Predlog da bivši nemački kancelar Gerhard Šreder bude posrednik u mogućim razgovorima Moskve i Evropske unije ne bi smeo unapred da bude odbačen, poručio je deo nemačkih političara, nakon što je tu ideju izneo ruski predsednik Vladimir Putin.
Rasprava je odmah otvorila staru nemačku dilemu: da li sa Moskvom treba razgovarati preko čoveka koji godinama ima bliske veze sa Putinom, ili je upravo zbog toga Šreder za Berlin politički neprihvatljiv. Nemačka vlada zasad je prema toj ideji skeptična, dok se u delu Socijaldemokratske partije Nemačke i kod pojedinih opozicionih političara čuje drugačiji ton, piše Rojters.
- Ako se to može postići uz pomoć čoveka kao što je Šreder, bilo bi nemarno odbiti takvu mogućnost - rekao je Štegner.
Prema njegovom stavu, Evropa ne bi smela da propusti nijednu šansu da se nađe za pregovaračkim stolom, posebno ako takvu mogućnost, makar i indirektno, sada nudi Rusija.
Sličan oprezan pristup ima i bivši predsednik poslaničke grupe SPD Rolf Micenih. On smatra da Evropska unija treba da razmotri Šrederovu ulogu, ali da bi fokus pre svega morao da ostane na ranijem predlogu predsednika Evropskog saveta Antonija Košte o pripremi za dijalog sa Moskvom kada za to dođe „pravi trenutak". Košta je ranije govorio da se u EU razgovara o tome kako bi eventualni kontakti sa Rusijom mogli da izgledaju u budućem okviru evropske bezbednosti.
De Masi: Bila je greška što Šreder nije iskorišćen
Još direktniji bio je Fabio de Masi, poslanik Saveza Sare Vagenkneht – Za razum i pravdu. On smatra da je Berlin već ranije pogrešio kada nije iskoristio Šrederove veze sa Moskvom za uspostavljanje kanala komunikacije.
- Bila je velika greška što čovek kao Šreder nije iskorišćen za otvaranje kanala veze sa Moskvom. Ako je EU zaista zainteresovana za završetak rata, treba da iskoristi Šredera - napisao je De Masi na društvenoj mreži Iks.
Putin je u subotu, odgovarajući na pitanja novinara, predložio bivšeg nemačkog kancelara kao mogućeg posrednika između Rusije i Evropske unije. U Berlinu, međutim, takav predlog nije dočekan sa oduševljenjem. Nemački zvaničnici poručuju da se svaka ozbiljna diplomatska inicijativa mora voditi u koordinaciji sa Ukrajinom i državama EU, dok se Šrederu zamera upravo bliskost sa Moskvom i dugogodišnje veze sa ruskim energetskim projektima.
Za protivnike te ideje, Šreder nije neutralni posrednik, već političar čije ime u Nemačkoj i dalje nosi težak teret zbog odnosa sa Putinom i angažmana u rusko-nemačkim gasnim projektima posle odlaska sa mesta kancelara. Za one koji podržavaju makar razmatranje njegovog angažmana, baš ta veza može da bude korisna ako Brisel želi makar minimalan kanal prema Kremlju.
Zato je Putinov predlog u Berlinu proizveo više od obične diplomatske reakcije. On je ponovo otvorio pitanje koje Nemačka već dugo pokušava da potisne: da li je u trenutnoj fazi sukoba važnije držati strogu političku distancu od Moskve, ili pokušati sa svakim kanalom koji bi mogao da dovede do pregovora.
Evropski vrh zasad ne pokazuje spremnost da prihvati Šredera kao lice novog dijaloga sa Rusijom. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas oštro je odbacila Putinove poruke, ocenjujući ih kao cinične, dok su pojedini evropski zvaničnici poručili da bivši nemački kancelar ne može da nastupa u ime Evrope.
Ipak, činjenica da se o Šrederu ponovo govori u nemačkoj politici pokazuje da se prostor za raspravu o razgovorima sa Moskvom polako širi. Ne kao zvanična promena kursa, ne kao dogovor iza zatvorenih vrata, već kao signal da u delu evropske politike raste uverenje da se rat ne može završiti samo pritiskom, sankcijama i čekanjem.
Mađarska neće slati oružje ni vojnike u Ukrajinu, niti će učestvovati u evropskom planu kreditiranja Kijeva vrednom 90 milijardi evra, izjavila je Anita Orban, kandidatkinja koju je Peter Mađar predložio za mesto šefa mađarske diplomatije.
Ukrajina će odmah odgovoriti ako Rusija, po isteku dogovorenog primirja, ponovo krene u rat punih razmera, poručio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Američki predsednik Donald Tramp stiže u Peking u sredu uveče, gde ga očekuju razgovori sa kineskim predsednikom Si Đinpingom o trgovini, investicijama, Iranu, Rusiji i Tajvanu, saopštila je portparolka Bele kuće Karolin Levit.
Nekadašnji vojnici Oružanih snaga Ukrajine (OSU), koji su posle zarobljavanja prešli na rusku stranu, za RIA Novosti kažu da svoju odluku ne doživljavaju kao rat protiv Ukrajinaca, već kao obračun sa vlašću u Kijevu.
Susret predsednika Rusije Vladimira Putina i američkog repera Kanjea Vesta moguć je tokom predstojeće posete muzičara Rusiji, izjavila je prva zamenica predsednika Odbora Državne dume za međunarodne poslove Svetlana Žurova.
Povratak generala Sergeja Surovikina iz Afrike i njegov navodni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom mogli bi da budu signal da se Moskva sprema za mnogo žešću fazu rata u Ukrajini.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor ocenio je da poslednje poruke Vladimira Putina pokazuju da Moskva više ne namerava da vodi sukob u Ukrajini na isti način kao prethodnih godina, već da se priprema za odlučniju fazu rata.
Turska je poslednjih dana povukla nekoliko poteza koji su izazvali ozbiljno nezadovoljstvo Moskve - od najavljenog transfera američkog oružja Ukrajini, preko zahteva za obustavu napada na brodove u Crnom moru, do naglog smanjenja uvoza ruske nafte.
Ekstremna suša u Evropi postala je neočekivani saveznik Kremlja u ratu protiv Ukrajine. Priroda je stvorila prepreke koje ruski predsednik Vladimir Putin ne može direktno da kontroliše, ali iz kojih izvlači ogromnu geopolitičku i vojnu korist, ocenjuje Njuzvik.
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarska neće slati oružje ni vojnike u Ukrajinu, niti će učestvovati u evropskom planu kreditiranja Kijeva vrednom 90 milijardi evra, izjavila je Anita Orban, kandidatkinja koju je Peter Mađar predložio za mesto šefa mađarske diplomatije.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio je jedan od konkretnih modela prekida vatre o kojem Kijev razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima.
Srbija je pod vođstvom predsednika Aleksandra Vučića pokazala da je pravi evropski gigant i velesila, uspevši da odbrani narod i imovinu od katastrofalnih požara u Deliblatskoj peščari, dok su hrvatski mediji i dežurni politički dušebrižnici doživeli potpuni debakl u pokušaju da plasiraju lažne vesti.
Predsednik Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac izjavio je danas da hapšenja i osuđivanja Srba u Hrvatskoj zbog objava na društvenim mrežama nisu izlovani slučajevi i da tako žele da zastraše Srbe.
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje objavu novinara Slobodana Georgijeva na društvenoj mreži Iks, u kojoj se u istom nizu pominju požari u Deliblatskoj peščari i tragedija u Novom Sadu.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Pred početak druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlon, pobednica prve sezone Nevena Petrović sa novinarkom Informera Jelenom Dimitrijević u otvorenom razgovoru otkrila sve o iskustvu koje joj je promenilo život.
Leskovac će od 24. do 30. avgusta biti u znaku roštilja, muzike i dobre zabave - održava se 36. Roštiljijada! Manifestacija s ukusom i mirisom, kažu oni koji su imali prilike da je bar jednom (p)osete.
Najveći neprijatelji požara u Deliblatskoj peščari su visoke temperature i jak vetar, koji u toku dana promeni nekoliko pravaca, rekao je pomoćnik načelnika Uprave za Vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije (SVS) Davor Vidović.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski prisustvovala je danas obeležavanju sećanja na srpske žrtve stradale u zločinu u Sisku, poručivši da je obaveza svih nas da čuvamo sećanje na nevino postradale i da istinu o stradanju srpskog naroda prenosimo budućim generacijama.
Projekat "Pokretna apoteka" počinje sutra i prema rečima direktorke Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) Sanje Radojević Škodrić pokrivaće ruralne sredine na jugu centralne Srbije.
Uroš Ninković (38), visokopozicionirani pripadnik kavačkog i vračarskog klana, oslobođen je pred Osnovnim sudom u Nikšiću optužbi da je planirao ubistvo Milovana Mija Žižića, oca Luke Žižića koji je likvidiran u aprilu 2022. godine na Novom Beogradu.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Ljubav prema preplanulom tenu ne jenjava, naročito tokom letnjih meseci, a stručnjaci su otkrili koje namirnice trebamo češće da jedemo da bi je zaštitili od oštećenja.
Mleveni paradajz je veoma jednostavan način da se sačuva ukus svežeg paradajza za zimu. Međutim, nakon nekoliko dana često se može primetiti da se sadržaj u tegli ili flaši razdvojio na dva dela, a evo kako da to izbegnete.
Psi često prate svoje vlasnike čak i do kupatila, a razlog je mnogo jednostavniji nego što se čini - žele da budu u blizini osobe kojoj veruju i uz koju se osećaju sigurno.
Neke žene uspevaju da njihov miris parfema ostane primetan čak i satima nakon što izađu iz kuće. Tajna pritom nije u samom izboru parfema, već često u načinu na koji ga nanose i pripremaju kožu za njega.
Određeni predmeti u domaćinstvu mogu sadržati hemikalije koje su povezane sa rakom i drugim zdravstvenim problemima, a onkolog posebno izdvaja dva često korišćena kuhinjska predmeta kao primere na koje bi trebalo obratiti pažnju.
Pevačica Andreana Čekić danas proslavlja 42. rođendan i tom prilikom dobila je bezbroj čestitki, ali ona najemotivnija je usledila od kuma i kolege Darka Lazića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.