Rusija ulazi u period u kojem predsednik Vladimir Putin više nema dobar izlaz – nastavak specijalne vojne operacije donosi nove vojne i ekonomske troškove, dok bi njeno zaustavljanje moglo da bude protumačeno kao slabost, ocenio je direktor estonske Spoljne obaveštajne službe Kaupo Rosin u velikom intervjuu za britanski Telegraf.
Rosin ide još dalje i tvrdi da eventualna promena u vrhu Rusije verovatno ne bi izgledala kao klasična revolucija na ulicama.
- Ako se nešto promeni u Rusiji, dogodiće se veoma brzo - poručio je šef estonske obaveštajne službe za Telegraf, ostavljajući otvorenom mogućnost da veliki preokret dođe praktično preko noći.
„Više niko ne govori o potpunoj pobedi“
Prema Rosinovim tvrdnjama, raspoloženje se menja čak i unutar ruskih političkih, poslovnih i bezbednosnih krugova.
On kaže da informacije kojima raspolaže njegova služba pokazuju da je tokom prethodnih šest meseci iz razgovora visokih ruskih zvaničnika praktično nestala priča o „potpunoj pobedi“ i da se sve češće postavlja pitanje kako sukob završiti pod prihvatljivim uslovima. Sličnu procenu izneo je i u ranijem razgovoru za Rojters, kada je rekao da ljudi „i na višim nivoima“ počinju da shvataju da Rusija ima ozbiljan problem.
Kao jedan od razloga navodi gubitke na frontu, za koje tvrdi da su veći od broja novih ljudi koje ruska vojska uspeva da privuče.
Britanska služba GCHQ u maju je iznela procenu da je od februara 2022. poginulo gotovo 500.000 ruskih vojnika. Moskva takvu brojku nije potvrdila, dok su nezavisno poimenično potvrđeni podaci znatno niži, pa procene ukupnih gubitaka ostaju predmet velikog spora.
Putin je posle delimične mobilizacije u septembru 2022. izbegavao novi veliki talas pozivanja ljudi u vojsku, između ostalog zbog političkog rizika, nezadovoljstva stanovništva i posledica koje bi povlačenje stotina hiljada radno sposobnih muškaraca ostavilo na privredu.
Ali Rosin tvrdi da se sada dogodila opasna promena – rusko društvo je toliko dugo izloženo pričama o mogućoj novoj mobilizaciji da je deo stanovništva već počeo da je prihvata kao nešto neizbežno.
- Svi misle da dolazi. Sistem je spreman - rekao je Rosin, procenjujući mogućnost da Kremlj posle predstojećih parlamentarnih izbora zaista povuče taj potez na praktično 50 prema 50.
To Moskvi otvara jednu mogućnost za rešavanje problema nedostatka ljudstva, ali istovremeno stvara rizik da upravo mobilizacija izazove novo unutrašnje nezadovoljstvo.
Rosin podseća da je pobuna Jevgenija Prigožina u junu 2023. već pokazala koliko brzo naizgled stabilan ruski sistem može da bude doveden u ozbiljnu krizu. Prigožinove snage tada su bez većeg otpora prešle stotine kilometara prema Moskvi pre nego što je pobuna naglo okončana.
Po Rosinovoj proceni, ako jednog dana dođe do promene vlasti u Rusiji, mnogo je verovatnije da će ona početi iz samog sistema nego kao masovni ulični ustanak.
Foto: Reuters
Estonci računaju ruski minus na 10 biliona rubalja
Drugi veliki pritisak, prema njegovim rečima, predstavlja ekonomija.
Estonska služba procenjuje da bi ruski budžetski deficit ove godine mogao da dostigne oko 10 biliona rubalja, odnosno približno 86 milijardi funti. Rosin tu sumu poredi sa približno polovinom ruskog odbrambenog budžeta.
On posebno izdvaja ukrajinske udare dugog dometa na rusku naftnu infrastrukturu, pošto nafta i gas ostaju jedan od ključnih izvora prihoda države.
Problem za Kremlj je, prema njegovoj proceni, što zapadne sankcije ograničavaju pristup najvećim međunarodnim finansijskim tržištima i čine zaduživanje težim i skupljim. Rusija zato nedostatak novca mora sve više da pokriva kod kuće.
Rosin kao moguće poteze navodi povećanje poreza, dodatne namete kompanijama i zahtev da najbogatiji poslovni ljudi daju veći doprinos državnom budžetu.
- To stvara još jedan razlog za unutrašnje nezadovoljstvo i pritisak - ocenio je.
Njegova procena nadovezuje se na ranije podatke prema kojima je ruski deficit već početkom godine rastao brže od plana. Rojters je u maju preneo njegove tvrdnje da je Rusija gubila više ljudi nego što ih je regrutovala i da finansijski pritisak postaje jedan od glavnih problema Kremlja.
Hoće li Rusija udariti NATO?
Uprkos izuzetno oštroj proceni stanja unutar Rusije, Rosin ne očekuje klasičan ruski napad na državu NATO u narednih godinu do nešto više od godinu dana.
Njegova procena je da Putin za sada veruje da član 5 Severnoatlantskog ugovora funkcioniše i da bi napad na jednu članicu izazvao odgovor čitave Alijanse.
Problem je ono što dolazi posle.
Rosin upozorava da će ruska računica za dve, tri ili pet godina direktno zavisiti od toga koliko će Evropa ulagati u vojsku, da li će nastaviti da podržava Ukrajinu i hoće li SAD ostati potpuno posvećene odbrani evropskih saveznika.
Ta tema dobila je dodatnu težinu ove nedelje kada je direktor CIA Džon Retklif tajno otputovao u Moskvu. Američki mediji objavili su da je ruskoj strani preneo upozorenje protiv bilo kakvog napada na članice NATO, posebno Estoniju, Letoniju i Litvaniju. Kremlj je tvrdnje o neposrednoj ruskoj pretnji odbacio.
Rosin, dakle, ne govori da ruska invazija na Baltik neposredno predstoji. Naprotiv, njegova teza je da sadašnje odvraćanje funkcioniše – ali samo dok Moskva veruje da će NATO zaista odgovoriti.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Bivši ukrajinski predsednik Viktor Juščenko uporedio je svoju zemlju sa 300 spartanskih ratnika i poručio da će Rusiju pobediti snagom duha. Njegove reči sada se dele uz snimak iz okoline Žitomira, na kojem se vidi kako muškarca fizički odvode i smeštaju u kombi.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Milenko Jovanov oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom objave u kojoj se tvrdi da je jedan poslanik napustio poslaničku grupu "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje".
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Tri osobe su poginule, a tri su povređene u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila jutros u 6:05 časova na državnom putu D-1, u mestu Blagaj kod Slunja u Hrvatskoj.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Porodica Ljube Pantović uskoro će dobiti još jednog člana, budući da je njena ćerka Gorana u drugom stanju, pa će poznata fitnes šampionka postati baka po peti put!
Voditeljka RTV Stara Pazova Ivana Lukin odlučila je da ne podnese krivičnu prijavu protiv devojke koja ju je automobilom udarila tokom uključenja u program uživo, ističući da je ceo slučaj razrešen nakon što je saznala o kome je reč.
Slađana Marković danas prolazi kroz težak životni period, nakon što je zbog finansijskih problema pokušala da sebi oduzme život, a posledice tog čina i dalje oseća, budući da je ostala nepokretna.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.