Razgovor ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija izazvao je burne reakcije u Kijevu, jer je Moskva preko Vašingtona dodatno naglasila upozorenje o mogućim udarima na centre odlučivanja i objekte ukrajinske vojne industrije u Kijevu.
- Hitne vesti koje su već izazvale histeriju u Kijevu. Upravo je održan razgovor Lavrova i Rubija, tokom kojeg je Lavrov svom američkom kolegi govorio o novim udarima na centre odlučivanja. Ovo menja sve - rekao je Hristoforu.
Moskva upozorila diplomate i strane državljane
Prema oceni kiparskog novinara, Rusija je ranije već slala upozorenja Ukrajini, ali ih je Kijev, kako kaže, ponovo ignorisao.
- Diplomatama je dato upozorenje, sada je došlo i do civila. Izgleda da se sprema nešto zaista ozbiljno, pa se nadam da će bar Rubio uspeti da dopre do Kijeva - dodao je Hristoforu.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova prethodno je saopštilo da se pripremaju udari na objekte ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u Kijevu i pozvalo strane diplomate da što pre napuste ukrajinsku prestonicu.
Kasnije je Lavrov u telefonskom razgovoru sa Rubijom skrenuo pažnju na preporuku da se obezbedi evakuacija diplomatskog osoblja i drugih stranih državljana iz Kijeva.
Starobeljsk kao povod za novu eskalaciju
Najnovije upozorenje Moskve usledilo je posle napada ukrajinskih dronova na studentski dom koledža u Starobeljsku, gde se, prema ruskim podacima, nalazilo 86 učenika.
Zgrada se nakon udara srušila, poginuo je 21 student, dok su 44 osobe ranjene.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da napad nije bio slučajan. Preživeli mladići i devojke, prema ruskim navodima, ispričali su da su bespilotne letelice dugo kružile iznad objekta i da su dejstvovale ciljano.
Razgovor Lavrova i Rubija posebno je važan zato što se poruka Moskve nije zadržala samo na javnom upozorenju. Ona je, prema tumačenju Hristoforua, sada preneta i direktno američkoj strani, što znači da Vašington ne može da tvrdi da nije bio obavešten o ruskim namerama.
Kiparski novinar smatra da bi upravo Rubio mogao da izvrši pritisak na Kijev da ozbiljnije shvati upozorenje, jer bi novi udari po objektima u ukrajinskoj prestonici mogli da otvore još opasniju fazu rata.
Za Moskvu je ključna poruka da će svaki napad na civilne objekte koji pripisuje Kijevu biti praćen udarima na ukrajinsku vojnu infrastrukturu i centre odlučivanja.
Za Kijev, međutim, rusko upozorenje predstavlja politički i bezbednosni pritisak u trenutku kada se ukrajinska prestonica ponovo nalazi u centru najava novih raketnih napada.
Kijev pred najtežim danima od početka nove eskalacije
Upozorenje stranim diplomatama, Lavrovljev razgovor sa Rubijom i najave udara na objekte u Kijevu pokazuju da se sukob ponovo pomera ka samom centru ukrajinske vlasti.
Moskva tvrdi da će gađati vojne i industrijske ciljeve, dok Kijev i njegovi zapadni partneri takve najave vide kao pokušaj zastrašivanja i političkog pritiska.
Hristoforu, međutim, ocenjuje da se iza diplomatskih formulacija krije mnogo ozbiljnija poruka: Rusija je, prema njegovim rečima, unapred upozorila strane misije i sada želi da pokaže da naredni udari nisu improvizacija, već deo šire odluke.
Zbog toga razgovor Lavrova i Rubija nije samo još jedan diplomatski kontakt. On je postao signal da se oko Kijeva sprema nova faza pritiska, a da će naredni potezi Moskve imati i vojni i politički efekat.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko žestoko je napao sistem protivvazdušne odbrane posle ruskog udara na zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva, ocenivši da je situacija došla dotle da je nebo iznad ukrajinske prestonice „praktično potpuno pod kontrolom Rusije“.
Posle ruskog udara na skladišni objekat u Brovarskom rejonu Kijevske oblasti u vazduhu je registrovana povećana koncentracija amonijaka, zbog čega su vlasti pozvale stanovništvo da zatvori prozore i vrata, ugasi klima-uređaje i što manje boravi napolju.
Stravični snimci iz vazduha objavljeni su iz centra Kijeva, gde je posle novog udara drona izbio veliki požar u zgradi u kojoj se nalazi medicinski centar „Dobrobut“, nedaleko od stanice metroa Olimpijska.
Ruski dron pogodio je zgradu Nacionalne akademije nauka Ukrajine u samom centru Kijeva, gde je izbio veliki požar, najmanje jedna žena je poginula, a spasilačke ekipe tragaju za ljudima koji su u trenutku udara mogli da se nalaze u objektu.
Snažna eksplozija odjeknula je tokom noći u Kijevu, gde je posle udara bespilotne letelice pogođena skladišna zgrada u Solomjanskom okrugu i izbio veliki požar, dok ruski izvori tvrde da se u objektu nalazila municija.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo da je tokom noći pogođen data-centar „Kosmonova“, za koji tvrdi da je podržavao mobilni internet i sisteme Starlink koje koriste Oružane snage Ukrajine (OSU).
Ruske snage izvele su novi talas udara na ukrajinsku komunikacionu i logističku infrastrukturu, a među pogođenim objektima su data-centar „Kosmonova“ u Kijevu, drumski most kod Majaka u Odeskoj oblasti, lučki punkt u Vilkovu i logistički centar „Nova pošta“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da su ruski uzvratni udari bili toliko snažni i razorni da je Kijev ponovo počeo aktivno da traži primirje na pojedinim pravcima.
Na mrežama su se pojavili novi snimci ruskih udara na Kijev i Kijevsku oblast, među kojima je i trenutak udara u objekat povezan sa data-centrom, kao i veliki požar u magacinu logističkog partnera Mekdonaldsa u Brovarskom okrugu.
Ruske snage tokom noći izvele su seriju udara na ukrajinsku vojnu proizvodnju i pravce kojima stižu zapadne isporuke, a Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da je u Borispolju pogođen objekat kompanije „Fajer point“, proizvođača dalekometnih dronova i krstarećih raketa FP-5 „Flamingo“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Analitičar Zoran Panović brutalno je razmontirao sve laži i iluzije blokadera, otkrivši činjenicu da politika Aleksandra Vučića uživa ogromnu i nepokolebljivu podršku naroda Srbije!
Ruski mediji danas bruje o Aleksandru Vučiću i njegovoj ostavci, naglašavajući kako je on političar kome nema ravnog i čiji odlazak sa mesta šefa države otvara nova pitanja o budućnosti Srbije.
Bivši šef žutog kartela i unazađivač Srbije Boris Tadić do kraja je razotkrio svoje pravo lice i javno priznao da po svetu, od Ujedinjenih nacija pa nadalje, direktno lobira za blokadere i da od stranaca traži pomoć za rušenje vlasti u Beogradu!
Jedna od glavnih glasnogovornica blokaderskog pokreta Biljana Stepanović doživela je potpuni debakl i ispala smešna pred celom javnošću, nakon što su zvanični ekonomski podaci brutalno demantovali njene besmislene tvrdnje da je Srbija pod vlastima Aleksandra Vučića među četiri najsiromašnije zemlje u Evropi!
Nosilac liste "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić izjavio je večeras da građani Srbije sami treba da donesu odluku o tome ko će da upravlja zemljom, a ne neko spolja.
Siniša Mali oglasio se večeras nakon važnog sastanka sa privrednicima sa opštine Čukarica, poručivši da država neće stati sa reformama, ubrzavanjem administrativnih procesa i smanjenjem troškova, jer su upravo vredni i radni ljudi istinski stub privrede i razvoja naše otadžbine!
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić oglasio se nakon što je pokret Kreni-Promeni saopštio da je on večeras fizički napao njihovu odbornicu Tanju Micić.
Nemačka savezna policija uhapsila je u petak uveče 54-godišnjeg državljanina Srbije traženog. Za njim je raspisana međunarodna poternica radi ekstradicije crnogorskim vlastima. On je u Crnoj Gori je osuđen na tri godine i četiri meseca zatvora.
Neke smrti na prvi pogled izgledaju kao nesrećan slučaj. Eksplozija, požar, pad sa litice... događaj se može objasniti jednom rečenicom i život ide dalje. Ali ponekad se, tek nakon dodatne istrage, pojave detalji koji potpuno menjaju sliku - ono što je delovalo kao tragedija bez krivca počne da liči na namerno izazvanu smrt.
Zbog sumnje da je neovlašćeno snimao razgovore s policajcima i radnicima centra za socijalni rad, jedan Zagrepčanin završio je u istražnom zatvoru. Sudija je prihvatio zahtev tužitelaštva i odredio mu pritvor zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog dela.
Milošu P., koji je pre tačno godinu dana, 24. septembra 2025. godine automobilom marke "pasat" pokosio učitelja Miroslava Miju Biberdžića (71) iz Desimirovca kod Kragujevca i pobegao sa mesta nesreće, ukinut je pritvor i određena mu je mera zabrane napuštanja stana.
Fejaz Duman, domaćoj publici poznat po seriji "Žena" i glumica Didem Insel, koju smo gledali u seriji "Bahar" i "Čekajući sunce" biće gosti Beograda od 2. do 4. oktobra kada se u Jugoslovenskoj kinoteci održavaju Dani turskog filma.
Povodom stogodišnjice rođenja dr Miloša Zeremskog, jednog od značajnih srpskih geomorfologa, naučnog savetnika i nekadašnjeg direktora Geografskog instituta "Jovan Cvijić" SANU, u njegovoj rodnoj Turiji održan je događaj posvećen životu i delu ovog naučnika, istraživača i slikara.
Film "Ruka pravde", reditelja Nemanje Ćeranića, rađen u produkciji TS Media i Tracktor Production, imaće svoju svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnijih kinematografskih festivala u Evropi.
Niske temperature za pojedine pse nisu nikakav problem. Zahvaljujući poreklu, telesnoj građi i naročito gustom krznu, neke rase mnogo lakše podnose hladno vreme od drugih.
Obuća od brušene kože deluje elegantno, ali je pravi magnet za vodu, masnoću i mrlje. Pre nego što potrošite novac na skupa sredstva za čišćenje, isprobajte jednostavan trik koji je zapalio društvene mreže.
Pevačica Katarina Grujić preživela je dramu na nedavnom putovanju kada su iznenada otkazani svi letovi za Beograd, zbog čega je ceo dan provela zaglavljena na aerodromu u Cirihu.
Harmonikaš Aleksandar Aca Sofronijević ponovo je privukao pažnju javnosti priznanjem o finansijskim rizicima koje je preuzeo tokom karijere, kada je prilikom pandemije ostao bez dinara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.