Predlog da bivši nemački kancelar Gerhard Šreder bude posrednik u mogućim razgovorima Moskve i Evropske unije ne bi smeo unapred da bude odbačen, poručio je deo nemačkih političara, nakon što je tu ideju izneo ruski predsednik Vladimir Putin.
Rasprava je odmah otvorila staru nemačku dilemu: da li sa Moskvom treba razgovarati preko čoveka koji godinama ima bliske veze sa Putinom, ili je upravo zbog toga Šreder za Berlin politički neprihvatljiv. Nemačka vlada zasad je prema toj ideji skeptična, dok se u delu Socijaldemokratske partije Nemačke i kod pojedinih opozicionih političara čuje drugačiji ton, piše Rojters.
- Ako se to može postići uz pomoć čoveka kao što je Šreder, bilo bi nemarno odbiti takvu mogućnost - rekao je Štegner.
Prema njegovom stavu, Evropa ne bi smela da propusti nijednu šansu da se nađe za pregovaračkim stolom, posebno ako takvu mogućnost, makar i indirektno, sada nudi Rusija.
Sličan oprezan pristup ima i bivši predsednik poslaničke grupe SPD Rolf Micenih. On smatra da Evropska unija treba da razmotri Šrederovu ulogu, ali da bi fokus pre svega morao da ostane na ranijem predlogu predsednika Evropskog saveta Antonija Košte o pripremi za dijalog sa Moskvom kada za to dođe „pravi trenutak". Košta je ranije govorio da se u EU razgovara o tome kako bi eventualni kontakti sa Rusijom mogli da izgledaju u budućem okviru evropske bezbednosti.
De Masi: Bila je greška što Šreder nije iskorišćen
Još direktniji bio je Fabio de Masi, poslanik Saveza Sare Vagenkneht – Za razum i pravdu. On smatra da je Berlin već ranije pogrešio kada nije iskoristio Šrederove veze sa Moskvom za uspostavljanje kanala komunikacije.
- Bila je velika greška što čovek kao Šreder nije iskorišćen za otvaranje kanala veze sa Moskvom. Ako je EU zaista zainteresovana za završetak rata, treba da iskoristi Šredera - napisao je De Masi na društvenoj mreži Iks.
Putin je u subotu, odgovarajući na pitanja novinara, predložio bivšeg nemačkog kancelara kao mogućeg posrednika između Rusije i Evropske unije. U Berlinu, međutim, takav predlog nije dočekan sa oduševljenjem. Nemački zvaničnici poručuju da se svaka ozbiljna diplomatska inicijativa mora voditi u koordinaciji sa Ukrajinom i državama EU, dok se Šrederu zamera upravo bliskost sa Moskvom i dugogodišnje veze sa ruskim energetskim projektima.
Za protivnike te ideje, Šreder nije neutralni posrednik, već političar čije ime u Nemačkoj i dalje nosi težak teret zbog odnosa sa Putinom i angažmana u rusko-nemačkim gasnim projektima posle odlaska sa mesta kancelara. Za one koji podržavaju makar razmatranje njegovog angažmana, baš ta veza može da bude korisna ako Brisel želi makar minimalan kanal prema Kremlju.
Zato je Putinov predlog u Berlinu proizveo više od obične diplomatske reakcije. On je ponovo otvorio pitanje koje Nemačka već dugo pokušava da potisne: da li je u trenutnoj fazi sukoba važnije držati strogu političku distancu od Moskve, ili pokušati sa svakim kanalom koji bi mogao da dovede do pregovora.
Evropski vrh zasad ne pokazuje spremnost da prihvati Šredera kao lice novog dijaloga sa Rusijom. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas oštro je odbacila Putinove poruke, ocenjujući ih kao cinične, dok su pojedini evropski zvaničnici poručili da bivši nemački kancelar ne može da nastupa u ime Evrope.
Ipak, činjenica da se o Šrederu ponovo govori u nemačkoj politici pokazuje da se prostor za raspravu o razgovorima sa Moskvom polako širi. Ne kao zvanična promena kursa, ne kao dogovor iza zatvorenih vrata, već kao signal da u delu evropske politike raste uverenje da se rat ne može završiti samo pritiskom, sankcijama i čekanjem.
Mađarska neće slati oružje ni vojnike u Ukrajinu, niti će učestvovati u evropskom planu kreditiranja Kijeva vrednom 90 milijardi evra, izjavila je Anita Orban, kandidatkinja koju je Peter Mađar predložio za mesto šefa mađarske diplomatije.
Ukrajina će odmah odgovoriti ako Rusija, po isteku dogovorenog primirja, ponovo krene u rat punih razmera, poručio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Američki predsednik Donald Tramp stiže u Peking u sredu uveče, gde ga očekuju razgovori sa kineskim predsednikom Si Đinpingom o trgovini, investicijama, Iranu, Rusiji i Tajvanu, saopštila je portparolka Bele kuće Karolin Levit.
Nekadašnji vojnici Oružanih snaga Ukrajine (OSU), koji su posle zarobljavanja prešli na rusku stranu, za RIA Novosti kažu da svoju odluku ne doživljavaju kao rat protiv Ukrajinaca, već kao obračun sa vlašću u Kijevu.
Intenzivan napad ukrajinskih dronova na Sankt Peterburg u vreme održavanja Međunarodnog ekonomskog foruma je još jedna potvrda da imamo posla sa drskom nacističkom bandom oličenom u timu Vladimira Zelenskog, rekla je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Ukrajina izvodi napade dugog dometa na rusku teritoriju isključivo oružjem domaće proizvodnje, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha i još jednom pozvao ruskog predsednika Vladimira Putina da okonča rat.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta stupio je u kontakt sa Kremljom kako bi pokušao da uključi ruskog predsednika Vladimira Putina u razgovore o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens napisao je u novoj knjizi da ruski predsednik Vladimir Putin uživa široku podršku među građanima Rusije i da Zapad uporno odbija da prihvati tu činjenicu jer mu je lakše da veruje u politički prijatnu sliku.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin 2022. godine bio naveden da povuče vojsku iz okoline Kijeva na osnovu uveravanja da postoji šansa za mir, ali da su ga, prema njegovim rečima, snage koje su tvrdile da govore u ime Volodimira Zelenskog prevarile.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Volodimir Zelenski objavio je, posle sastanka sa ukrajinskim obaveštajcima, podatke prema kojima bi do parlamentarnih izbora u Rusiji 33 odsto građana moglo da ne podržava postupke ruskog predsednika Vladimira Putina.
Ruski predsednik Vladimir Putin je, prema pisanju Kijev posta, pokrenuo drakonsko pooštravanje bezbednosti nakon što je u Moskvi procenjeno da zapadna i ukrajinska veštačka inteligencija mogu da prate kretanje najviših ruskih zvaničnika, pa i samog predsednika Rusije.
Moguće primirje u Ukrajini Zapad i Oružane snage Ukrajine iskoristili bi za predah, obnovu i pripremu novog udara, dok bi ruska vojska rizikovala opasno opuštanje, ocenio je vojni analitičar Mihail Zvinčuk, autor projekta „Ribar“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarska neće slati oružje ni vojnike u Ukrajinu, niti će učestvovati u evropskom planu kreditiranja Kijeva vrednom 90 milijardi evra, izjavila je Anita Orban, kandidatkinja koju je Peter Mađar predložio za mesto šefa mađarske diplomatije.
Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Na TV Prva, Pink i Informer televiziji emitovana je specijalna emisija o raskrinkavanju lažne afere "zvučni top", čiji je gost bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a zatim i predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u specijalnom programu i govorio o aferi "Zvučni top", izborima, blokaderskim skupovima, lažima medija, napadima na njega...
Bivši guverner Ilinoisa Rod Blagojević rekao je da predsednik SAD Donald Tramp vidi Srbiju kao partnera sa kojim Amerika treba da razvija bližu saradnju. Poredivši lidere dve zemlje, Blagojević je naveo "da se Tramp bori za američki narod kao što se Aleksandar Vučić bori za ljude u Srbiji".
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić objavio je na Instagramu video-snimak svoje posete rodnoj kući njegovog oca Desimira u selu Pretrešnja kod Blaca.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obići će u nedelju novi Jedinstveni dispečerski centar za upravljanje železničkim saobraćajem u Beogradu, jedan od ključnih projekata za modernizaciju železničke infrastrukture.
Nakon što je četvorogodišnji dečak iznenada nestao iz vidokruga roditelja i završio u bazenu dubokom oko 1,5 metara u akva-parku "Klub S" u Jakovu, usledila je dramatična borba za njegov život koja je uznemirila sve prisutne.
Srpska porodica uspela je da pređe granicu sa Severnom Makedonijom za svega 10 minuta, isključivo zato što su na put krenuli u kasnim noćnim satima, kada su gužve znatno manje!
Srpkinja Nina ogolila je realnost života u inostranstvu, otkrivši da su visoki krediti, rad na dva posla i velika odricanja svakodnevica mnogih naših ljudi u Australiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govoreći o aferi "Zvučni top" u specijalnoj emisiji, naveo je da pojedinima smeta ekonomski napredak zemlje i njeno izdvajanje u regionu.
Večeras oko 21 čas u Petrovcu na Mlavi došlo je do pucnjave u porodičnoj kući, kada je, prema prvim informacijama, sin iz vatrenog oružja pucao u svoju majku.
U psećem parku u Ulici Franjevački put u Makarskoj došlo je do napada psa na drugog psa, koji je od zadobijenih povreda uginuo, dok je jedna osoba tokom razdvajanja pasa zadobila više ujeda.
Obrazloženje presude Vladimiru i Miljani Kecmanović, izrečenoj 18. juna, donelo je do sada najdublji i najprecizniji uvid u unutrašnju dinamiku, mentalni razvoj i psihološke probleme njihovog sina Koste K.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
Sve veći broj kućnih mačaka suočava se sa problemom viška kilograma, a stručnjaci upozoravaju da gojaznost može značajno uticati na njihovo zdravlje i životni vek.
Tokom leta mnogi parfemi brzo izgube intenzitet zbog visokih temperatura, ali arapski mirisi poznati su po izuzetnoj postojanosti i bogatim notama koje ostaju prisutne tokom celog dana.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović stigla je na večerašnje finale "Zvezda Granda", gde se ekipa Informera nalazi na licu mesta i prati sva dešavanja iz minuta u minut.
Pevačica Ana Bekuta na finalu muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" sumirala je utiske pred kamerom Informera i otkrila da li će i naredne sezone biti deo žirija popularnog šoua.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.