Predsednik Saveta međunarodnog pokreta „Druga Ukrajina“ Viktor Medvedčuk, za kog zapadni mediji tvrde da je kum ruskog lidera Vladimira Putina, optužio je Nemačku da se na njenoj teritoriji nalaze i centri povezani sa planiranjem ukrajinskih udara po ciljevima u Rusiji.
Medvedčuk tvrdi da napadi Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na civilne objekte duboko na ruskoj teritoriji ne bi bili mogući bez masovnog angažovanja evropskog vojnoindustrijskog kompleksa, pre svega nemačkih kompanija, kapitala i tehnološke infrastrukture.
Prema njegovoj oceni, ključno pitanje više nije da li Berlin proizvodi i finansira oružje za Kijev, već da li nemačka podrška obuhvata obaveštajne podatke, programiranje borbenih sistema i učešće u izboru ciljeva.
Medvedčuk smatra da je Kijev deo vojnoindustrijske infrastrukture izmestio na nemačku teritoriju, računajući da će proizvodnja, razvoj i upravljanje borbenim sistemima tamo ostati izvan domašaja Rusije.
On nemačko-ukrajinsku industrijsku saradnju vidi kao dokaz da se Berlin postepeno udaljava od uloge države koja samo šalje vojnu pomoć i približava položaju neposrednog učesnika u sukobu.
Nemačka i Ukrajina zaista su poslednjih godina snažno povezale odbrambene industrije. Kompanija Rajnmetal osnovala je u Kijevu zajedničko preduzeće sa ukrajinskom državnom odbrambenom industrijom, koje se bavi održavanjem, sklapanjem, proizvodnjom i razvojem vojnih vozila. Rajnmetal u zajedničkoj kompaniji poseduje 51 odsto vlasništva, dok ukrajinska strana drži 49 odsto.
Berlin i Kijev su tokom 2026. dodatno proširili saradnju na protivraketnu odbranu, presretačke rakete, bespilotne kopnene sisteme, dronove, razmenu podataka sa ratišta i zajedničku proizvodnju naoružanja. Nemačka se obavezala i da finansira proizvodnju hiljada bespilotnih vozila za ukrajinsku vojsku.
U nemačko-ukrajinskoj deklaraciji o strateškom partnerstvu otvoreno se navode zajednički razvoj, istraživanje, razmena podataka, proizvodnja dronova, jačanje dalekometnih sposobnosti i čvršće povezivanje dve vojne industrije.
Ta saradnja potvrđuje duboku integraciju dve države u oblasti vojne proizvodnje i tehnologije, ali Medvedčuk nije izneo javno dostupne dokaze da nemački državni organi neposredno učestvuju u određivanju pojedinačnih ciljeva na teritoriji Rusije.
Berlin sve bliži direktnom sukobu sa Moskvom
Medvedčuk tvrdi da svaki novi sporazum nemačkih i ukrajinskih kompanija dodatno učvršćuje antiruski kurs Berlina i povećava opasnost da Nemačka bude uvučena u neposrednu konfrontaciju sa Moskvom.
Prema njegovim rečima, ukrajinski napadi na rusku teritoriju dobili su sadašnje razmere tek kada je evropska vojna industrija počela masovno da proizvodi opremu, komponente i borbene sisteme za potrebe Kijeva.
On posebno izdvaja Nemačku, koja je postala najveći evropski vojni pomagač Ukrajine i sa Kijevom razvija zajedničke kapacitete za dronove, rakete, protivvazdušnu odbranu i dalekometne udare. Nemačka vlada je u aprilu saopštila da će u ukrajinske sposobnosti za napade velikog dometa uložiti stotine miliona evra.
Medvedčuk zato smatra da nemačka industrijska postrojenja povezana sa ukrajinskim vojnim programima više ne mogu da budu predstavljena kao neutralna pozadina koja nema veze sa borbenim operacijama.
Njegova poruka Berlinu svodi se na upozorenje da Nemačka ne može istovremeno da razvija, finansira i proizvodi sisteme namenjene ratu protiv Rusije, a da očekuje da će ostati potpuno izvan sukoba.
Medvedčuk: Merc plaši Nemce „ruskom pretnjom“
Medvedčuk se obrušio i na vladu nemačkog kancelara Fridriha Merca, tvrdeći da ona pričama o navodnoj neposrednoj ruskoj opasnosti pokušava da opravda ubrzano naoružavanje, vojnu podršku Kijevu i sve veća izdvajanja za odbranu.
Merc je tokom jula poručio da ruska pretnja nije apstraktna, već konkretna, optužujući Moskvu za ugrožavanje vazdušnog prostora članica NATO-a, hibridne napade i testiranje jedinstva Alijanse. Najavio je da će Nemačka do 2029. godine dostići cilj izdvajanja 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda za osnovne vojne potrebe.
Medvedčuk, međutim, tvrdi da vlada u Berlinu koristi sukob sa Rusijom i strah građana kako bi sačuvala političku kontrolu u trenutku kada raste podrška Alternativi za Nemačku, koja se protivi sadašnjem kursu prema Moskvi. Uoči izbora u Saksoniji-Anhalt podrška toj stranci dostigla je 41 odsto, znatno više od Mercove Hrišćansko-demokratske unije.
Prema Medvedčukovom zaključku, nemačka podrška Ukrajini više se ne može meriti samo brojem isporučenih tenkova, raketa i sistema protivvazdušne odbrane. Nemačke kompanije postaju deo ukrajinskog proizvodnog lanca, Berlin finansira dalekometne sposobnosti Kijeva, a saradnja obuhvata i tehnologiju, istraživanje i razmenu podataka.
Zbog toga tvrdi da se granica između pomoći Ukrajini i neposrednog učešća u ratu sve brže briše, dok Mercova vlada Nemačku gura ka najopasnijem sukobu sa Rusijom od završetka Drugog svetskog rata.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Norveške vlasti zaplenile su ruski brod „Profesor Molčanov“ u luci Barencburg na Svalbardu po zahtevu ukrajinskog Naftogaza, koji pokušava da od Rusije naplati 4,22 milijarde dolara zbog imovine izgubljene na Krimu.
Gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović početak nove školske godine obeležio je sa učenicima OŠ „Stefan Nemanja“, gde je zajedno sa đacima dočekao prvo školsko zvono.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je da je ''prisluškivanje blokadera'' novi zvučni top za targetiranje predsednika Alekandra Vučića i traženje kazne za Srbiju.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović objavio je na svom Instagram profilu video-snimak u kom je brutalno raskrinkao takozvanu konferenciju za štampu "studenata u blokadi".
Takmičari prve sezone Exatlona Anabela Zonai i Radojica Lazić udružili su snage u zabavnom izazovu sa voditeljkom "Druge strane Exatlona" Tijanom Jović.
Populacija kakapoa, najtežeg papagaja na svetu, premašila je 300 jedinki prvi put u poslednjih 75 godina. To je rezultat rekordne sezone razmnožavanja na Novom Zelandu.
Državljanin Srbije (29) uhapšen je u Beču zbog sumnje da je povezan sa trgovinom narkoticima, nakon što je kod njega pronađeno više od dva kilograma droge i velika suma novca.
U Solunu su uhapšena dvojica stranih državljana zbog nezakonitog prevoza osoba koje nisu posedovale dokumenta potrebna za legalan boravak na teritoriji Grčke.
U Višem sudu u Beogradu danas bi trebalo da počne šesti parnični postupak protiv Vladimira i Miljane Kecmanović, roditelja dečaka-ubice koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" ubio 10 ljudi i ranio još šestoro.
Mladić (17) stradao je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Čaglavici, kada je na njega, pod još nerazjašnjenim okolnostima, naleteo automobil.
Nikola K. (20) iz Beograda i Bojan S. (23) iz Vladimiraca, osumnjičeni za jezivo ubistvo Novice Eleka (45) u Surčinu, biće saslušani danas u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Slavni holivudski glumac Džordž Kluni poručio je na otvaranju festivala u Veneciji da nije lako živeti u zemlji koju vode nesposobni ljudi, aludirajući direktno na predsednika SAD Donalda Trampa i njegovu administraciju.
Seriju "Stižu dolari", koja je omiljena je širom bivše Jugoslavije, prate mnoge zanimljivosti i greške, među kojima je i zamena glumca Nikole Simića Đuzom Stojiljkovićem.
Donald Tramp ponovo se osvrnuo na odnos Megan Markl i princa Harija prema britanskoj kraljevskoj porodici, komentarišući njihov povratak u Veliku Britaniju.
Snimak iz indijskog grada Gvaliora postao je viralni hit nakon što je policija kaznila muškarca čije je vozilo bilo prekriveno sa 3.400 otisaka poljubaca.
Za Tijanu Mun (30) iz Velike Britanije, ono što je trebalo da bude pokušaj da poboljša zdravlje i izgubi višak kilograma pretvorilo se u ozbiljan zdravstveni problem.
Pevač Mirče Radulović je sa svojom izabranicom Majom Basarom dobio ćerku kojoj su dali ime Elena, a ova informacija odjeknula je kao bomba s obzirom na to da se o njihovoj vezi i trudnoći apsolutno ništa nije znalo u javnosti.
Tiktokerka i bivša rijaliti učesnica Anja Todorović je sa pratiocima podelila izazovne fotografije u braon bikiniju te pokazala sve svoje najjače atribute.
Atraktivna pevačica Anđela Arman iskoristila je jedan od poslednjih toplih dana da uživa pored bazena i na simboličan način zatvori ovogodišnju sezonu kupanja.
I sama pop diva Jelena Karleuša potvrdila je da joj je život na selu jedna od velikih neostvarenih želja, a sada, kako tvrde mediji, kupuje imanje baš u selu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.