Sve veći broj ukrajinskih vojnika koje Kijev šalje u Nemačku na vojnu obuku koristi boravak van zemlje da napusti jedinicu i ne vrati se na front, a samo u nemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt poznato je oko 80 takvih slučajeva, dok bi ih širom zemlje moglo biti nekoliko stotina, pokazuje istraživanje nemačkog nedeljnika Cajt.
Od početka sukoba kroz nemačke programe obuke prošlo je oko 29.000 ukrajinskih vojnika. Obučavani su na desetinama lokacija, od osnovnog rukovanja oružjem, maskiranja i prve pomoći do rada sa zapadnim tenkovima, artiljerijom i drugim sistemima koje je Ukrajina dobila od saveznika. Po završetku kursa trebalo bi da se vrate u svoje jedinice u Ukrajini.
Međutim, deo mobilisanih odlučio je da mu Nemačka bude poslednja stanica.
Savezna vlada nema jedinstvenu statistiku za celu zemlju, ali je Ministarstvo unutrašnjih poslova Saksonije-Anhalt upoznato sa oko 80 slučajeva. Prema informacijama Cajta, kada se uračunaju ostali nemački poligoni, broj onih koji su samovoljno napustili službu mogao bi da bude nekoliko stotina.
Pijanistu mobilisali, deset dana kasnije završio u Nemačkoj
Jedan od ljudi sa kojima su novinari razgovarali je 39-godišnji Volodimir Šuljgin iz Dnjepra.
Pre rata bio je pijanista, pisao je poeziju i organizovao okupljanja grupe za proučavanje Biblije. Kada je mobilizacija pooštrena, pokušavao je da izbegne vojsku. Prestao je čak i da odlazi kod učenika kojima je držao časove klavira jer je strahovao od patrola centara za mobilizaciju.
Retko je izlazio iz kuće, dok je njegova supruga Ana zarađivala radeći kao čistačica i dostavljač.
Krajem januara ove godine patrola ih je zaustavila na ulici. Prema njegovom svedočenju, Šuljgin je ubačen u vozilo i mobilisan.
Samo desetak dana kasnije našao se na poligonu Altengrabov, na granici Saksonije-Anhalt i Brandenburga.
Foto: EPA
U početku, tvrdi, nije razmišljao o bekstvu.
- Nemački vojnici su nas veoma srdačno primili. Kasarne su bile čiste, hrana je bila dobra, pa sam želeo da učim - ispričao je.
Situacija se promenila nekoliko dana kasnije.
Šuljgin tvrdi da je dobio temperaturu i da mu je pozlilo tokom jutarnje smotre. Kada je zatražio da ne ide na doručak, podoficir ga je, prema njegovoj verziji događaja, udario u grudi pred drugim vojnicima. Kada je pao, naređeno mu je da za kaznu uradi 50 čučnjeva.
Kasnije je nemačkom lekaru na poligonu ispričao šta se dogodilo. Kada su za to saznali ukrajinski oficiri, tvrdi Šuljgin, jedan od njih mu je zapretio da će ga „zakopati u jamu i proglasiti nestalim“.
Tada je odlučio da ode.
Nemački lekar uputio ga je na lečenje u berlinsku kliniku Šarite. Posle dve nedelje Šuljgin je jednostavno izašao i više se nije vratio na poligon.
„Neću da poginem i neću da ubijam“
Cajt nije razgovarao samo sa njim.
Novinari su pronašli desetak Ukrajinaca koji su napustili vojnu obuku u Nemačkoj, a razlozi zbog kojih su pobegli veoma se razlikuju.
Jedan je tvrdio da više nije mogao da podnese ponašanje oficira. Dvojica su želela da pronađu porodice u Evropskoj uniji koje godinama nisu videla.
Foto: EPA
Jedan od sagovornika prethodno je odslužio 15 godina zatvora zbog ubistva i dolazak na Zapad video je kao priliku da započne potpuno novi život.
Drugi je razlog objasnio bez mnogo okolišanja:
- Neću da poginem i neću da ubijam. Ni na frontu ni bilo gde. Malo li je?
Prema Cajtovom istraživanju, među ljudima koji beže sa obuke ima mnogo mobilisanih koji se u vojsku nisu prijavili dobrovoljno.
List ukazuje i na duboke podele koje je mobilizacija stvorila u Ukrajini. Oko 1,3 miliona muškaraca izuzeto je od služenja zbog rada u sektorima koje država smatra važnim, među kojima su banke, državna uprava, politika, veliki mediji i informacione tehnologije. Izuzetke imaju i određene druge kategorije, uključujući očeve troje ili više dece, studente i doktorande.
Ljudi sa kojima je Cajt razgovarao smatraju da takav sistem nije pravedan i da najveći teret pada na muškarce koji nemaju novac, veze ili mogućnost da pravnim putem izbore izuzeće.
Problem bekstva sa obuke nije ograničen samo na Nemačku. Tokom pripreme ukrajinske 155. mehanizovane brigade „Ana Kijevska“ u Francuskoj ranije je zabeleženo da je nekoliko desetina vojnika napustilo jedinicu.
Pobegli od fronta, ali sada imaju novi problem
Za Ukrajince koji odluče da ostanu u Nemačkoj bekstvom sa poligona priča se ne završava.
Po ukrajinskom zakonu mogu da budu tretirani kao dezerteri, a za dezertiranje tokom ratnog stanja mogu da budu osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne, u najtežim slučajevima i do 12 godina.
Istovremeno, oni nemaju automatski isti status kao Ukrajinci koji su kao civili pobegli od rata.
Ukrajinski vojnik kojeg je njegova država zvanično poslala u Nemačku na obuku nije došao kao ratna izbeglica, pa se zaštita koju veliki broj ukrajinskih građana koristi u Nemačkoj na njega ne primenjuje automatski.
Takav vojnik može da pokuša da zatraži azil, ali Cajt ocenjuje da su izgledi za uspeh mali. Morao bi pojedinačno da dokaže da mu u slučaju povratka preti progon ili druga opasnost koja predstavlja osnov za međunarodnu zaštitu.
Situaciju je dodatno zakomplikovala nova odluka Evropske unije.
Savet EU je krajem jula odlučio da se nova privremena zaštita ubuduće daje samo Ukrajincima koji mogu da dokažu da su ispunili svoje vojne obaveze ili da su Ukrajinu napustili zakonito. Kao dokaz mogu da posluže pečat o legalnom izlasku iz zemlje ili zvanična potvrda o izuzeću od vojne obaveze. Pravilo se ne odnosi retroaktivno na ljude koji su već imali privremenu zaštitu do 30. jula.
To praktično znači da vojnik koji je legalno poslat iz Ukrajine na obuku, a onda dezertirao, ne može jednostavno da napusti kasarnu i automatski postane ukrajinski ratni izbeglica u Nemačkoj.
A upravo tu nastaje novi problem za Berlin i Kijev: ljudi su već na nemačkoj teritoriji, ne žele nazad u jedinice, u Ukrajini im preti krivični postupak, dok im Nemačka istovremeno ne garantuje pravo da ostanu.
Broj takvih slučajeva, prema nemačkom istraživanju, više se ne meri pojedincima. Samo jedna savezna pokrajina zna za oko 80 odbeglih ukrajinskih vojnika, a širom Nemačke moglo bi ih biti nekoliko stotina.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Rusija raspolaže sistemima S-400, „Pancir“, „Buk“ i „Tor“, ali ukrajinski dronovi koji lete brzinama uporedivim sa avionima iz Drugog svetskog rata ipak uspevaju da pređu stotine, pa i više od hiljadu kilometara i stignu do rafinerija, skladišta i drugih važnih objekata duboko u zemlji.
Slobodan Prvanović, jedan od najostrašćenijih blokadera, priznao je da takozvana "Studentska lista" nema nikakve šanse da pobedi Aleksandra Vučića na predstojećim izborima koji će se održati 25. oktobra.
Blokaderi su večeras u naselju Konjarnik u Beogradu izazvali neviđeni haos nasrnuvši na pristalice Srpske napredne stranke (SNS), pri čemu su im pokazivali srednji prst i uputili salve uvreda.
Aleksandar Vučić obratio se građanima na mitingu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Bačkoj Palanci, međutim, iznenada je prekinuo govor jer je jednoj baki pozlilo.
Osvedočeni siledžija i nasilnik nad ženama, blokader sa dna kace i prvi na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, Ilija Srdanović, uhvaćen je u sramnoj laži.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" i kandidat za premijera Aleksandar Vučić obratio se građanima na velikom predizbornom skupu u Bačkoj Palanci.
Takmičar Plavog tima, Boris Stanojević, u "Exatlonu Srbija" simulirao je da prosi takmičarku Ivu Janković, pa je to ostao nezaboravan trenutak u emisiji "Druga strana Exatlona"
Jedna Srpkinja doživela je neprijatno iznenađenje kada je, nakon renoviranja kupatila, pokušala od majstora da zatraži da ispravi uočene propuste, a umesto odgovora dobila pretnju prijavom policiji.
Dvadesetogodišnjak i dve 19-godišnjakinje sa područja Varaždinske županije istražuju se zbog prodaje i omogućavanja konzumiranja droge, uključujući prodaju MDMA-a učenicama u srednjoj školi u Varaždinu. Tužilaštvo sumnja i da su od ljudi koji su dugovali novac za drogu uzimane lične karte i bankovne kartice kao garancija za plaćanje.
Prvi rezultati obdukcije tela pronađenog u selu Kumane u Opštini Novi Bečej potvrdili su sumnje Javnog tužilaštva u Zrenjaninu i policije da su u pitanju posmrtni ostaci Slavice S. (69)
Jedan automobil ukraden je danas popodne u Ulici gospodara Vučića na beogradskoj opštini Vračar. Državljanin Bosne i Hercegovine ostavio je "folksvagen" na ulici, sa ključevima unutra, da bi "skoknuo" do prodavnice.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" nij elako nastao i da reditelju Lordanu Zafranoviću treba pružiti punu podršku.
Novi naučnofantastični triler Ridlija Skota u kojem glavnu ulogu igra Džejkob Elordi, povučen je iz više od 3.000 bioskopskih sala zbog slabe gledanosti, nakon što je za samo mesec dana doživeo veliki komercijalni neuspeh.
Ako na Jutjubu sve češće hvatate sebe kako satima gledate video za video-snimkom iako ste hteli da pronađete samo jednu konkretnu stvar, problem je u samoj platformi. Uz par izmena u podešavanjima možete da prekinete dominaciju algoritma i ponovo preuzmete kontrolu nad svojim vremenom.
Mišel Rok (52) iz Belfasta u Irskoj mislila je sa 42 godine da ulazi u menopauzu. Umesto toga, dočekalo ju je šokantno iznenađenje - trudnoća koju je otkrila tek u 33. nedelji.
Sestre Hilton ponovo su pokorile Pariz! Paris i Niki bile su glavne zvezde prestižne gala večeri BoF 500, gde su na Pariskoj nedelji mode demonstrirale dva potpuno različita, ali podjednako upečatljiva modna stila.
Zabluda je da holesterol iz namirnica direktno podiže njegov nivo u krvi. Glavni krivac u puteru zapravo su zasićene masti, koje podstiču rast LDL („lošeg”) holesterola. Puter zato nije zabranjena namirnica, ali ključ leži u umerenoj količini i pametnom kombinovanju.
Producent i voditelj Žika Jakšić tokom služenja vojnog roka završio je "iza rešetaka", i to na sedam dana zbog, kako sam kaže, potpuno nesvakidašnjeg razloga.
Nevena Stamenković, nekadašnja članica popularne grupe "Models", ponovo je privukla veliku pažnju javnosti nakon što je objavila fotografije i snimke u provokativnom izdanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.