Predlog da bivši nemački kancelar Gerhard Šreder bude posrednik u mogućim razgovorima Moskve i Evropske unije ne bi smeo unapred da bude odbačen, poručio je deo nemačkih političara, nakon što je tu ideju izneo ruski predsednik Vladimir Putin.
Rasprava je odmah otvorila staru nemačku dilemu: da li sa Moskvom treba razgovarati preko čoveka koji godinama ima bliske veze sa Putinom, ili je upravo zbog toga Šreder za Berlin politički neprihvatljiv. Nemačka vlada zasad je prema toj ideji skeptična, dok se u delu Socijaldemokratske partije Nemačke i kod pojedinih opozicionih političara čuje drugačiji ton, piše Rojters.
- Ako se to može postići uz pomoć čoveka kao što je Šreder, bilo bi nemarno odbiti takvu mogućnost - rekao je Štegner.
Prema njegovom stavu, Evropa ne bi smela da propusti nijednu šansu da se nađe za pregovaračkim stolom, posebno ako takvu mogućnost, makar i indirektno, sada nudi Rusija.
Sličan oprezan pristup ima i bivši predsednik poslaničke grupe SPD Rolf Micenih. On smatra da Evropska unija treba da razmotri Šrederovu ulogu, ali da bi fokus pre svega morao da ostane na ranijem predlogu predsednika Evropskog saveta Antonija Košte o pripremi za dijalog sa Moskvom kada za to dođe „pravi trenutak". Košta je ranije govorio da se u EU razgovara o tome kako bi eventualni kontakti sa Rusijom mogli da izgledaju u budućem okviru evropske bezbednosti.
De Masi: Bila je greška što Šreder nije iskorišćen
Još direktniji bio je Fabio de Masi, poslanik Saveza Sare Vagenkneht – Za razum i pravdu. On smatra da je Berlin već ranije pogrešio kada nije iskoristio Šrederove veze sa Moskvom za uspostavljanje kanala komunikacije.
- Bila je velika greška što čovek kao Šreder nije iskorišćen za otvaranje kanala veze sa Moskvom. Ako je EU zaista zainteresovana za završetak rata, treba da iskoristi Šredera - napisao je De Masi na društvenoj mreži Iks.
Putin je u subotu, odgovarajući na pitanja novinara, predložio bivšeg nemačkog kancelara kao mogućeg posrednika između Rusije i Evropske unije. U Berlinu, međutim, takav predlog nije dočekan sa oduševljenjem. Nemački zvaničnici poručuju da se svaka ozbiljna diplomatska inicijativa mora voditi u koordinaciji sa Ukrajinom i državama EU, dok se Šrederu zamera upravo bliskost sa Moskvom i dugogodišnje veze sa ruskim energetskim projektima.
Za protivnike te ideje, Šreder nije neutralni posrednik, već političar čije ime u Nemačkoj i dalje nosi težak teret zbog odnosa sa Putinom i angažmana u rusko-nemačkim gasnim projektima posle odlaska sa mesta kancelara. Za one koji podržavaju makar razmatranje njegovog angažmana, baš ta veza može da bude korisna ako Brisel želi makar minimalan kanal prema Kremlju.
Zato je Putinov predlog u Berlinu proizveo više od obične diplomatske reakcije. On je ponovo otvorio pitanje koje Nemačka već dugo pokušava da potisne: da li je u trenutnoj fazi sukoba važnije držati strogu političku distancu od Moskve, ili pokušati sa svakim kanalom koji bi mogao da dovede do pregovora.
Evropski vrh zasad ne pokazuje spremnost da prihvati Šredera kao lice novog dijaloga sa Rusijom. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas oštro je odbacila Putinove poruke, ocenjujući ih kao cinične, dok su pojedini evropski zvaničnici poručili da bivši nemački kancelar ne može da nastupa u ime Evrope.
Ipak, činjenica da se o Šrederu ponovo govori u nemačkoj politici pokazuje da se prostor za raspravu o razgovorima sa Moskvom polako širi. Ne kao zvanična promena kursa, ne kao dogovor iza zatvorenih vrata, već kao signal da u delu evropske politike raste uverenje da se rat ne može završiti samo pritiskom, sankcijama i čekanjem.
Mađarska neće slati oružje ni vojnike u Ukrajinu, niti će učestvovati u evropskom planu kreditiranja Kijeva vrednom 90 milijardi evra, izjavila je Anita Orban, kandidatkinja koju je Peter Mađar predložio za mesto šefa mađarske diplomatije.
Ukrajina će odmah odgovoriti ako Rusija, po isteku dogovorenog primirja, ponovo krene u rat punih razmera, poručio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Američki predsednik Donald Tramp stiže u Peking u sredu uveče, gde ga očekuju razgovori sa kineskim predsednikom Si Đinpingom o trgovini, investicijama, Iranu, Rusiji i Tajvanu, saopštila je portparolka Bele kuće Karolin Levit.
Nekadašnji vojnici Oružanih snaga Ukrajine (OSU), koji su posle zarobljavanja prešli na rusku stranu, za RIA Novosti kažu da svoju odluku ne doživljavaju kao rat protiv Ukrajinaca, već kao obračun sa vlašću u Kijevu.
Ruski predsednik Vladimir Putin neće se vratiti za pregovarački sto dok Rusija ne preuzme kontrolu nad preostalih 11 odsto Donbasa, tvrdi izvor blizak Kremlju za Rojters.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner mogli bi krajem oktobra ponovo da otputuju u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je posebnu zahvalnost prvoj dami Sjedinjenih Američkih Država Melaniji Tramp zbog njenog angažovanja na ponovnom spajanju dece sa porodicama razdvojenim tokom rata u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarska neće slati oružje ni vojnike u Ukrajinu, niti će učestvovati u evropskom planu kreditiranja Kijeva vrednom 90 milijardi evra, izjavila je Anita Orban, kandidatkinja koju je Peter Mađar predložio za mesto šefa mađarske diplomatije.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Više javno tužilaštvo u Beogradu apeluje na građane, institucije nadležne za sprovođenje izbornih radnji i državne organe da se u narednom periodu strikno pridržavaju Ustava i zakona Republike Srbije, kako bi sve izborne radnje u vezi sa predstojećim parlamentarnim izborima bile sprovedene u skladu sa istim.
Novinarka Ana Mihajlovski oglasila se na društvenim mrežama objavom u kojoj je otvorila pitanje slobode medija i uređivačke nezavisnosti, a izgleda da su njene reči upućene novinarima sa televizije N1, među kojima je Žaklina Tatalović.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Ekspo 2027 u Beogradu procenjuje se kao jedan od najvećih državnih i ekonomskih projekata, uz cilj da BDP Srbije sledeće godine dostigne 100 milijardi evra.
Srbi, prema najnovijoj statistici Republičkog zavoda za statistiku, ređe i kasnije ulaze u brak. Kako pokazuje poslednji izveštaj, prošle godine je zabeležen pad broja zaključenih brakova od 3,2 odsto u odnosu na 2024. godinu.
Pojedine ptice proizvode zvukove jače od 120 decibela, što se može uporediti sa bukom industrijskih mašina. Naučnici su istražili dve izuzetno glasne vrste ptica iz Južne Amerike kako bi otkrili na koji način proizvode tako snažne zvuke i zbog čega su razvile ovu sposobnost.
Na zadnjim vratima većine automobila sa petoro vrata nalazi se mali otvor koji mnogi vozači nikada nisu primetili. Ipak, iza njega se krije jedna od najvažnijih bezbednosnih funkcija, posebno ako se u automobilu voze deca ili kućni ljubimci.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Policijske uprave Doboj uhapsili su muškarca inicijala Z. Š. sa područja Teslića zbog sumnje da je počinio krivično delo "izazivanje opšte opasnosti".
Policiji u Banovićima, u BiH, sinoć oko 20.10 časova prijavljeno je razbojništvo nad 19-godišnjom devojkom I. K. kojoj je tom prilikom ukraden telefon.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Tomas Markl Stariji (82), otac vojvotkinje od Saseksa Megan Markl, našao se u centru ozbiljnog skandala nakon što ga je sin Tomas Markl Mlađi prijavio policiji zbog navodnog posedovanja velikog broja fotografija i video-snimaka seksualnog zlostavljanja dece.
Pre nego što su se u domaćinstvima ustalili plastični držači za zimnicu, naše bake su se snalazile na prirodan način. Jedan od starih trikova bio je da se preko povrća u tegli ili buretu postave tanke grančice dunje, koje su pomagale da sastojci ostanu potopljeni u tečnosti.
U podnožju planine Helan, u kineskom gradu Jinčuanu, nalaze se carske grobnice Sija Sija, koje su u julu 2025. godine uvrštene na UNESCO-ovu listu svetske baštine.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Iako se o njihovoj svadbi već dugo spekuliše, pevačica Tanja Savić priznaje da joj formalno ozvaničenje veze trenutno nije prioritet, kao ni njenom partneru Muhamedu Mukiju Bešiću.
Voditeljka Suzana Mančić je nedavno prodala stan od 175 kvadrata u Ulici kneza Miloša za 500.000 evra, a potom sav novac uložila u kupovinu i renoviranje nove nekretnine na Voždovcu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.