Američka vojska pogodila je postrojenje za pitku vodu na jugu Irana, u blizini strateški važnog Ormuskog moreuza, a više od 20.000 ljudi u obližnjem gradu i okolnim selima ostalo je bez vode usred temperatura koje prelaze 38 stepeni.
Prema analizi Njujork tajmsa, udari su oštetili dva vodovodna objekta u selu Bemani, na području Sirika u iranskoj provinciji Hormozgan. Iranski državni mediji odmah su objavili da su pogođene vodospreme, dok su lokalni zvaničnici saopštili da je snabdevanje vodom prekinuto za desetine hiljada ljudi.
U isto vreme, američka Centralna komanda objavila je da su američke snage izvele udare u blizini Ormuskog moreuza, uz tvrdnju da su u akciji učestvovali lovci američke mornarice i ratnog vazduhoplovstva, koji su koristili precizno navođenu municiju.
Ali ono što se vidi na terenu ne izgleda kao običan „kolateral“. Pogođeni su objekti za vodu, izolovani izvan naselja, bez druge infrastrukture u neposrednoj blizini.
Satelitski snimci napravljeni pre napada, ujutru 9. juna, prikazivali su dva manja vodovodna objekta na brdu kod sela Bemani. Na njima su se videle svetloplave cevi, tipične za infrastrukturu za distribuciju vode. Sama lokacija takođe odgovara vodovodnim objektima: nalaze se izdvojeno, iznad naselja, tamo gde se takva postrojenja najčešće i postavljaju.
Ti objekti poklapaju se sa opisom dve vodospreme za koje je šef pokrajinske uprave za vodovod Abdulhamid Hamzehpur izjavio da su uništene u američkom napadu.
Posledice su odmah pogodile civile. Prema iranskim navodima, više od 20.000 ljudi u Siriku, Bemaniju, Kuhestaku i okolnim selima ostalo je bez normalnog snabdevanja pitkom vodom.
U takvom području, usred vreline, to nije sporedna šteta. To je direktan udar na svakodnevni opstanak ljudi koji nemaju nikakve veze sa borbenim dejstvima.
Ratni zločin ili ogromna greška
Za sada nije potpuno jasno da li su Sjedinjene Države namerno gađale vodovodne objekte ili su pogrešno procenile šta se nalazi u zgradama. Ali po međunarodnom humanitarnom pravu, namerno gađanje civilne infrastrukture, naročito objekata važnih za opstanak stanovništva, može da otvori pitanje ratnog zločina.
Zato je ovaj slučaj toliko ozbiljan.
Ne radi se o skladištu municije koje je eksplodiralo pored vodovoda. Ne radi se o fabrici u čijem krugu se nalazio rezervoar. Prema dostupnim snimcima i analizi, pogođeni su objekti koji su služili za snabdevanje vodom.
Snimci koje su objavili iranski mediji, uključujući državnu televiziju i lokalnu upravu za vodovod, pokazuju da se krov manje zgrade potpuno urušio pod udarom. Veći objekat pored njega ostao je da stoji, ali se na fotografijama vidi pravilna rupa od udara tačno na sredini krova.
Njujork tajms je potvrdio lokaciju tih snimaka poređenjem okoline sa ranijim satelitskim snimcima. To dodatno otežava američku poziciju, jer se priča više ne zasniva samo na iranskim tvrdnjama, već i na geolokaciji i vizuelnoj proveri.
Američka bomba probila krov
Poluzvanična iranska agencija Tasnim objavila je fotografije ostataka municije prikupljene na mestu udara. Istraživači iz organizacije Open Source Munitions Portal identifikovali su te delove kao ostatke američke bombe GBU-39.
Reč je o maloj precizno navođenoj kliznoj bombi, teškoj oko stotinu kilograma, koja je projektovana da pogodi cilj sa velikom tačnošću. Šteta na objektu odgovara upravo takvom oružju: čist prodor kroz krov, bez velikog razaranja okoline.
To je najneugodniji deo cele priče za Vašington. Ako je korišćena municija visoke preciznosti, onda je teže govoriti o nasumičnom promašaju. Takva bomba ne pada tek tako na usamljenu zgradu usred ničega.
Obe pogođene zgrade nalaze se izdvojeno od sela. U blizini nema guste infrastrukture, nema velikog industrijskog kompleksa, nema očiglednog vojnog objekta koji bi objasnio zašto je bomba završila baš na krovu vodovodnog postrojenja.
Zato pitanje više nije samo šta je pogođeno. Pitanje je zašto je uopšte označeno kao cilj.
CENTCOM ćuti o najvažnijem pitanju
Američka Centralna komanda saopštila je da su udari u zoni Ormuskog moreuza izvedeni precizno navođenom municijom i predstavljeni su kao deo odgovora na iranske aktivnosti u regionu.
Međutim, kada su se pojavili izveštaji o uništenom vodovodnom postrojenju, iz CENTCOM-a nije stiglo jasno objašnjenje. Portparol je kratko naveo da je upoznat sa izveštajima o šteti na vodovodnom objektu, ali nije izneo detalje.
Takvo ćutanje samo pojačava sumnje. Ako je vodovod pogođen greškom, javnost ima pravo da zna kako je do greške došlo. Ako je označen kao cilj, onda se otvara još ozbiljnije pitanje: po kom osnovu je civilna vodna infrastruktura stavljena na listu meta?
U oba slučaja, šteta je već napravljena. Ljudi su ostali bez vode, a američka tvrdnja o „preciznim“ udarima sada se sudara sa slikama probijenih krovova na objektima za snabdevanje stanovništva.
Situacija u Konstantinovki postaje sve teža za Oružane snage Ukrajine, dok ruske jedinice pokušavaju da preseku grad po delovima i nateraju ukrajinske snage na povlačenje ka severozapadnim kvartovima.
Sjedinjene Američke Države postale su najveći izvoznik nafte i goriva na svetu, ispred Rusije i Saudijske Arabije, u trenutku kada rat u Ukrajini i sukob na Bliskom istoku potpuno menjaju mapu globalne energetike.
Italijanski parlament usvojio je rezoluciju kojom se poziva na postepeno ukidanje sankcija Rusiji po završetku ukrajinskog konflikta, čime je iz Rima poslata jedna od najjasnijih poruka do sada da Evropa već razmišlja o danu posle rata.
Bivši pukovnik Oružanih snaga Ukrajine Valerij Drogajcev, koji je 2022. godine izdao naređenje za raketni napad sistemom „Točka-U“ na Belgorod, navodno je otrovan falsifikovanim alkoholom koji su mu dali ljudi iz njegovog ranijeg okruženja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Situacija u Konstantinovki postaje sve teža za Oružane snage Ukrajine, dok ruske jedinice pokušavaju da preseku grad po delovima i nateraju ukrajinske snage na povlačenje ka severozapadnim kvartovima.
Nakon objavljivanja blokaderske liste u medijima, veliko nezadovoljstvo među subotičanima je izazvala pojava imena Nele Tonković, zaposlene u Muzeju savremene umetnosti u Subotici i funkcionerke Demokratske stranke u tom gradu.
Novi dokaz da blokaderski novinari ne spavaju, ne jedu i ne žive bez Aleksandra Vučića osvanuo je na društvenoj mreži Iks kada je novinarka Jovana Gligorijević šokirala javnost bolesnom opsednutošću predsednikom Srbije, analizirajući do najsitnijih detalja – verovali ili ne – kako Vučić sipa testo za palačinke.
Tema predstojećeg skupa na Žitnom trgu su "vladavina prava i uloga mladih", ali spisak govornika izazvao je potpuni šok, nevericu i zgražavanje građana Sremske Mitrovice.
Unutrašnji rat i raspad u opozicionim redovima ne prestaju. Zeleno-levi front (ZLF) potresa ozbiljan raskol zbog odluke da se pruži podrška takozvanoj "studentskoj listi", a na površinu su isplivale žestoke nesuglasice i međusobno optuživanje za izdaju i prodaju glasova.
Situacija sa požarom u Deliblatskoj peščari znatno je stabilnija i pod kontrolom, a broj aktivnih žarišta je drastično smanjen u odnosu na prethodne kritične dane, kažu pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i meštani koji zajedno sa njima od početka avgusta danonoćno gase vatrenu stihiju koja guta okolna sela i šume.
Brojke koje su objavili Hrvati potvrđuju činjenice koje iznosimo u poslednjim mesecima. Turistička sezona im je zvanično pukla, a turisti glavom bez obzira beže od ustaša!
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut najavio je da će se na sutrašnjoj sednici Republičkog štaba za vanredne situacije analizirati aktuelna situacija izazvana nepovoljnim vremenskim uslovima i eventualne nove mere u saniranju posledica.
Ruska državljanke Ljudmila Turkova Konstantinova (27), koja je ubijena 26. jula u iznajmljenom stanu u Borči, kako Kurir nezvanično saznaje, prvi kontakt sa osumnjičenim za zločin imala je kobne noći i to preko sajta za upoznavanje!
Žene mafijaša bile su ili direktne mete zbog kriminalnih obračuna, ili kolateralne žrtve koje su se našle u društvu svojih partnera. Poznati su slučajevi koji su potresli javnost, njih je života koštalo što su bile supruge "žestokih momaka".
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Živorada Č. (35) zbog sumnje da je sa Vorihom I. (31) vrbovao maloletnicu i primoravao je na prostituciju.
Britanski seksolozi sproveli su veliko istraživanje među Evropljanima različitog uzrasta i pola o seksualnim navikama, a posebno su izdvojili odgovore na pitanje koliko su često imali seksualne odnose u poslednja tri meseca.
Stjuardesa Šeri Piters, koja iza sebe ima čak 27 godina iskustva u avio-industriji, otkrila je nekoliko korisnih trikova koji putnicima mogu pomoći da se lakše naspavaju tokom dugih letova i izbegnu iscrpljenost nakon sletanja. Kako objašnjava, izbor sedišta može imati veliku ulogu, a uz nekoliko jednostavnih saveta putovanje može biti znatno prijatnije.
Mnoge žene depiliraju ili briju intimnu regiju, međutim, britanska doktorka Eva Meleg upozorava da to može dovesti do raznih problema sa kožom intimne zone, piše "San".
Starleta Ava Karabatić je ekskluzivno za Informer otkrila sve detalje o agoniji i nasilju koje je, kako je ispričala, pretrpela od strane svog verenika.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.