Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Napad se dogodio u trenutku kada Vašington preti Kijevu obustavom razmene obaveštajnih podataka zbog ukrajinskih udara na ruske rafinerije.
Prema saopštenju ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva, ruske snage su 12. oktobra oko 22.10 časova napale nekoliko delova Kijeva sa, prema preliminarnim podacima, šest balističkih raketa. Međutim, ukrajinska vojska nije dobila prethodno upozorenje o njihovom lansiranju, a projektili su otkriveni radarima tek tokom samog napada.
„Balistički ciljevi otkriveni su radarskim sredstvima neposredno tokom napada na Kijev. Informacije o lansiranjima sa neprijateljske teritorije nisu pristigle. Uzroci se utvrđuju“, saopštile su ukrajinske vazduhoplovne snage.
Eksplozije su odjeknule pre nego što su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost. Prema navodima gradskih vlasti, pogođeni su objekat saobraćajne infrastrukture i četvorospratno skladište, dok se tačan tip upotrebljenih balističkih raketa još utvrđuje.
Da li je Kijev ostao bez američkih obaveštajnih podataka?
Ovaj incident izazvao je posebnu pažnju zbog sve ozbiljnijih nesuglasica između Vašingtona i Kijeva oko ukrajinskih udara na rusku naftnu infrastrukturu.
Prema tvrdnjama jednog ukrajinskog zvaničnika, američka strana je zapretila prekidom obaveštajne saradnje, dok je neimenovani američki zvaničnik negirao da je takva pretnja izrečena.
Fajnenšel tajms je potom objavio da američka administracija razmatra i ograničavanje isporuka naoružanja Ukrajini kroz mehanizam PURL, kojim evropske države finansiraju nabavku američkog oružja za ukrajinsku vojsku.
Upravo zbog toga izostanak upozorenja o ruskim balističkim raketama otvara pitanje da li je došlo do prekida u sistemu razmene podataka između američkih i ukrajinskih službi.
Američki obaveštajni podaci, uključujući informacije prikupljene satelitima, važni su za rano otkrivanje lansiranja balističkih raketa. Bez takvih upozorenja ukrajinska protivvazdušna odbrana imala bi znatno manje vremena za reagovanje.
Ipak, za sada nema zvanične potvrde da su Sjedinjene Američke Države zaista prekinule dostavljanje obaveštajnih podataka Kijevu, niti da je upravo to uzrok zakašnjelog upozorenja tokom poslednjeg napada.
Eksplozije u Lavovu, Zaporožju i Harkovu
Ruski udari nisu bili ograničeni na ukrajinsku prestonicu. Tokom noći i ranih jutarnjih časova eksplozije su zabeležene i u Zaporožju, koje je pod kontrolom ukrajinske vojske, kao i u Lavovu na zapadu zemlje.
U Lavovu su se 13. oktobra oko pet časova oglasile sirene za vazdušnu opasnost, nakon čega su odjeknule eksplozije. Lokalni izvori prenose da su grad napale ruske bespilotne letelice, dok su se na društvenim mrežama pojavili snimci požara nakon napada. Razmere oštećenja još se utvrđuju.
Eksplozije su prijavljene i u Zaporožju, gde su tokom prethodnog dana ruske bespilotne letelice već gađale saobraćajnu infrastrukturu.
Istovremeno, ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Harkov napadnut sa devet ruskih bespilotnih letelica tipa S-8000 „Banderol“.
Poslednji napadi dolaze u trenutku pojačanog američkog pritiska na Ukrajinu da obustavi udare na ruske rafinerije, dok ruske snage nastavljaju napade na ciljeve širom ukrajinske teritorije. Ukoliko bi Vašington zaista obustavio razmenu obaveštajnih podataka, posledice bi se najdirektnije osetile upravo u sposobnosti Kijeva da pravovremeno otkriva i presreće ruske rakete.
Velika Britanija godišnje trpi ekonomsku štetu procenjenu na čak 2,5 milijardi funti zbog sajber napada, sabotaža i ugrožavanja ključne infrastrukture, za koje britanski zvaničnici odgovornost pripisuju Rusiji.
Rusija je pred početak zime obezbedila rekordnih 73,296 milijardi kubnih metara gasa u podzemnim skladištima, dok se Evropska unija suočava sa visokim cenama energenata i znatno manjim zalihama nego prethodnih godina.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Rusija bi mogla skupo da plati eventualni pristanak na energetsko primirje sa Ukrajinom, jer bi Kijev dobijeno vreme iskoristio za obnavljanje zaliha raketa i dronova, jačanje protivvazdušne odbrane i pripremu novih napada na rusku teritoriju.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Ruske snage izvele su tokom noći između 8. i 9. oktobra kombinovane napade raketama i dronovima „Geran“ na više oblasti Ukrajine, dok se Kijev treću noć suočava sa ozbiljnim problemima u snabdevanju električnom energijom.
Velika Britanija godišnje trpi ekonomsku štetu procenjenu na čak 2,5 milijardi funti zbog sajber napada, sabotaža i ugrožavanja ključne infrastrukture, za koje britanski zvaničnici odgovornost pripisuju Rusiji.
Najveća albanska lobistkinja Viola fon Kramon, poznata po tome što je godinama gurala nezavisnost lažne države i širila sramne teze o Srbima kao genocidnom narodu, ne krije oduševljenje novim potezima blokaderske vlasti u Beogradu!
Potpredsednica Glavnog odbora Srpske napredne stranke i v.d. predsednika Srbije Ana Brnabić gostovala je u programu TV Pink, gde je govorila o teroru koji sprovode blokaderi nad nad građanima Srbije i njihovim porodicama.
Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin našao se među mnogobrojnim državnicima, intelektualcima i javnim ličnostima koji su digli glas i pružili bezrezervnu podršku našoj redakciji i televiziji u trenucima nezapamćenog pritiska i hajke!
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić izjavio je danas da je od ključne važnosti da se obezbedi mirna tranzicija vlasti i kontinuitet rada institucija, upozorivši da personalne promene moraju da uslede u skladu sa zakonom, a ne pod pritiskom ulične euforije.
Lider srpske opozicije Aleksandar Vučić sinoć je u emisiji "Hit tvit" kod voditeljke Verice Bradić na televiziji Pink raskrinkao rad takozvanog Javnog servisa, poručivši direktno da je RTS postao čista sramota Srbije!
Beloglavi sup Zora, ptica obeležena i praćena iz Srbije, nalazi se u Siriji gde je, kako navode iz Fondacije za zaštitu ptica grabljivica, zarobljena i strada, a oni koji je drže očigledno očekuju da za njeno puštanje dobiju novac.
Tokom vikenda na obilaznom putu oko Čačka došlo je do teške saobraćajne nezgode kada je pijani vozač B. L. (34) prošao na crveno svetlo i svom se silinom sudario sa vozilom koje mu je dolazilo u susret, a u kom se nalazila i beba.
Dva meseca nakon trostrukog ubistva na strelištu "Češka zbrojevka" u Danilovgradu, istražitelji još nisu otkrili šta je bio motiv ruskog državljanina Mihaila Nikolajeviča Šabunjina (30) da ubije trojicu muškaraca.
Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel ) australijski gitarista, prepoznatljiv po svom jedinstvenom stilu sviranja prstima, perkusiji i energičnim nastupima 8. novembra će nastupiti u Sava Centru.
Glumac Džon Lison, koji je ostao upamćen po tome što je pozajmljivao glas omiljenom psu-robotu K9 u kultnoj seriji "Doktor Hu" (Doctor Who), preminuo je u 83. godini.
Jedan od najznačajnijih pionira detroitskog tehna i čovek koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji elektronske muzike, Huan Etkins (Juan Atkins), preminuo je u 64. godini.
Poznati holivudski reditelj i producent Majkl Man (83) hitno je prevezen u bolnicu nakon što je na strelištu u Los Anđelesu slučajno upucao samog sebe.
Pevačica Jelena Karleuša oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom snimka koji je Ana Nikolić objavila na svom Instagram profilu, a njena reakcija odmah je privukla pažnju.
Osamdesete godine na jugoslovenskoj muzičkoj sceni obeležile su pevačice koje su, pored muzičkog talenta, pažnju publike privlačile i svojim izgledom, harizmom i slobodnim ponašanjem.
Komentari