Novi detalji nacrta memoranduma o razumevanju između Irana i Sjedinjenih Američkih Država otkrivaju razmere dogovora koji bi mogao da promeni čitav Bliski istok.
Ako se ove odredbe potvrde, ovo više nije samo prekid vatre. Ovo je pokušaj velikog političkog i bezbednosnog prepakivanja odnosa SAD i Irana, sa direktnim posledicama po Liban, Persijski zaliv, Ormuski moreuz, naftno tržište, sankcije i iranski nuklearni program.
To je jedna od najvažnijih odredbi celog dokumenta, jer se dogovor ne ograničava samo na direktni američko-iranski sukob. On pokušava da zatvori i najopasniji regionalni front, gde svaki novi udar može da zapali širi rat.
Druga tačka predviđa obavezu Sjedinjenih Američkih Država da se ne mešaju u unutrašnje stvari Irana i da poštuju suverenitet Islamske Republike Iran.
Za Teheran je to politički kapital od ogromne važnosti. Iran time pokušava da iz sporazuma izvuče ne samo bezbednosnu pauzu, već i formalno priznanje da Vašington više neće gurati promenu režima, destabilizaciju ili unutrašnje pritiske kao deo politike prema Iranu.
Treća tačka predviđa potpuno ukidanje pomorske blokade u roku od 30 dana.
Četvrta tačka predviđa obavezu SAD da povuku svoje snage iz okoline Irana.
To su dve odredbe koje najdirektnije menjaju vojnu sliku u regionu. Ako američke snage zaista budu povučene iz neposrednog okruženja Irana, a pomorska blokada bude ukinuta, Teheran će moći da tvrdi da je iz krize izašao bez kapitulacije i sa konkretnim strateškim dobitkom.
Foto: Profimedia
Ormuski moreuz pod iranskim aranžmanom
Peta tačka predviđa ponovno otvaranje Ormuskog moreuza u roku od 30 dana, ali pod iranskim aranžmanima.
To je formulacija koja nosi ogromnu težinu. Ormuski moreuz nije samo pomorski prolaz. To je jedna od najvažnijih tačaka za svetsku naftu, osiguranje tankera, cenu energenata i globalnu ekonomiju.
Ako Iran dobije glavnu ulogu u aranžmanu za otvaranje moreuza, Teheran će to predstaviti kao potvrdu svog suvereniteta i kontrole nad bezbednosnom arhitekturom Persijskog zaliva.
Šesta tačka predviđa suspenziju sankcija na prodaju nafte, petrohemijskih proizvoda i derivata, kao i pun pristup Irana sopstvenim finansijskim resursima.
To je ekonomsko srce sporazuma. Iran ne traži samo političko priznanje i bezbednosne garancije, već povratak novca, povratak naftnih prihoda i otvaranje kanala za prodaju energenata.
Sedma tačka predviđa da SAD i njihovi saveznici predstave planove za obnovu Irana, ukupne vrednosti najmanje 300 milijardi dolara.
Ako ta odredba ostane u konačnom tekstu, ona će biti najeksplozivniji deo sporazuma. Iran bi time dobio ne samo ukidanje pritiska, već i finansijski okvir za obnovu zemlje posle sukoba i sankcionog pritiska.
Nuklearni dogovor u roku od 60 dana
Osma tačka predviđa period od 60 dana za pregovore o konačnom sporazumu o nuklearnom pitanju, kao i potpuno ukidanje američkih primarnih i sekundarnih sankcija, rezolucija Saveta bezbednosti UN i rezolucija Saveta guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju.
To znači da se nuklearni dosije ne zatvara odmah, već se prebacuje u završnu fazu pregovora. Ali okvir je već postavljen: Iran traži uklanjanje čitavog sistema međunarodnog pritiska koji ga prati godinama.
Foto: EPA/printscreen Telegram
Deveta tačka potvrđuje iransku obavezu iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja da neće proizvoditi nuklearno oružje.
To je za Vašington ključna rečenica. SAD mogu da tvrde da je glavni cilj ostvaren: Iran formalno potvrđuje da neće praviti nuklearnu bombu. Teheran, međutim, zadržava pravo da nuklearni program predstavi kao civilni i suvereni.
Deseta tačka predviđa da se SAD tokom pregovaračkog perioda obavezuju da neće dodavati nove snage u region i da neće uvoditi nove sankcije.
To je mehanizam zaštite za Iran. Teheran neće ući u pregovore ako istovremeno bude trpeo dodatni vojni pritisak ili novi paket sankcija. Ova tačka treba da zamrzne američki pritisak dok traju završni pregovori.
Iran traži novac pre početka završnih pregovora
Jedanaesta tačka predviđa oslobađanje 24 milijarde dolara blokiranih iranskih sredstava tokom 60 dana završnih pregovora, s tim da polovina tog iznosa mora biti dostupna Iranu pre nego što pregovori počnu.
To je jedan od najtvrđih uslova u celom dokumentu. Iran ne želi da uđe u završnu rundu samo sa obećanjima. Prvo traži 12 milijardi dolara, pa tek onda razgovore o konačnom paketu.
Dvanaesta tačka predviđa uspostavljanje mehanizma za praćenje sprovođenja sporazuma.
Bez takvog mehanizma, dogovor bi bio samo politička deklaracija. Ova odredba treba da spreči da jedna strana tvrdi kako je ispunila obaveze, dok druga govori suprotno.
Trinaesta tačka predviđa da konačni sporazum bude potvrđen rezolucijom Saveta bezbednosti UN.
To bi dogovoru dalo međunarodnu težinu i učinilo ga mnogo težim za jednostrano rušenje. Za Iran bi to značilo izlazak iz izolacije kroz okvir Ujedinjenih nacija, a za SAD mogućnost da sporazum predstave kao globalno potvrđen aranžman.
Raketni program i grupe otpora skinuti sa stola
Četrnaesta tačka je politički najosetljivija. Prema nacrtu, završni pregovori neće početi dok polovina blokiranih iranskih sredstava ne bude oslobođena, dok sankcije na naftu ne budu suspendovane i dok pomorska blokada ne bude ukinuta.
U istoj tački se navodi da će konačni sporazum obuhvatiti samo sudbinu obogaćenog materijala i obogaćivanja, ukidanje sankcija i program ekonomske obnove Irana.
Razgovori o iranskom raketnom programu i podršci Teherana grupama otpora definitivno su uklonjeni sa agende.
To je za Iran ogromna pobeda. Upravo su raketni program i podrška regionalnim saveznicima godinama bili među glavnim zahtevima SAD, Izraela i dela evropskih država. Ako su te teme zaista izbačene iz pregovora, Teheran je uspeo da nuklearni dosije odvoji od svoje regionalne politike i vojne doktrine.
Drugim rečima, Iran bi pregovarao o nuklearnom pitanju, sankcijama i obnovi, ali ne i o raketama, Hezbolahu i grupama koje Teheran naziva pokretima otpora.
Teheran dobija redosled koji je tražio
Najvažnija stvar u ovom nacrtu nije samo spisak ustupaka, već njihov redosled.
Iran prvo dobija ukidanje blokade, otvaranje Ormuskog moreuza, suspenziju naftnih sankcija i polovinu blokiranog novca. Tek posle toga počinju završni pregovori o nuklearnom pitanju.
To znači da Teheran ne ulazi u proces praznih ruku. On traži opipljive ustupke pre nego što sedne za sto i razgovara o najosetljivijem pitanju svoje državne bezbednosti.
Velika Britanija, Francuska, Nemačka i Italija spremne su da ukinu deo sankcija Iranu ako Teheran napravi jasne i proverljive ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom.
Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je da je postignut dogovor između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kojim se otvara Ormuski moreuz, uklanja američka pomorska blokada i uvodi prekid neprijateljstava na više frontova, uključujući i Liban.
Iran je svečano pustio u rad železničku prugu Mijaneh-Ardabil, koja se smatra najizazovnijim infrastrukturnim projektom u istoriji ove zemlje zbog izuzetno nepristupačnog i surovog planinskog terena.
Američki predsednik Donald Tramp i dalje želi da postigne dogovor sa Iranom, ali nije uveren da bi Teheran poštovao obaveze iz eventualnog sporazuma, dok američke vojne procene ukazuju da je strateški prioritet Irana sa nuklearnog programa preusmeren na Ormuski moreuz, objavio je danas NBC Njuz pozivajući se na američkog zvaničnika.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da SAD i dalje imaju kontrolu nad Ormuskim moreuzom i zapretio da će Iran "biti raznesen" ako Teheran pokuša da promeni situaciju.
Iran i Oman su se dogovorili o geografskim koordinatama za novu rutu kroz Ormuski moreuz i u pripremi je zajedničko saopštenje, saopštilo je iransko ministarstvo spoljnih poslova.
Američke snage uništile su nadzorni toranj u iranskoj luci Šahid Kalantari u Čabaharu, za koji Vašington tvrdi da ga je Korpus čuvara Islamske revolucije (IRGC) koristio za praćenje i gađanje trgovačkih brodova koji prolaze kroz Ormuski moreuz.
Iran je saopštio da je Ormuski moreuz nepovrediva "crvena linija", upozoravajući da bi, ukoliko američki predsednik Donald Tramp sprovede pretnju i napadne iransku infrastrukturu, Iran uzvratio napadima na svu infrastrukturu širom regiona Persijskog zaliva.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Velika Britanija, Francuska, Nemačka i Italija spremne su da ukinu deo sankcija Iranu ako Teheran napravi jasne i proverljive ustupke u vezi sa svojim nuklearnim programom.
Akademik za semafore, ideolog blokadera Dušan Teodorović tokom gostovanja na Novoj S žestoko se nalupetao o Kosovu i Metohiji, ali su njegove budalaština naišle na plodno tle među pojedinim strancima.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U najnovijoj epizodi emisije "Na merama" videćete kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta je ovoga puta uradio profesor blokader Milo Lompar, kako se bahati lažni ekolog Aleksandar Jovanović Ćuta, čime se bavi Đilasov potrčko Borko Stefanović…
Država će nastaviti da jača preventivnu zdravstvenu zaštitu i da zdravstvene usluge približava građanima u ruralnim sredinama, poručio je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek, nakon obilaska sela Vlase, udaljenog 25 kilometara od Vranja.
Jedna obična rasprava oko mimoilaženja vozila u uskoj ulici, nažalost, pretvorila se u brutalni napad. Baranin A.K. (56) nedavno je teško povređen nakon što je, kako tvrdi, pokušao da trojici muškaraca pokaže kako da prođu ulicom. Ovaj incident samo je jedan u nizu primera u kojima su nesuglasice u saobraćaju umesto nekoliko reči u naletu njutnje završile fizičkim obračunom.
Na graničnom prelazu Batrovci, danas je uhapšen D.M. (47), zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva 1999. godine na Kosovu i Metohiji i određen mu je pritvor do 30 dana
Dok su devedesetih bile statusni simboli i paravan za luksuz, žene mafijaša su postale ključne finansijske karike, a sve češće su primorane da sa optuženičke klupe dokazuju poreklo novca za svoje stanove, firme i račune.
Policija u Zrenjaninu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je M. N. (43) iz Zrenjanina, zbog postojanja osnovane sumnje je vršio prodaju droge.
Ava Karabatić nam je ustupila medicinsku i pravnu dokumentaciju koja, prema navodima iz dostavljenih dokumenata, beleži povrede nakon incidenta koji je prijavila policiji.
Bivši rijaliti učesnik Bora Santana podelio je na svom Instagramu oitresne snimke svog oca koji se tranutno nalazi u komi, kako nam je rekao kada smo ga pozvali.
Pevačica Katarina Didanović nalazi se trenutno na odmoru, gde sitno broji do porođaja a asada je podelila fotogradije koje otkrivaju njenu letnju idilu.
Voditelj televizije "Pink" Darko Tanasijević oglasio se povodom velikog požara koji je zahvatio Deliblatsku peščaru, predeo za koji je emotivno vezan i gde je odrastao.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.