Berlin je oštro reagovao na poruke Dmitrija Medvedeva, koji je uoči Dana pobede optužio Nemačku za militarizam i revanšizam, ali i doveo u pitanje temelje na kojima počiva današnja nemačka država.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije uperio je prst u sporazum „Dva plus četiri“, dokument bez kojeg ne bi bilo ponovnog ujedinjenja Nemačke u obliku u kojem danas postoji.
Medvedev tvrdi da je taj sporazum prekršen. Po njegovom tumačenju, Berlin je napustio obaveze preuzete prilikom ujedinjenja, pa se samim tim otvara pitanje političke i pravne osnove savremene Savezne Republike Nemačke.
Za nemačku javnost to nije obična diplomatska provokacija. To je udar na jednu od najvažnijih tačaka posleratne nemačke istorije – na trenutak kada je zemlja ponovo spojena posle decenija podele između Istoka i Zapada.
Najviše pažnje izazvala je Medvedevljeva tvrdnja da je Nemačka prekršila dogovor otvaranjem pomorske baze u Rostoku. On smatra da se time NATO infrastruktura pojavila na prostoru bivše Istočne Nemačke, iako je, prema njegovom viđenju, upravo takvo prisustvo bilo suprotno dogovoru iz vremena ujedinjenja.
Velt zato ocenjuje da Medvedev nije samo napao politiku Berlina, već je praktično osporio pravo današnje Nemačke da se poziva na temelje sporazuma koji joj je omogućio ujedinjenje.
Merc direktno na udaru
Medvedev je posebno oštro govorio o kancelaru Fridrihu Mercu. Optužio je njegovu vladu da Nemačku vodi ka ozbiljnoj ekonomskoj krizi, dok istovremeno pojačava vojni kurs i sve otvorenije ulazi u sukob sa Moskvom.
U njegovoj poruci Berlin se ne prikazuje kao država koja samo menja bezbednosnu politiku, već kao zemlja koja, kako tvrdi Moskva, ponovo poseže za opasnim obrascima iz prošlosti.
Posebno je kritikovao rasprave o nuklearnom oružju i jačanju nemačkih vojnih kapaciteta. Upravo tu je Medvedev posegao za najtežim istorijskim paralelama, povezujući današnju nemačku politiku sa nasleđem militarizma i nacizma.
To je u Berlinu dočekano kao direktan politički napad. Velt navodi da je čitav Medvedevljev tekst pun poređenja sa nacizmom, zbog čega su njegove reči u nemačkim krugovima shvaćene kao svesno gađanje najosetljivijeg mesta nemačke istorije.
Moskva koristi 9. maj za poruku Berlinu
Medvedevljeva poruka nije stigla slučajno baš pred Dan pobede. Za Moskvu je 9. maj jedan od glavnih stubova državnog narativa – dan sećanja na ogromnu žrtvu sovjetskog naroda i pobedu nad nacizmom.
Zato svaka optužba upućena Nemačkoj uoči tog datuma ima mnogo jači odjek. Moskva time ne govori samo o aktuelnoj politici Berlina, već pokušava da nemačko vojno jačanje smesti u istorijski okvir koji za Nemce nosi ogromnu težinu.
Berlin takve poruke vidi kao grubu propagandu i pokušaj pritiska. Za nemačke medije, Medvedev od 2022. godine sve češće nastupa jezikom pretnji, upozorenja i istorijskih optužbi, posebno prema Berlinu, Londonu i Parizu.
Ovog puta otišao je dalje nego obično. Nije se zadržao na kritici Merca, vojne politike ili odnosa prema Rusiji. Ušao je u samo pitanje ujedinjenja Nemačke – i baš zato su njegove reči u Berlinu izazvale toliko oštru reakciju.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
Portreti heroja Velikog otadžbinskog rata zamenjeni su fotografijama regionalnih funkcionera i lokalnih zvaničnika na plakatima povodom Dana pobede u Severodvinsku, što je izazvalo oštre reakcije stanovnika tog ruskog grada.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski pozvao je NATO da kod ruske Kalinjingradske oblasti organizuje toliko velike i „agresivne“ vojne vežbe da Moskva ne bude sigurna šta Alijansa namerava i zbog toga bude primorana da deo snaga povuče sa ukrajinskog fronta.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Litvanija je krenula ka ukidanju ustavne zabrane raspoređivanja nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, a Sejm planira da ključnu izmenu završi najkasnije početkom 2027. godine.
Američki Si-Bi-Es njuz objavio je fotografije koje prvi put detaljno pokazuju razmere razaranja na američkim vojnim objektima širom Bliskog istoka posle iranskih raketnih i napada dronovima.
Opozicioni cirkus i uličarska farsa u režiji propalih politikanata ne prestaju da zabavljaju javnost, ali i da dokazuju sve dublje rasulo, međusobnu mržnju i bolesne obmane koje iz dana u dan plasiraju građanima Srbije.
Na blokaderskoj listi isplivao je najmračniji talog - Petar Mitov, 133. na listi, prikazao je jezvu bolesnu mržnju, patologiju i odsustvo svake ljudskosti ove kvazi elite.
U drugoj epizodi najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koja je emitovana večeras na televiziji Informer, u borbi za nominaciju, pobedio je Crveni tim rezultatom 8:4.
Plavi tim je, zahvaljujući pobedi u prethodnoj igri, dobio mogućnost da izabere jednog takmičara Crvenog tima koji neće učestvovati u prvoj eliminacionoj borbi, a njihov izbor pao je na Marka, jednog od takmičara koji važi za najjače igrače Crvenog tima.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Na ulicama oko Novog Kneževca crvene se tovari na prikolicama. Berba paprike je u toku, a završiće u pogonima poznatih fabrika gde se prerađuje u fini začinski prah.
Polno uznemiravanje žena nastaje zbog potrebe muškarca za moći i dominacijom, a iza svega se krije kukavičluk. Ako primetite ovakav način ponašanja, to nije trenutni "gubitak kontrole", posebno kada se napadi ponavljaju, upozorava psiholog Snežana Repac, povodom hapšenja muškarca zbog nedozvoljenih polnih ranji nakon napada na žene u centru Beograda.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodila jedna saobraćajna nezgoda, u kojoj je u Ruzveltovoj ulici na Paliluli muškarac pao sa bicikla, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Prava drama odigrala se na šetalištu uz reku Vrbas u banjalučkom naselju Obilićevo, u neposrednoj blizini kluba XXII, kada je za sada nepoznati vozač vozilom bez registarskih tablica uleteo na pešačku zonu i napravio potpuni haos.
Nik Rajner (33) neće se suočiti sa smrtnom kaznom ukoliko bude proglašen krivim za ubistvo svojih roditelja, holivudskog reditelja Roba Rajnera i Mišel Singer Rajner.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Glumica Danica Ristovski kaže da je oduševljena što je deo nove serije "Priče iz radionice 2" koja na neki način predstavlja omaž originalnoj postavi ove serije iz 1982. godine.
Beki Džons (34) iz Engleske od 21. godine primala je hemioterapiju i mislila da umire, da bi 11 godina kasnije saznala da je njena dijagnoza bila pogrešna.
Rijaliti zvezda Bora Santana trenutno uživa na luksuznom letovanju, a sada je svojim pratiocima pokazao kako provodi vrele dane, ali se i našalio da ga je udarila sunčanica te pokazao kakav luksuz ga okružuje.
Pop zvezda Marija Šerifović je na društvenim mrežama podelila fotografiju svoje majke Verice sa Balija i pokazala da Verka ovog puta uživa u putovanju bez društva porodice.
Pop diva Jelena Karleuša gostovala je u emisiji "Amidži šou", gde je svojim izgledom i glasom ponovo napravila pravu pometnju u studiju, a posebno je zanimljiv trenutak kad je pevala narodnjake!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.