Novi detalji nacrta memoranduma o razumevanju između Irana i Sjedinjenih Američkih Država otkrivaju razmere dogovora koji bi mogao da promeni čitav Bliski istok.
Ako se ove odredbe potvrde, ovo više nije samo prekid vatre. Ovo je pokušaj velikog političkog i bezbednosnog prepakivanja odnosa SAD i Irana, sa direktnim posledicama po Liban, Persijski zaliv, Ormuski moreuz, naftno tržište, sankcije i iranski nuklearni program.
To je jedna od najvažnijih odredbi celog dokumenta, jer se dogovor ne ograničava samo na direktni američko-iranski sukob. On pokušava da zatvori i najopasniji regionalni front, gde svaki novi udar može da zapali širi rat.
Druga tačka predviđa obavezu Sjedinjenih Američkih Država da se ne mešaju u unutrašnje stvari Irana i da poštuju suverenitet Islamske Republike Iran.
Za Teheran je to politički kapital od ogromne važnosti. Iran time pokušava da iz sporazuma izvuče ne samo bezbednosnu pauzu, već i formalno priznanje da Vašington više neće gurati promenu režima, destabilizaciju ili unutrašnje pritiske kao deo politike prema Iranu.
Treća tačka predviđa potpuno ukidanje pomorske blokade u roku od 30 dana.
Četvrta tačka predviđa obavezu SAD da povuku svoje snage iz okoline Irana.
To su dve odredbe koje najdirektnije menjaju vojnu sliku u regionu. Ako američke snage zaista budu povučene iz neposrednog okruženja Irana, a pomorska blokada bude ukinuta, Teheran će moći da tvrdi da je iz krize izašao bez kapitulacije i sa konkretnim strateškim dobitkom.
Foto: Profimedia
Ormuski moreuz pod iranskim aranžmanom
Peta tačka predviđa ponovno otvaranje Ormuskog moreuza u roku od 30 dana, ali pod iranskim aranžmanima.
To je formulacija koja nosi ogromnu težinu. Ormuski moreuz nije samo pomorski prolaz. To je jedna od najvažnijih tačaka za svetsku naftu, osiguranje tankera, cenu energenata i globalnu ekonomiju.
Ako Iran dobije glavnu ulogu u aranžmanu za otvaranje moreuza, Teheran će to predstaviti kao potvrdu svog suvereniteta i kontrole nad bezbednosnom arhitekturom Persijskog zaliva.
Šesta tačka predviđa suspenziju sankcija na prodaju nafte, petrohemijskih proizvoda i derivata, kao i pun pristup Irana sopstvenim finansijskim resursima.
To je ekonomsko srce sporazuma. Iran ne traži samo političko priznanje i bezbednosne garancije, već povratak novca, povratak naftnih prihoda i otvaranje kanala za prodaju energenata.
Sedma tačka predviđa da SAD i njihovi saveznici predstave planove za obnovu Irana, ukupne vrednosti najmanje 300 milijardi dolara.
Ako ta odredba ostane u konačnom tekstu, ona će biti najeksplozivniji deo sporazuma. Iran bi time dobio ne samo ukidanje pritiska, već i finansijski okvir za obnovu zemlje posle sukoba i sankcionog pritiska.
Nuklearni dogovor u roku od 60 dana
Osma tačka predviđa period od 60 dana za pregovore o konačnom sporazumu o nuklearnom pitanju, kao i potpuno ukidanje američkih primarnih i sekundarnih sankcija, rezolucija Saveta bezbednosti UN i rezolucija Saveta guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju.
To znači da se nuklearni dosije ne zatvara odmah, već se prebacuje u završnu fazu pregovora. Ali okvir je već postavljen: Iran traži uklanjanje čitavog sistema međunarodnog pritiska koji ga prati godinama.
Foto: EPA/printscreen Telegram
Deveta tačka potvrđuje iransku obavezu iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja da neće proizvoditi nuklearno oružje.
To je za Vašington ključna rečenica. SAD mogu da tvrde da je glavni cilj ostvaren: Iran formalno potvrđuje da neće praviti nuklearnu bombu. Teheran, međutim, zadržava pravo da nuklearni program predstavi kao civilni i suvereni.
Deseta tačka predviđa da se SAD tokom pregovaračkog perioda obavezuju da neće dodavati nove snage u region i da neće uvoditi nove sankcije.
To je mehanizam zaštite za Iran. Teheran neće ući u pregovore ako istovremeno bude trpeo dodatni vojni pritisak ili novi paket sankcija. Ova tačka treba da zamrzne američki pritisak dok traju završni pregovori.
Iran traži novac pre početka završnih pregovora
Jedanaesta tačka predviđa oslobađanje 24 milijarde dolara blokiranih iranskih sredstava tokom 60 dana završnih pregovora, s tim da polovina tog iznosa mora biti dostupna Iranu pre nego što pregovori počnu.
To je jedan od najtvrđih uslova u celom dokumentu. Iran ne želi da uđe u završnu rundu samo sa obećanjima. Prvo traži 12 milijardi dolara, pa tek onda razgovore o konačnom paketu.
Dvanaesta tačka predviđa uspostavljanje mehanizma za praćenje sprovođenja sporazuma.
Bez takvog mehanizma, dogovor bi bio samo politička deklaracija. Ova odredba treba da spreči da jedna strana tvrdi kako je ispunila obaveze, dok druga govori suprotno.
Trinaesta tačka predviđa da konačni sporazum bude potvrđen rezolucijom Saveta bezbednosti UN.
To bi dogovoru dalo međunarodnu težinu i učinilo ga mnogo težim za jednostrano rušenje. Za Iran bi to značilo izlazak iz izolacije kroz okvir Ujedinjenih nacija, a za SAD mogućnost da sporazum predstave kao globalno potvrđen aranžman.
Raketni program i grupe otpora skinuti sa stola
Četrnaesta tačka je politički najosetljivija. Prema nacrtu, završni pregovori neće početi dok polovina blokiranih iranskih sredstava ne bude oslobođena, dok sankcije na naftu ne budu suspendovane i dok pomorska blokada ne bude ukinuta.
U istoj tački se navodi da će konačni sporazum obuhvatiti samo sudbinu obogaćenog materijala i obogaćivanja, ukidanje sankcija i program ekonomske obnove Irana.
Razgovori o iranskom raketnom programu i podršci Teherana grupama otpora definitivno su uklonjeni sa agende.
To je za Iran ogromna pobeda. Upravo su raketni program i podrška regionalnim saveznicima godinama bili među glavnim zahtevima SAD, Izraela i dela evropskih država. Ako su te teme zaista izbačene iz pregovora, Teheran je uspeo da nuklearni dosije odvoji od svoje regionalne politike i vojne doktrine.
Drugim rečima, Iran bi pregovarao o nuklearnom pitanju, sankcijama i obnovi, ali ne i o raketama, Hezbolahu i grupama koje Teheran naziva pokretima otpora.
Teheran dobija redosled koji je tražio
Najvažnija stvar u ovom nacrtu nije samo spisak ustupaka, već njihov redosled.
Iran prvo dobija ukidanje blokade, otvaranje Ormuskog moreuza, suspenziju naftnih sankcija i polovinu blokiranog novca. Tek posle toga počinju završni pregovori o nuklearnom pitanju.
To znači da Teheran ne ulazi u proces praznih ruku. On traži opipljive ustupke pre nego što sedne za sto i razgovara o najosetljivijem pitanju svoje državne bezbednosti.
Velika Britanija, Francuska, Nemačka i Italija spremne su da ukinu deo sankcija Iranu ako Teheran napravi jasne i proverljive ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom.
Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je da je postignut dogovor između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kojim se otvara Ormuski moreuz, uklanja američka pomorska blokada i uvodi prekid neprijateljstava na više frontova, uključujući i Liban.
Iran je svečano pustio u rad železničku prugu Mijaneh-Ardabil, koja se smatra najizazovnijim infrastrukturnim projektom u istoriji ove zemlje zbog izuzetno nepristupačnog i surovog planinskog terena.
Američki predsednik Donald Tramp objavio je da će Sjedinjene Američke Države sutra potpisati sporazum sa Iranom, posle čega bi Ormuski moreuz odmah trebalo da bude otvoren za sve brodove.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi istorijski sporazum između Vašingtona i Teherana mogao biti zvanično potpisan u naredna dva do tri sata.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je da je sporazum sa SAD o okončanju rata u Iranu blizu i da uključuje ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje iranskih medija o sadržaju mogućeg sporazuma SAD i Irana, poručivši da objavljeni navodi nemaju nikakve veze sa uslovima koji su zaista dogovoreni.
Iran je pristao na najveći deo nacrta potencijalnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei i istakao da Iran neće praviti kompromis kad je reč o njihovim "crvenim linijama".
Predsednik SAD Donald Tramp pooštrio je uslove za mogući mirovni sporazum sa Iranom, pošto je u Beloj kući porasla nervoza zbog delova nacrta koji bi Teheranu mogli da otvore put ka zamrznutom novcu.
Sastanak američkog predsednika Donalda Trampa sa najvišim savetnicima za nacionalnu bezbednost u Situacionoj sobi Bele kuće završen je u petak bez konačne odluke o tome da li će Vašington nastaviti sa sporazumom o produženju prekida vatre sa Iranom i deblokadi strateški važnog Ormuskog moreuza.
Iran traži da mu odmah bude isplaćeno 12 milijardi dolara iz zamrznutih sredstava u inostranstvu pre nego što se pređe na sledeću fazu pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, objavila je iranska agencija Fars, pozivajući se na izvore upoznate sa nacrtom sporazuma.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Velika Britanija, Francuska, Nemačka i Italija spremne su da ukinu deo sankcija Iranu ako Teheran napravi jasne i proverljive ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom.
Požar u Tržnom centru "Enjub" se razbuktava, svakog minuta otvaraju se nova žarišta. Kako saznajemo, stiglo je još vatrogasnih ekipa na mesto događaja, ali ne uspevaju da lokalizuju požar. Dva vatrogasca lakše su povređena, ali u požaru nema ljudskih žrtava ni povređenih civila.
Kijev je tokom noći bio pod jednim od najtežih udara poslednjih meseci, pošto je na ukrajinsku prestonicu, prema prvim navodima sa terena, lansirano više od 25 balističkih raketa, najmanje sedam hipersoničnih raketa „cirkon“, desetine krstarećih raketa i više stotina udarnih dronova.
U Osnovnom sudu u Kragujevcu danas je održano skandalozno suđenje koje je pokazalo kako izgleda politička osveta u pravosuđu, gde je politizovani sudija Nenad Baković pokrenuo je lični sukob protiv glavnog urednika „Informera“ Dragana J. Vučićevića.
Priča koja je u javnosti predstavljena kao primer solidarnosti sa napadnutim novinarima dobila je poslednjih dana potpuno drugačiji epilog. Na sajtu "Odgovornost" objavljena je detaljna dokumentacija koja ukazuje na ozbiljna neslaganja između stvarno oštećene opreme i spiskova na osnovu kojih je od javnosti tražena finansijska pomoć za Ivana Bjelića i Lazara Dinića.
Predsednica Skupštine Grada Novog Sada Dina Vučinić odbrusila je Miši Bačulovu na prozivke Miloša Vučevića da je "kao gradonačelnik omogućio ortacima iz kartela da ostvare ogroman profit od građevine, a za uzvrat je dobio prostor za novu advokatsku kancelariju".
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić oglasio se povodom informacija da profesorka blokaderka Sanja Fric nastavlja da radi na državnim projektima.
Svako treće hrvatsko domaćinstvo živi sa dugom od oko 22.000 evra, javljaju tamošnji mediji, time prikazavši realnu sliku o standardu u državi koju blokaderi hvale na sva usta.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je danas sa direktorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin Milanom Кovačevićem ugovor o dodeli sredstava za realizaciju projekta sanacije i restauracije Spomenika fašističkog terora u Jankovom Mostu kod Zrenjanina.
Krađa ili gubitak pasoša u inostranstvu ne znači da je putovanje završeno, ali zahteva hitnu reakciju. Ministarstvo spoljnih poslova objasnilo je koje korake građani Srbije treba da preduzmu u takvoj situaciji.
Ulice u Beogradu ovog jutra bile su gotovo puste, što je mnogo sugrađane iznenadilo, jer su navikli na jutrnji špic i kolaps. Ali, s obzirom na to da je počeo letnji raspust, kao i godišnji odmori, ovakva slika biće česta pojava u prestonici.
Pred nama je sezona godišnjih odmora i mnogi vozači uskoro će krenuti na putovanja od nekoliko stotina, pa i hiljada kilometara. Kako bi vožnja bila bezbedna, stručnjaci savetuju da pre polaska na put posetite majstora.
Srbija je zemlja izuzetnih prirodnih lepota, bogate tradicije i brojnih destinacija koje privlače posetioce iz celog sveta. Ipak, ako bi trebalo izdvojiti samo jedno mesto koje ovog leta zaslužuje da bude na vrhu liste, prema proceni veštačke inteligencije to je reka Uvac.
Policija je uhapsila A. M. (53) iz Novog Sada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena upotreba tuđeg poslovnog imena i druge posebne oznake robe ili usluga.
Niški muzičar i tatu majstor B.Ž. (51) uhapšen je zbog trgovine narkoticima nakon što je niška policija u njegovom stanu pronašla više od pola kilograma kokaina vrednog više od 50.000 evra.
Muškarac (40) u potpuno rastrojenom stanju divljao po sred kolovoza u Splitu i prestravio prolaznike, a sat vremena nakon hapšenja i dolaska u bolnicu je preminuo.
Podgorička policija uhapsila je četiri tinejdžera stara 15 godina zbog sumnje da su u naselju Ibričevina naneli teške telesne povrede dečaku (14). Povređeni dečak je zadržan na lečenju na Odeljenju dečje hirurgije Kliničkog centra Crne Gore, dok su osumnjičeni identifikovani nakon višednevne istrage.
Obilan i masan večernji obrok često može izazvati gorušicu i vraćanje kiseline tokom noći. Umesto da odmah posegnete za različitim preparatima, nekoliko jednostavnih navika može pomoći da tegobe budu znatno blaže.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.