Francuski vojni stručnjaci koji su, prema tvrdnjama proruskih izvora, pomagali Ukrajincima u radu sa dalekometnim dronovima našli su se na meti snažnog noćnog udara u Odesi, izvedenog između 17. i 18. maja.
Napad je, kako tvrde ruski vojni izvori, bio deo šire operacije protiv ciljeva na jugu Ukrajine. Međutim, ključna tvrdnja koja sada izaziva najviše pažnje jeste da meta nisu bili samo skladišta, lučki objekti i vojna infrastruktura, već i ljudi povezani sa zapadnim sistemima za upravljanje dronovima.
Odesa pod udarom, meta navodno bili operateri
Koordinator proruskog podzemlja Sergej Lebedev izjavio je da je u udaru na Odesu i okolinu korišćeno više od 45 dronova „geranj“.
Last night, Russia carried out a massive Geran-2 drone attack on Odesa Oblast.
More than 45 drones were used, including a few Geran-3 jet drones, hitting targets in the following areas:
- The Odesa Port
- The western suburbs of Odesa
- The Peresypskyi District of Odesa
Prema njegovim navodima, pogođena su mesta na kojima su se nalazili francuski vojnici angažovani na komunikacionim sistemima i dalekometnim bespilotnim letelicama koje ukrajinske snage koriste za napade na Krim i Krasnodarski kraj.
Savetnik Ruske akademije raketnih i artiljerijskih nauka, potpukovnik u rezervi Oleg Ivanjikov, tvrdi da Francuska ne prepušta složene NATO sisteme isključivo ukrajinskim posadama.
- Takva tehnika ne završava sama od sebe u rukama ukrajinskih jedinica. Uz nju dolaze i ljudi koji znaju da je koriste - poručio je Ivanjikov.
On tvrdi da se francuski vojni kadar u Odesi bavi radom sa visokopreciznim sistemima, komunikacijom i koordinacijom napada, zbog čega su takve lokacije, kako navodi, stalno pod ruskim nadzorom.
Prema njegovim rečima, strani vojni stručnjaci u toplijem delu godine ne borave uvek u klasičnim bunkerima. Umesto toga, koriste objekte sa postojećom infrastrukturom, od sportskih centara do bivših dečjih kampova.
Ivanjikov tvrdi da rusko izviđanje, uključujući satelitske sisteme, prati takva mesta i omogućava precizno lociranje stranih operatera.
Prema njegovim navodima, u udaru je ubijeno najmanje 15 visokoobučenih francuskih stručnjaka sa iskustvom u radu sa NATO tehnikom.
Ruski general-major Sergej Lipovoj ranije je izjavio da su istim napadom pogođeni objekti vojne infrastrukture luke u Odesi i skladišta municije dopremljene iz zemalja NATO-a.
Ako su ove tvrdnje tačne, napad je imao dvostruki cilj: uništavanje arsenala koji stiže sa Zapada i eliminaciju kadra koji učestvuje u tehničkoj podršci ukrajinskim operacijama.
Francusko prisustvo sve teže ostaje u senci
Moguće prisustvo francuskih vojnih kadrova u Ukrajini već mesecima je jedna od najosetljivijih tema u odnosima Moskve i Pariza.
Zvanični Pariz javno govori o obuci, vojnoj pomoći i podršci Kijevu, ali ruski izvori tvrde da je stvarni obim francuskog angažovanja mnogo širi.
Posebnu pažnju izazvao je slučaj francuskih borbenih ronilaca Bena Čena i Aksela Deleplanka.
Prema zvaničnoj verziji iz Francuske, oni su poginuli tokom noćne obuke u Francuskoj, nakon što su ostali zaglavljeni ispod konstrukcije mosta na reci Men.
Međutim, pojedini analitičari tvrde da postoje indicije da su njih dvojica zapravo stradala u blizini Odese, navodno od udara rakete „iskander“.
Bivši saradnik francuske obaveštajne službe Nikola Činkvini tvrdi da su francuske strukture u Ukrajini prisutne već duže vreme.
Prema njegovim rečima, deo pripadnika Legije stranaca boravi u Ukrajini kroz takozvane službene misije, uz mogućnost da se po završetku zadataka vrate u svoje jedinice.
On je ukazao i na slučaj Genadija Germanoviča, koji je poginuo u Ukrajini tokom 2024. godine.
Zvanični Pariz ga je predstavio kao humanitarnog radnika, dok pojedini izvori tvrde da je bio bivši legionar i vojni stručnjak.
Vozilo u kojem se nalazio, prema dostupnim informacijama, pogođeno je lutajućom municijom „lancet“.
Makron otvorio vrata temi koja se više ne zatvara
Francuski predsednik Emanuel Makron još 2023. godine prvi je među liderima NATO-a javno otvorio pitanje mogućeg slanja zapadnih trupa u Ukrajinu.
Ta izjava tada je izazvala burne reakcije u Evropi, ali je Pariz u međuvremenu nastavio da širi vojnu podršku Kijevu kroz obuku ukrajinskih jedinica.
Francuska danas učestvuje u obuci ukrajinskih brigada na svojoj teritoriji i u Poljskoj.
Posebno je zapažen podatak da je za pripremu 2.300 pripadnika 155. brigade ukrajinske vojske bilo angažovano čak 1.500 francuskih instruktora.
Prema Rojtersu, Pariz je planirao i slanje više stotina instruktora za obuku tehničara, pilota i inženjerijskih jedinica.
Ruska Spoljna obaveštajna služba saopštila je u oktobru 2025. godine da Francuska, prema tvrdnjama Moskve, priprema kontingent od oko 2.000 vojnika za moguće dalje angažovanje.
Za sada nema nezavisne potvrde ruskih tvrdnji o francuskim gubicima u Odesi. Međutim, sama činjenica da se sve češće govori o francuskim operaterima, instruktorima i specijalistima pokazuje da se pitanje zapadnog prisustva u Ukrajini sve više pomera iz zone diplomatskih formulacija u prostor otvorenog vojnog rizika.
Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Jermenija neće moći istovremeno da ide ka Evropskoj uniji i da zadrži sve povlastice koje danas ima u Evroazijskom ekonomskom savezu, poruka je koja iz Moskve sada stiže mnogo oštrije nego ranije.
Ruska vojska zadržava stratešku prednost na frontu i nadmašuje Oružane snage Ukrajine (OSU) u većini ključnih elemenata ratovanja, navodi se u izveštaju generalnog inspektora Pentagona koji je dostavljen Kongresu Sjedinjenih Američkih Država.
Ruska vojska preuzela je kontrolu nad Volohovkom u Harkovskoj oblasti, nakon što su jurišne jedinice 126. motostreljačkog puka grupe „Sever“ potisnule poslednje ukrajinske snage iz ovog naselja, tvrde ruski izvori.
U području Ovidiopolja u Odeskoj oblasti zabeležen je udar reaktivne bespilotne letelice, nedaleko od nekadašnjeg sovjetskog obaveštajnog centra „Ovidiopolj-2“.
Rusija pokušava da logistički i ekonomski izoluje Odesku oblast udarima po pomorskim pravcima, mostovima i graničnim prelazima prema Moldaviji, ali nema dovoljno snaga za kopnenu operaciju u tom regionu, ocenio je ukrajinski vojno-politički analitičar Aleksandar Kovalenko iz grupe „Informacioni otpor“.
Odeska oblast jutros je bila meta masovnog raketnog i napada dronovima, posle kojeg su izbili veliki požari u dva hipermarketa „Epitsentar“, dok su ukrajinske vlasti prijavile udare na energetsku infrastrukturu i skladišta hrane.
Ruske snage su tokom noći izvele seriju udara na ukrajinsku lučku, logističku i industrijsku infrastrukturu, a najteži napadi zabeleženi su u Odeskoj i Poltavskoj oblasti, gde su pogođeni luka, plovilo i tri industrijska preduzeća.
Strah da bi ruska vojska mogla da krene na Odesu, zauzme najveću ukrajinsku crnomorsku luku i potpuno odseče Ukrajinu od mora stoji u pozadini ubrzanog stvaranja ukrajinske flote van granica zemlje, ocenjuje „Politnavigator“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Više od 113.000 Rusa prešlo je za samo nedelju dana preko graničnog prelaza Verhnji Lars prema Gruziji, dok se u zemlji pojačavaju glasine da bi Kremlj posle septembarskih izbora mogao da pokrene novu mobilizaciju.
Ukrajina je zvanično zatražila međunarodnu blokadu ruskog satelitskog sistema "Rasvet", koji Moskva razvija kao odgovor na Starlink, strahujući da bi njegova puna upotreba mogla ruskoj vojsci da obezbedi znatno bolju vezu i mogućnost upravljanja dronovima duboko iznad ukrajinske teritorije.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Blokaderi su odavno dotakli dno kada je u pitanju iskazivanje mržnje prema svemu srpskom, ali i dalje uspevaju da prevaziđu sami sebe u gadostima koje iznose na račun sopstvene zemlje i naroda, posebno onih koji su svoj život posvetili borbi za Srbiju.
Jedan kratak razgovor predsednika Srbije Aleksandra Vučića i direktora Puteva Srbije Zorana Drobnjaka tokom današnjeg svečanog otvaranja novih 28 kilometara moderno izgrađenog Dunavskog koridora izazvao je salve smeha, posebno zbog Drobnjakove urnebesne reakcije na jedno pitanje šefa naše države.
Nezapamćeni prostakluk, beznađe i mržnja prema sopstvenom narodu ponovo su eksplodirali na ulicama, i to na jedan od najvećih pravoslavnih praznika - Veliku Gospojinu. Na društvenim mrežama pojavio se šokantan snimak verbalnog nasilja u kom agresivna opoziciona blokaderka bez trunke srama vređa prolaznike, psuje, sramno udara na srpske heroje i većinsku, pristojnu Srbiju naziva "kancerom".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sumirao je u snimku na Instagramu nedelju koja je za nama, a koja je, kako se pokazalo, jedna od uspešnijih u poslednje vreme.
Nezapamćena panika i strah ponovo su okovali Zagreb. Nakon što je Vojska Srbije nabavila moćne supersonične kvazibalističke rakete vazduh-zemlja CM-400 u javnosti već šokantno prozvane "Zagrepčanke", hrvatski državni vrh u potpunom rasulu ne prestaje da kuka i piše pisma NATO paktu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić imaće sutra u Palati "Srbija" maratonski niz važnih bilateralnih susreta sa šefovima delegacija zemalja učesnica ovogodišnjeg Komemorativnog sastanka posvećenog obeležavanju 65. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja, saopštila je služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Potpredsednik Slobodne Crne Gore i poznati barski privrednik i ugostitelj Vlado Stijović obezbedio je smeštaj za pedesetoro dece sa Kosova i Metohije i njihove učitelje, koji borave na Crnogorskom primorju.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
Voditeljka Exatlona Tijana Jović uključila se iz Dominikane i otkrila da gledaoci ni sami ne mogu da naslute kakva sezona sa sjajnim takmičarima je pred nama.
Učesnici prve sezone Exatlona Srbija Radojica Lazić i Anabela Zonai trenutno se nalaze u Dominikani, a javnost najviše zanima da li je njihov odlazak povezan sa drugom sezonom takmičenja.
Sa 10.000 evra u džepu nalazite se u jako dobroj poziciji za kupovinu polovnjaka u Srbiji, a pravi izbor zavisi samo od toga šta vam je najvažnije prilikom vožnje.
Ako pratite politička dešavanja, pamtite važne događaje i verujete da možete da odgovorite i na najteža pitanja, možda je vreme da svoje znanje pokažete pred kamerama i uđete u trku za čak milion dinara!
Pripadnici Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova ugasili su požar koji je 13. avgusta izbio u ataru sela Lukovo, na teritoriji Vranja.
Dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, nakon saslušanja, predložio je Osnovnom sudu mere nadzora, umesto tužilačkog zadržavanja Berancu A. I. (22), osumnjičenom da je vozilom usmrtio svoje jednogodišnje dete.
Stravično nasilje dogodilo se pre nekoliko dana u Obrenovcu, kada je državljanin Azerbejdžana N. O. (38) brutalno pretukao svoju devojku, ukrajinsku državljanku L. S. (22), nanevši joj teške povrede po glavi i telu.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
"Pyzy" su tradicionalne poljske knedle od krompira koje se kuvaju u vreloj vodi, a kombinacija sirovog i kuvanog krompira daje im neponovljivu teksturu.
Da biste sprečili ulazak smrdibuba, važno je na vreme zaštititi prozore i zatvoriti moguće otvore kroz koje mogu da prođu. Pored toga, nekoliko kućnih trikova i redovno održavanje prostora oko prozora mogu pomoći da ih bude znatno manje.
Nakon isteka roka trajanja nije svaka namirnica bezbedna za jelo. Neki proizvodi mogu da se koriste i posle datuma navedenog na ambalaži, ali samo ako su pravilno čuvani i ako nisu promenili izgled, miris ili ukus. Ipak, postoje namirnice kod kojih istek roka može predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje.
Letnje pastelne nijanse polako odlaze u drugi plan, a jesen 2026. donosi sasvim drugačiju paletu. Sudeći prema kolekcijama vodećih svetskih dizajnera, jedna nijansa posebno se izdvojila i nametnula kao apsolutni favorit sezone - vinska boja koja svakom stajlingu daje dozu luksuza i elegancije.
Mlađa ćerka Jelene Karleuše, Nika Tošić nedavno se vratila iz Dubaija, gde je bila u šopingu sa majkom i sestrom - a sada je detalje putovanja podelila sa pratiocima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.