Berlin je oštro reagovao na poruke Dmitrija Medvedeva, koji je uoči Dana pobede optužio Nemačku za militarizam i revanšizam, ali i doveo u pitanje temelje na kojima počiva današnja nemačka država.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije uperio je prst u sporazum „Dva plus četiri“, dokument bez kojeg ne bi bilo ponovnog ujedinjenja Nemačke u obliku u kojem danas postoji.
Medvedev tvrdi da je taj sporazum prekršen. Po njegovom tumačenju, Berlin je napustio obaveze preuzete prilikom ujedinjenja, pa se samim tim otvara pitanje političke i pravne osnove savremene Savezne Republike Nemačke.
Za nemačku javnost to nije obična diplomatska provokacija. To je udar na jednu od najvažnijih tačaka posleratne nemačke istorije – na trenutak kada je zemlja ponovo spojena posle decenija podele između Istoka i Zapada.
Najviše pažnje izazvala je Medvedevljeva tvrdnja da je Nemačka prekršila dogovor otvaranjem pomorske baze u Rostoku. On smatra da se time NATO infrastruktura pojavila na prostoru bivše Istočne Nemačke, iako je, prema njegovom viđenju, upravo takvo prisustvo bilo suprotno dogovoru iz vremena ujedinjenja.
Velt zato ocenjuje da Medvedev nije samo napao politiku Berlina, već je praktično osporio pravo današnje Nemačke da se poziva na temelje sporazuma koji joj je omogućio ujedinjenje.
Merc direktno na udaru
Medvedev je posebno oštro govorio o kancelaru Fridrihu Mercu. Optužio je njegovu vladu da Nemačku vodi ka ozbiljnoj ekonomskoj krizi, dok istovremeno pojačava vojni kurs i sve otvorenije ulazi u sukob sa Moskvom.
U njegovoj poruci Berlin se ne prikazuje kao država koja samo menja bezbednosnu politiku, već kao zemlja koja, kako tvrdi Moskva, ponovo poseže za opasnim obrascima iz prošlosti.
Posebno je kritikovao rasprave o nuklearnom oružju i jačanju nemačkih vojnih kapaciteta. Upravo tu je Medvedev posegao za najtežim istorijskim paralelama, povezujući današnju nemačku politiku sa nasleđem militarizma i nacizma.
To je u Berlinu dočekano kao direktan politički napad. Velt navodi da je čitav Medvedevljev tekst pun poređenja sa nacizmom, zbog čega su njegove reči u nemačkim krugovima shvaćene kao svesno gađanje najosetljivijeg mesta nemačke istorije.
Moskva koristi 9. maj za poruku Berlinu
Medvedevljeva poruka nije stigla slučajno baš pred Dan pobede. Za Moskvu je 9. maj jedan od glavnih stubova državnog narativa – dan sećanja na ogromnu žrtvu sovjetskog naroda i pobedu nad nacizmom.
Zato svaka optužba upućena Nemačkoj uoči tog datuma ima mnogo jači odjek. Moskva time ne govori samo o aktuelnoj politici Berlina, već pokušava da nemačko vojno jačanje smesti u istorijski okvir koji za Nemce nosi ogromnu težinu.
Berlin takve poruke vidi kao grubu propagandu i pokušaj pritiska. Za nemačke medije, Medvedev od 2022. godine sve češće nastupa jezikom pretnji, upozorenja i istorijskih optužbi, posebno prema Berlinu, Londonu i Parizu.
Ovog puta otišao je dalje nego obično. Nije se zadržao na kritici Merca, vojne politike ili odnosa prema Rusiji. Ušao je u samo pitanje ujedinjenja Nemačke – i baš zato su njegove reči u Berlinu izazvale toliko oštru reakciju.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
Portreti heroja Velikog otadžbinskog rata zamenjeni su fotografijama regionalnih funkcionera i lokalnih zvaničnika na plakatima povodom Dana pobede u Severodvinsku, što je izazvalo oštre reakcije stanovnika tog ruskog grada.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Ruski predsednik Vladimir Putin odmah će upotrebiti nuklearno oružje ukoliko Rusija bude direktno napadnuta iz Sjedinjenih Američkih Država, Evrope ili Velike Britanije, upozorio je kandidat za premijera Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu ruskoj novinarki Kseniji Sobčak.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
NATO je danas „mrtvorođen organizam“ koji nije sposoban da vodi strateški rat protiv Rusije, dok je Ukrajina došla u situaciju da se više ne postavlja pitanje njenog ulaska u Alijansu, već opstanka kao nezavisne države.
Litvanija bi mogla da bude potpuno uništena u slučaju nuklearnog rata Rusije i NATO-a ukoliko dozvoli razmeštanje savezničkog nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, upozorio je vojno-politički analitičar i bivši šef izraelske službe Nativ Jakov Kedmi.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Ugledni novinar Ivan Radovanović oglasio se povodom novonastale političke situacije i užasne, po Srbiju, pobede blokaderske liste, ističući da je Aleksandar Vučić sada oslobođen velikog državnog tereta i da se vraća u borbu oštrije nego ikada do sada.
Član Glavnog odbora SNS Janko Langura oglasio se na svom Instagram nalogu uz snimak koji prikazuje haos i teror koji su blokaderi napravile nakon proglašenja izbornih rezultata.
Nakon proglašenja izbornih rezultata, pristalice blokadera i proevropske opcije otvoreno su nastavile sa udarima na sve institucije i pojedince koji zastupaju srpske nacionalne i tradicionalne vrednosti.
Nemački kancelar Fridrih Merc, čijim je radom zadovoljno svega 10 odsto Nemaca, među prvima je požurio da čestita pobedu blokaderske Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji.
Nakon što su se slegli utisci izborne noći, analitičari i stručni posmatrači političke scene već jasno stavljaju do znanja da za blokadersku listu tek sada počinje pravi pakao i suočavanje sa surovom stvarnošću.
U jeku izborne noći, dok su se na ulicama Beograda i širom Srbije od strane blokadera odigravali huliganski ispadi, napadi na imovinu i nasilje prema institucijama, u programima tajkunskih medija poput N1 mogle su se čuti skandalozne i zapanjujuće izjave koje su šokirale celokupnu srpsku javnost.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Što je automobil moderniji i ima više bezbednosnih sistema, to vozač lakše upada u zamku lažnog osećaja sigurnosti koji ga može stajati života. Ovaj paradoks ima ime: Pelcmanov efekat.
Srpska pravoslavna crkva sutra proslavlja Prepodobnu mati Paraskevu, u narodu Svetu Petku, veliku zaštitnicu žena. Na taj dan devojke su uzimale mrvice slavskog kolača i čuvale ih, kako bi tokom noći saznale za koga će se udati.
Vozači u Srbiji trebalo bi da iskoriste povoljne vremenske uslove i pripreme vozila za zimske uslove vožnje, uključujući zamenu letnjih guma zimskim, a iz Auto-moto saveza Srbije (AMSS) podsećaju da je od 1. novembra do 1. aprila upotreba zimskih pneumatika obavezna kada na kolovozu ima snega, leda ili poledice.
Muškarac N. A. (44) osumnjičen da je juče vatrenim oružjem teško ranio V. A. (37) u Banji Koviljači uhapšen je jutros na području ovog turističkog mesta.
Alija Balijagić (66) iz Bijelog Polja je pre dve godine, u selu Sokolac kod Bijelog polja, surovo je ubio brata i sestru, Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69).
Muškarac D. D. (34) pukom srećom izbegao je teže posledice kada ga je u subotu uveče u Kanalskoj ulici u Surčinu presreo i nožem izbo nepoznati napadač, koji se nakon krvavog pira dao u bekstvo.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Stare komode, trpezarijski stolovi i masivni ormari nose sentimentalnu vrednost. Godine upotrebe ostavljaju ožiljke, a jedno pogrešno čišćenje može nepovratno da ih ošteti. Uz samo nekoliko trikova, vaš omiljeni drveni komad može zasijati punim sjajem.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Tijana Ajfon iznenadila je javnost vešću da se udala, a dok identitet supruga čuva u tajnosti, jedan detalj iz njenog porodičnog života posebno privlači pažnju.
Komentari