Francuski vojni stručnjaci koji su, prema tvrdnjama proruskih izvora, pomagali Ukrajincima u radu sa dalekometnim dronovima našli su se na meti snažnog noćnog udara u Odesi, izvedenog između 17. i 18. maja.
Napad je, kako tvrde ruski vojni izvori, bio deo šire operacije protiv ciljeva na jugu Ukrajine. Međutim, ključna tvrdnja koja sada izaziva najviše pažnje jeste da meta nisu bili samo skladišta, lučki objekti i vojna infrastruktura, već i ljudi povezani sa zapadnim sistemima za upravljanje dronovima.
Odesa pod udarom, meta navodno bili operateri
Koordinator proruskog podzemlja Sergej Lebedev izjavio je da je u udaru na Odesu i okolinu korišćeno više od 45 dronova „geranj“.
Last night, Russia carried out a massive Geran-2 drone attack on Odesa Oblast.
More than 45 drones were used, including a few Geran-3 jet drones, hitting targets in the following areas:
- The Odesa Port
- The western suburbs of Odesa
- The Peresypskyi District of Odesa
Prema njegovim navodima, pogođena su mesta na kojima su se nalazili francuski vojnici angažovani na komunikacionim sistemima i dalekometnim bespilotnim letelicama koje ukrajinske snage koriste za napade na Krim i Krasnodarski kraj.
Savetnik Ruske akademije raketnih i artiljerijskih nauka, potpukovnik u rezervi Oleg Ivanjikov, tvrdi da Francuska ne prepušta složene NATO sisteme isključivo ukrajinskim posadama.
- Takva tehnika ne završava sama od sebe u rukama ukrajinskih jedinica. Uz nju dolaze i ljudi koji znaju da je koriste - poručio je Ivanjikov.
On tvrdi da se francuski vojni kadar u Odesi bavi radom sa visokopreciznim sistemima, komunikacijom i koordinacijom napada, zbog čega su takve lokacije, kako navodi, stalno pod ruskim nadzorom.
Prema njegovim rečima, strani vojni stručnjaci u toplijem delu godine ne borave uvek u klasičnim bunkerima. Umesto toga, koriste objekte sa postojećom infrastrukturom, od sportskih centara do bivših dečjih kampova.
Ivanjikov tvrdi da rusko izviđanje, uključujući satelitske sisteme, prati takva mesta i omogućava precizno lociranje stranih operatera.
Prema njegovim navodima, u udaru je ubijeno najmanje 15 visokoobučenih francuskih stručnjaka sa iskustvom u radu sa NATO tehnikom.
Ruski general-major Sergej Lipovoj ranije je izjavio da su istim napadom pogođeni objekti vojne infrastrukture luke u Odesi i skladišta municije dopremljene iz zemalja NATO-a.
Ako su ove tvrdnje tačne, napad je imao dvostruki cilj: uništavanje arsenala koji stiže sa Zapada i eliminaciju kadra koji učestvuje u tehničkoj podršci ukrajinskim operacijama.
Francusko prisustvo sve teže ostaje u senci
Moguće prisustvo francuskih vojnih kadrova u Ukrajini već mesecima je jedna od najosetljivijih tema u odnosima Moskve i Pariza.
Zvanični Pariz javno govori o obuci, vojnoj pomoći i podršci Kijevu, ali ruski izvori tvrde da je stvarni obim francuskog angažovanja mnogo širi.
Posebnu pažnju izazvao je slučaj francuskih borbenih ronilaca Bena Čena i Aksela Deleplanka.
Prema zvaničnoj verziji iz Francuske, oni su poginuli tokom noćne obuke u Francuskoj, nakon što su ostali zaglavljeni ispod konstrukcije mosta na reci Men.
Međutim, pojedini analitičari tvrde da postoje indicije da su njih dvojica zapravo stradala u blizini Odese, navodno od udara rakete „iskander“.
Bivši saradnik francuske obaveštajne službe Nikola Činkvini tvrdi da su francuske strukture u Ukrajini prisutne već duže vreme.
Prema njegovim rečima, deo pripadnika Legije stranaca boravi u Ukrajini kroz takozvane službene misije, uz mogućnost da se po završetku zadataka vrate u svoje jedinice.
On je ukazao i na slučaj Genadija Germanoviča, koji je poginuo u Ukrajini tokom 2024. godine.
Zvanični Pariz ga je predstavio kao humanitarnog radnika, dok pojedini izvori tvrde da je bio bivši legionar i vojni stručnjak.
Vozilo u kojem se nalazio, prema dostupnim informacijama, pogođeno je lutajućom municijom „lancet“.
Makron otvorio vrata temi koja se više ne zatvara
Francuski predsednik Emanuel Makron još 2023. godine prvi je među liderima NATO-a javno otvorio pitanje mogućeg slanja zapadnih trupa u Ukrajinu.
Ta izjava tada je izazvala burne reakcije u Evropi, ali je Pariz u međuvremenu nastavio da širi vojnu podršku Kijevu kroz obuku ukrajinskih jedinica.
Francuska danas učestvuje u obuci ukrajinskih brigada na svojoj teritoriji i u Poljskoj.
Posebno je zapažen podatak da je za pripremu 2.300 pripadnika 155. brigade ukrajinske vojske bilo angažovano čak 1.500 francuskih instruktora.
Prema Rojtersu, Pariz je planirao i slanje više stotina instruktora za obuku tehničara, pilota i inženjerijskih jedinica.
Ruska Spoljna obaveštajna služba saopštila je u oktobru 2025. godine da Francuska, prema tvrdnjama Moskve, priprema kontingent od oko 2.000 vojnika za moguće dalje angažovanje.
Za sada nema nezavisne potvrde ruskih tvrdnji o francuskim gubicima u Odesi. Međutim, sama činjenica da se sve češće govori o francuskim operaterima, instruktorima i specijalistima pokazuje da se pitanje zapadnog prisustva u Ukrajini sve više pomera iz zone diplomatskih formulacija u prostor otvorenog vojnog rizika.
Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Jermenija neće moći istovremeno da ide ka Evropskoj uniji i da zadrži sve povlastice koje danas ima u Evroazijskom ekonomskom savezu, poruka je koja iz Moskve sada stiže mnogo oštrije nego ranije.
Ruska vojska zadržava stratešku prednost na frontu i nadmašuje Oružane snage Ukrajine (OSU) u većini ključnih elemenata ratovanja, navodi se u izveštaju generalnog inspektora Pentagona koji je dostavljen Kongresu Sjedinjenih Američkih Država.
Ruska vojska preuzela je kontrolu nad Volohovkom u Harkovskoj oblasti, nakon što su jurišne jedinice 126. motostreljačkog puka grupe „Sever“ potisnule poslednje ukrajinske snage iz ovog naselja, tvrde ruski izvori.
Strah da bi ruska vojska mogla da krene na Odesu, zauzme najveću ukrajinsku crnomorsku luku i potpuno odseče Ukrajinu od mora stoji u pozadini ubrzanog stvaranja ukrajinske flote van granica zemlje, ocenjuje „Politnavigator“.
Rusija će nastaviti da napada brodove i pomorske pravce koji se koriste za dopremanje oružja i municije Oružanim snagama Ukrajine (OSU), saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova posle nove serije udara na luke i teretne brodove u Odesi i Nikolajevu.
Teretni brod „Golden Leo“ potonuo je kod Odese, nedelju dana nakon što je teško oštećen u raketnom udaru u kojem je poginulo najmanje devet članova posade, saopštila je Ukrajinska uprava pomorskih luka.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Penzionisani komodor britanske Kraljevske mornarice Stiv Džermi ocenio je da Rusija namerno održava sporiji tempo napredovanja na ukrajinskom frontu kako bi iscrpela Oružane snage Ukrajine (OSU), uvukla njihove rezerve u borbe i smanjila sopstvene gubitke.
Teretni brod „Golden Leo“, koji je pod zastavom Gvineje-Bisao prevozio žito iz ukrajinske luke, zahvatio je veliki požar nakon što je kod Odese pogođen sa tri krstareće rakete H-59/H-69, saopštila je Ratna mornarica Ukrajine.
Ruska vojska izvela je novi veliki napad na pomorsku logistiku Oružanih snaga Ukrajine (OSU) u Odeskoj oblasti, pogodivši luke, skladišta goriva, kontejnerski brod sa municijom, teretnjak kod Zmijskog ostrva i obalski raketni sistem „Neptun-2“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Blokaderi i njihovi takozvani "aktivisti" doživeli su još jedan brutalni šamar od naroda, ovog puta u Aranđelovcu, gde se njihov najavljivani skup pretvorio u pravu cirkusku predstavu i epsku sramotu.
Poseta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Beogradu i njegov neposredni razgovor sa predsednikom Aleksandrom Vučićem izazvali su havariju među Albancima u Prištini i Tirani.
Gostujući u islamističkim medijima, Nenad Čanak je izrekao seriju laži o navodnoj prodaji srpske zemlje i resursa, a sve sa jednim jedinim ciljem – kako bi opravdao poziv na streljanje predsednika Aleksandar Vučića!
Na novom blokaderskom spisku policijskih službenika koji se širi društvenim mrežama, ponovo su se našla imena ljudi koji, prema navodima njihovog advokata, u vreme događaja nisu ni bili u Valjevu.
Požar u Deliblatskoj peščari zahvatio je između sedam i osam odsto šume, a nadležni očekuju da će, iako se i dalje širi, u narednih nekoliko dana biti stavljen pod kontrolu.
Na graničnom prelazu Evzoni beleže se kilometarske kolone i višesatna zadržavanja zbog masovne smene turista. Na ulazak u Grčku, prema prvim informacijama, čeka se više od tri sata.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Većina korisnika krivi procesor ili loše ažuriranje sistema kada Android telefon počne da koči, iako su za spor rad najčešće odgovorne svakodnevne aplikacije koje troše resurse u pozadini čak i kada mislite da su ugašene.
Pevačica i glumica Jelena Gavrilović prisetila se izuzetno zahtevnog snimanja ostvarenja "Srpski film", otkrivši da je zbog jedne scene morala da stoji čak 17 sati gola.
Nadica Zeljković, majka bivše voditeljke Kristine Kije Kockar, prokomentarisala je sukob sa Anabelom Atijas, ali i prekid prijateljstva ćerke sa pevačicom Katarinom Živković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.