povezanih sa Iranom, saopštila je američka ambasada u Bagdadu.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor tvrdi da se iza rata na Bliskom istoku već odvija veoma ozbiljna promena – slabljenje sistema petrodolara i pomeranje ekonomskog težišta prema Kini.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje da Rusija i Kina pružaju pomoć Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Moskva i Peking imaju previše toga da izgube i da bi Vašington veoma brzo saznao za njihovu eventualnu umešanost.
Američki diplomata Majkl Desombr izjavio je da investitori preuveličavaju opasnost od kineskog napada na Tajvan, ocenjujući da ni Peking ni Vašington ne žele direktan vojni sukob.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi Iran, da je uspeo da napravi nuklearno oružje, najpre napao Izrael i druge zemlje Bliskog istoka, potom Evropu, a zatim i Sjedinjene Američke Države.
Američka vojska pripremila je plan za trodnevno bombardovanje Irana, tokom kojeg bi bili gađani raketni sistemi, dronovi, energetska postrojenja i komandni centri Iranske revolucionarne garde, objavio je Njujork tajms.
Rusija pomaže Iranu da tokom rata sa Sjedinjenim Američkim Državama obnovi dronove i razvije nove raketne kapacitete, dok američki zvaničnici tvrde da Moskva Teheranu dostavlja i obaveštajne podatke koji mogu da se koriste za napade na američke vojne objekte.
Iran je razvio nove vojne tehnologije i spremio „iznenađenja“ koja još nisu pokazana protivniku, izjavio je portparol iranskih oružanih snaga general Abolfazl Šekarči, uz upozorenje da će svaki novi napad na zemlju biti dočekan naprednijim raketama, dronovima i drugim sistemima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Inicijativa Londona da sa saveznicima iz severne Evrope formira novu vojno-pomorsku grupaciju protiv Rusije mogla bi da izazove oštar odgovor Moskve, piše kineski portal Sohu.
Dok blokaderi pokušavaju da obmanu javnost lažima, opozicioni analitičar Nikola Parun je otkrio istinu i potvrdio da stranci ne mogu da shvate farsu sa blokaderskom listom, a politika i finansije pod vodstvom Aleksandra Vučića i Siniše Malog su neprevaziđene!
Šest dana je ostalo do parlamentarnih izbora koji su zakazani za 25. oktobar, a ta nedelja je ključni dan u kojem građani određuju sudbinu Srbije, ocenjuju sagovornici Informera!
Televizija N1 povukla je potez koji bi se slobodno mogao okarakterisati kao pravi primer segregacjie i nacističke represije, kada je Aleksandru Vučiću zabranila da predstavi program izborne liste koja nosi njegovo ime.
Hajro Seferović iz Bara, objasnio je zbog čega je važno da lista ''Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija'' pobedi na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Čak i tajkunski list "Danas", koji otvoreno navija za blokadere i rušenje države, priznao je istinu - takozvana "Studentska lista" ne nudi apsolutno ništa, a njihovi kandidati su se u televizijskim duelima obrukali.
U najvećem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za luksuz, a pobedu je odneo Crveni tim, koji je tako osvojio sedmodnevni boravak u luksuznoj vili, ali i 40 minuta razgovora sa najbližima.
Takmičari iz Plavog tima u Exatlonu Dragomir Radojević i Sanja Filipović složili su se da ovonedeljni kapiten njihovog tima treba da bude Strahinja Jovanić.
Takmičar Crvenog tima Nikola Lakić požalio se voditeljki "Exatlona" Tijani Jović da su ga iscrpele naporne trke na poligonu, a ona je imala savršeno rešenje za to.
Zahvaljujući subvencijama države po osnovu rođenja deteta, još 100 majki dobilo je pravo na bespovratna sredstva do 20.000 evra za kupovinu ili izgradnju prve nekretnine.
Slovenačka policija je juče uhapsila državljanku Srbije D.P. (45), za kojom je Interpol Podgorica raspisao međunarodnu poternicu zbog krivičnog dela oduzimanje deteta, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Pred vama su priče ljudi koji su gledali smrti u oči, izgubili svoje najmilije ili u poslednjem sekundu spasili nevina bića iz pakla. Ovo su ispovesti koje Srbija nikada neće zaboraviti.
Vlasnik zagrebačke auto-perionice Nino N. (27) nepravosnažno je osuđen na deset godina zatvora, zbog četvorostrukog pokušaja ubistva stranih državljana u naselju Folnegovićevo.
Poznata novinarka Kristijan Amanpur (68) saopštila je u ponedeljak da nakon čak 43 godine napušta televizijsku mrežu CNN, na kojoj je izgradila karijeru izveštavajući sa najopasnijih svetskih kriznih žarišta.
Romeo Bekam (24), sin slavnog fudbalera Dejvida Bekama i modne dizajnerke Viktorije Bekam, okušao se u glumačkim vodama i debitovao na velikom platnu u francuskoj romantičnoj drami "Forty Love".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, šokirao je javnost kada je priznao da ga je glumac Miodrag Petrović Čkalja stavio na svoju "crnu listu", zbog čega je odbio jednu od najvažnijih uloga u karijeri.
Dok milioni ljudi širom sveta padaju na njihove fotografije na društvenim mrežama, iskusni veterinar šokirao je javnost tvrdnjom da jazavičara, francuskog buldoga, belgijskog ovčara, border kolija i labradora nikada ne bi imao u svom domu.
Bivša rijaliti učesnica i pevačica Bojana Stanačić, poznatija kao Bojana Barbi, i dalje privlači pažnju javnosti svojim nesvakidašnjim stilom, ona danas redovno nastupa širom Srbije i regiona, a kada nije na muzičkoj sceni, vreme provodi u porodičnom biznisu i na društvenim mrežama, gde sa pratiocima deli detalje iz svakodnevice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.