Iran je navodno spreman da zalihe visoko obogaćenog uranijuma prebaci u Rusiju, ali ne i da ih preda Sjedinjenim Američkim Državama, objavila je saudijska televizija Al Hadat pozivajući se na dokument koji je, kako tvrdi, dospeo u javnost.
Taj predlog, prema navodima saudijskog medija, nalazi se u najnovijoj mirovnoj inicijativi koju je Teheran poslao Vašingtonu preko Pakistana.
Iran, kako se navodi, nudi dugoročno zamrzavanje nuklearnog programa, ali pod jednim ključnim uslovom - da se visoko obogaćeni uranijum prebaci u Rusiju, a ne u ruke Amerikanaca. Potpuno gašenje nuklearnog programa Teheran i dalje odbija.
Teheran traži garancije preko Moskve
Pregovori između Vašingtona i Teherana vode se posredno, uz posredovanje Islamabada, ali su praktično zakočeni od uspostavljanja primirja početkom aprila. Do tog prekida vatre došlo je posle mesec dana sukoba koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli protiv Islamske Republike krajem februara.
Od tada obe strane javno nude predloge za završetak krize, ali istovremeno odbacuju ono što dolazi sa druge strane. Vašington traži znatno tvrđe ustupke, dok Teheran pokušava da sačuva osnovu svog nuklearnog programa i izbegne scenario u kojem bi ključne zalihe završile pod američkom kontrolom.
Prema procenama Međunarodne agencije za atomsku energiju, Iran ima više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto. Za nivo pogodan za nuklearno oružje obično se pominje obogaćenje od 90 odsto i više.
Zato je pitanje gde bi taj materijal završio postalo jedna od najosetljivijih tačaka pregovora.
Putin podsetio na dogovor iz 2015. godine
Moskva se već duže vreme nudi kao posrednik u rešavanju iranske nuklearne krize. Rusija je posebno isticala mogućnost da preuzme iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma i time otvori prostor za dogovor koji bi bio prihvatljiviji Teheranu.
Ruski predsednik Vladimir Putin ranije ovog meseca podsetio je da takav model nije nov i da je već korišćen.
- Ne samo da smo dali takav predlog, mi smo ga već jednom sproveli, još 2015. godine. Iran nam potpuno veruje, i to ne bez razloga - rekao je Putin.
On je naglasio da Moskva, kako tvrdi, nikada nije prekršila svoje sporazume i da nastavlja saradnju sa Iranom u oblasti mirnodopske nuklearne energije.
Za Teheran je upravo to glavna razlika između ruske i američke opcije. Predaja uranijuma Rusiji mogla bi da bude predstavljena kao kontrolisani kompromis, dok bi predaja istog materijala Americi u Iranu gotovo sigurno bila shvaćena kao političko poniženje.
Vašington nezadovoljan ponudom
Američka strana, međutim, navodno nije prihvatila najnoviji iranski predlog. Portal Aksios objavio je, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika upoznatog sa razgovorima, da je Vašington ocenio ponudu kao nedovoljnu.
Prema toj proceni, Iran je u novu verziju uneo samo simbolična poboljšanja u odnosu na prethodni predlog.
Američki predsednik Donald Tramp ranije je više puta insistirao da visoko obogaćeni uranijum mora da bude predat Americi. Prošle nedelje je za Foks njuz rekao da je to pitanje delom važno i zbog javne poruke, dodajući da bi se jednostavno „osećao bolje“ kada bi iranske zalihe završile kod Sjedinjenih Američkih Država.
Time se kriza ponovo vraća na isto pitanje: Iran je spreman na određeni ustupak, ali ne želi da ga prikaže kao kapitulaciju pred Vašingtonom. Rusija se u toj jednačini pojavljuje kao izlaz koji bi Teheranu omogućio da sačuva obraz, dok bi Amerika dobila bar delimičnu kontrolu nad najopasnijim delom iranskog nuklearnog programa.
Za sada, međutim, dogovora nema. Iran nudi Moskvu kao garanta, Tramp traži američku kontrolu, a pregovori ostaju zaglavljeni između nuklearnih zaliha, političkog prestiža i straha od novog rata na Bliskom istoku.
Nakon misije koja je trajala čak 326 dana, najmoderniji američki nosač aviona na nuklearni pogon Džerald R. Ford (CVN-78), zajedno sa svojom udarnom grupom, konačno se vratio u matičnu luku u mornaričkoj bazi Norfolk u Virdžiniji u SAD.
Iranski komandanti proučavali su način na koji američki lovci i bombarderi lete u regionu, a u tome su, prema navodima američkog vojnog zvaničnika, možda imali i pomoć Rusije, objavio je Njujork tajms.
Komercijalne zalihe nafte u svetu troše se frapantnom brzinom i preostalo je goriva za svega nekoliko nedelja, upozorio je u ponedeljak Fatih Birol, šef Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
Američki Senat odobrio je u drugom proceduralnom glasanju predlog zakona kojim se uvode nove sankcije Rusiji i Iranu, čime je inicijativa prošla još jednu važnu fazu zakonodavnog procesa.
Saudijska Arabija prvi put je javno priznala direktno učešće u borbenim operacijama na strani Sjedinjenih Američkih Država protiv snaga povezanih sa Iranom.
Iran je razmatrao lansiranje balističke rakete na jednu od ukrajinskih luka na Crnom moru kao odgovor na ukrajinski napad na iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali je udar zasad odložen posle hitnih diplomatskih kontakata Teherana, Kijeva i Evropske unije.
Rusija je možda odigrala ključnu ulogu u iranskim napadima na tajne objekte Centralne obaveštajne agencije (CIA) u Saudijskoj Arabiji i Iraku, a američke službe sada pokušavaju da utvrde da li je Moskva Teheranu predala podatke za izbor ciljeva i tehnologiju koja je drastično povećala preciznost iranskih dronova.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Sve intenzivniji iranski napadi guraju Jordan u prvi plan sukoba na Bliskom istoku. Kraljevina je postala meta Teherana zbog američkog vojnog prisustva i pomoći Izraelu u obaranju iranskih raketa, dok vlasti u Amanu pokušavaju da spreče da zemlja bude direktno uvučena u rat, piše Dojče vele.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha izjavio je danas da Iran podstiče rat Rusije slanjem oružja i da nema pravo da se pretvara da je žrtva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon misije koja je trajala čak 326 dana, najmoderniji američki nosač aviona na nuklearni pogon Džerald R. Ford (CVN-78), zajedno sa svojom udarnom grupom, konačno se vratio u matičnu luku u mornaričkoj bazi Norfolk u Virdžiniji u SAD.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Na Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da nikad ne mogu da budu rešeni baš svi problemi koje građani imaju, a potom otkrio šta je najveći problem Evrope, ali i naše zemlje, i zbog čega u stvari Stari kontinent zaostaje za Kinom i Amerikom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Na seoskom groblju u Uzićima u opštini Požega, gde joj počivaju roditelji, pre dva dana je, kako se saznaje, sahranjena Vera Pitulić (41), koju je u noći između 18. i 19. jula u gradu Kerolton u severnom predgrađu Dalasa u američkoj državi Teksas, prema tvrdnjama tamošnjih istražnih organa, ubio njen emotivni partner Doni Benedikt (38).
Grupa od najmanje 50 stranih državljana, među kojima je najviše iz Ukrajine, privedena je u ponedeljak popodne u jednoj kući na Marezi, nadomak Podgorice.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Ako je piletina blago upila miris drugih namirnica iz frižidera, nemojte je odmah bacati. Isprobajte ovaj jednostavan trik i rešite se neprijatnog mirisa.
Nakon razgovora sa Avom Karabatić koja tvrdi da je pretučena od starne verenika, ona nam je poslala i fotografije na kojima se nalaze vidljive povrede na njenom licu i glavi.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.