Ukrajinska vojna komanda strahuje da bi Rusija mogla da pokuša širenje fronta sa severa, preko beloruske teritorije, kako bi razvukla Oružane snage Ukrajine (OSU) i naterala Kijev da deo jedinica povuče sa ključnih pravaca na istoku zemlje.
Sirski je rekao da Ukrajina već sada drži oko 1.200 kilometara aktivnog fronta, dok ruska vojska, kako tvrdi, ima dvostruku prednost u broju brigada i pukova.
- Imamo 1.200 kilometara aktivnog fronta. Protivnik ima dvostruku prednost nad nama u broju brigada i pukova. Neću dalje otkrivati, ali razumete da mi stalno vodimo borbena dejstva. Tendencija je takva da će se linija fronta povećavati - rekao je Sirski.
On je zatim ukazao na procene ukrajinske obaveštajne službe i ranija upozorenja ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog o mogućoj pretnji sa severa.
- Znate poslednje podatke naše obaveštajne službe i izjave našeg predsednika, vrhovnog komandanta, o pretnji Rusije iz pravca Belorusije, o mogućim operacijama na severu. To je realno, mi znamo te podatke. Ruski Generalštab sada aktivno računa i planira operacije. To znači da će se front još povećati - izjavio je Sirski.
Za Kijev bi takav razvoj bio ozbiljan problem. Ukrajinske snage su već pod pritiskom na više pravaca, naročito u Donbasu, a svaki novi severni front tražio bi dodatne jedinice, artiljeriju, PVO i logistiku.
Ne mora da znači pohod na Kijev
Ukrajinski komentator Vitalij Portnikov smatra da eventualni ruski potezi iz Belorusije ne bi nužno značili ponavljanje scenarija iz februara 2022. godine, kada su ruske snage krenule ka Kijevu.
Prema njegovoj oceni, tadašnja operacija bila je zasnovana na proceni da bi moglo doći do brzog sloma ukrajinske vlasti. Sada, kako kaže, takva računica više ne izgleda realno.
Portnikov smatra da bi za ozbiljan pokušaj zauzimanja Kijeva Rusiji bila potrebna velika grupacija, što bi istovremeno odvuklo deo ruskih snaga sa Donbasa. Zbog toga ne veruje da bi Moskva lako ušla u takav rizik.
Mnogo verovatnijim smatra ograničene akcije, upade i pritisak na širem severnom pojasu Ukrajine.
Strah od upada i hibridnih akcija
Portnikov upozorava da bi ruske snage iz Belorusije mogle da pokušaju takozvane hibridne akcije, za koje ne bi bila potrebna velika armijska grupa.
Prema njegovom mišljenju, dovoljne bi bile manje jedinice sposobne za upade, diverzije, kratke prodore ili vezivanje ukrajinskih rezervi daleko od glavnog fronta.
- Ne mora se ići samo u pravcu Kijevske ili Černigovske oblasti, već i prema Volinjskoj oblasti i zapadnim regionima Ukrajine - ocenio je Portnikov.
Takav scenario za Kijev bi bio posebno nezgodan, jer bi pritisak sa severa mogao da natera ukrajinsku komandu da razvuče odbranu i čuva više pravaca istovremeno.
Za Moskvu bi i ograničeno otvaranje novog pravca imalo vojni efekat: Ukrajina bi morala da troši snage na granici sa Belorusijom, čak i ako ne dođe do velikog napada.
Zbog toga upozorenje Sirskog ne zvuči kao najava sigurnog udara, već kao signal da Kijev mora da računa na širi ratni prostor. Sever Ukrajine ponovo ulazi u fokus, ne zato što je napad već počeo, već zato što i sama mogućnost novog pravca menja raspored snaga na celom frontu.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Izjava litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa da NATO ima sredstva za udar na rusku vojnu infrastrukturu u Kalinjingradskoj oblasti izazvala je oštru reakciju Moskve, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocenio je da je takva poruka „na granici ludila“.
Litvanija je proglasila vazdušnu opasnost u više delova zemlje, uključujući Vilnjus, nakon što je u blizini granice primećen sumnjivi dron koji se kretao iz pravca Belorusije, saopštilo je Ministarstvo odbrane Litvanije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Ruska vojska počela je da gradi čitave podzemne komplekse za skladištenje goriva u zoni specijalne vojne operacije, menjajući logistiku iz temelja kako bi ključne zalihe zaštitila od ukrajinskih bespilotnih letelica.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da nije pozivao na bojkot Hvara i Brača, kao što navode mediji u Hrvatskoj, već da je rekao da mu je lepši Kokin Brod.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najnovije jezive poruke i izjave agresivnih blokadera koji su bez trunke srama poručili "biće mrtvih, pobedićemo", poslavši im jasnu, nepokolebljivu i dostojanstvenu poruku.
Dok su blokaderi danima pozivali građane na bojkot manifestacije „Dani piva“ u Zrenjaninu, njihov politički saborac Miloš Jovanović očigledno nije imao nameru da ih posluša.
Dežurni Đilasov poslanik Peđa Mitrović istrčao je pred medije u nameri da po svaku cenu popljuje najveći razvojni projekat u istoriji Srbije, napadajući Ekspo i lupajući izmišljotine od kojih pamet staje.
Pomoćnik načelnika Uprave za vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije Miloš Milenković izjavio je danas da se u Deliblatskoj peščari i Stolovima u okolini grada Kraljeva ne beleži širenje požara i naveo da nema ugroženih naselja i stanovnika.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i pomoćnik ministra i načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić vanredno su se obratili iz Deliblatske peščare, gde od početka avgusta bukti nezapamćeni požar .
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa delegacijom Svetske banke o narednim koracima u pripremi novog gasnog programa koji obuhvata razvoj unutrašnje gasne infrastrukture, uključujući izgradnju prve deonice gasovoda Niš-Velika Plana.
Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić i direktor preduzeća „Trans-jug“ DOO, iz Obrenovca, Dejan Petković sastali su se danas, u Kabinetu gradonačelnika u Gradskoj kući, povodom ispunjenja drugog dela ugovorne obaveze koja se odnosi na obnovu i unapređenje voznog parka javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika na teritoriji Subotice.
Saobraćajni policajci u Šapcu su za dva dana proteklog vikenda u kontrolama na putevima Mačvanskog okruga otkrili i isključili iz soabraćaja 86 pijanih i trojicu vozača koji su vozili pod dejstvom narkotika.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je Trećem osnovnom sudu u Beogradu podnelo optužni predlog protiv okrivljenog V.L. (50) zbog da je izvršio krivično delo teška telesna povreda.
Dehidracija kod dece je čest zdravstveni problem koji se ponekad prepozna tek kada simptomi postanu izraženiji. Kako dečji organizam brže gubi tečnost, važno je da roditelji na vreme uoče prve znakove dehidracije i reaguju kako bi sprečili moguće komplikacije.
Sve više putnika tokom leta dobija upozorenja da power bankove, elektronske cigarete i druge uređaje koji koriste litijum-jonske baterije ne odlažu u predati prtljag. Razlog za to nije samo strogo pravilo avio-kompanija, već stvaran bezbednosni rizik.
Partnerka pevača Hasana Dudića, Nataša Gluhović, napravila je pre dva dana pometnju u Centru za socijalni rad na Čukarici zbog svog sina, koji se razvodi od supruge i, kako je rekla, ima ozbiljne probleme.
Zorana Jovanović Zorannah našla se na meti korisnika društvenih mreža zbog najnovijeg snimka koji je objavila, a zamerili su joj na higijeni u njenom automobilu.
Starleta Maji Marinković pukao je silikon u zadnjici tokom boravka u "Eliti 9", te je svojevremeno morala da napusti rijaliti, a sada se oglasio doktor Dragan Milivojević koji joj je u istu ugradio 840 kubika.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.