Ukrajina očekuje da tokom 2027. godine od zapadnih saveznika dobije čak 89 milijardi dolara finansijske i vojne pomoći, pokazuju najnovije projekcije Narodne banke Ukrajine.
Istovremeno, ukrajinske vlasti priznaju da je međunarodna podrška od presudnog značaja za funkcionisanje države, dok bi budžetski deficit, bez uračunavanja stranih bespovratnih sredstava, naredne godine mogao da dostigne čak 37 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Ukupna očekivana pomoć tako iznosi 89 milijardi dolara, što je za gotovo sedam milijardi više od iznosa predviđenog za ovu godinu.
Naime, prema istoj projekciji, Ukrajina bi tokom 2026. trebalo da dobije približno 50 milijardi dolara direktne budžetske podrške i više od 32 milijarde dolara za vojne potrebe.
Narodna banka Ukrajine otvoreno priznaje da zemlja ostaje izuzetno zavisna od finansiranja iz inostranstva.
"Spoljna pomoć i dalje je od presudnog značaja za održavanje makrofinansijske stabilnosti", navodi se u najnovijem izveštaju ukrajinskog regulatora.
Deficit bi mogao da dostigne čak 37 odsto BDP-a
Posebno zabrinjavaju podaci o rastu budžetskog deficita, koji pokazuju koliko je ukrajinskoj državi teško da sopstvenim prihodima finansira ogromne izdatke izazvane ratom.
Prema novoj projekciji Narodne banke Ukrajine, budžetski deficit bez uračunavanja stranih bespovratnih sredstava iznosiće približno 35 odsto BDP-a u 2026. godini, dok bi naredne godine mogao da poraste na čak 37 odsto.
Tek od 2028. očekuje se njegovo postepeno smanjenje, na približno 20 odsto BDP-a.
Istovremeno, vlada u Kijevu predstavila je predlog državnog budžeta za 2027. godinu, koji predviđa rashode od 7,27 biliona grivni, odnosno više od 150 milijardi dolara.
Planirani prihodi iznose 5,65 biliona grivni, dok je zvanično projektovani deficit približno 1,67 biliona grivni, odnosno oko 36 milijardi dolara.
To predstavlja oko 15 odsto očekivanog BDP-a, prema metodologiji koja uključuje planiranu međunarodnu bespovratnu pomoć u budžetske prihode.
Razlika između tog pokazatelja i znatno većeg deficita iz projekcije centralne banke proističe upravo iz načina obračuna inostranih grantova i obuhvata javnih finansija.
Za pokrivanje manjka Kijev računa prvenstveno na novac međunarodnih partnera, uključujući Evropsku uniju, zemlje Grupe sedam, Međunarodni monetarni fond i Svetsku banku.
Kijevu nedostaje još 32,6 milijardi dolara
Ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko ranije je saopštio da će zemlji tokom 2027. godine biti potrebno 52,6 milijardi dolara spoljnog budžetskog finansiranja.
Od tog iznosa, približno 20 milijardi dolara već je imalo očekivane izvore finansiranja, dok za preostalih 32,6 milijardi dolara još nisu bila obezbeđena potrebna sredstva.
Marčenko je ove podatke predstavio tokom sastanka međunarodne platforme donatora Ukrajine u Briselu, upozorivši da su od daljeg priliva novca povezani finansiranje vojske, socijalnih obaveza, funkcionisanje državnih institucija i održavanje ekonomske stabilnosti.
Ukrajinski premijer Sergej Korecki potvrdio je sredinom oktobra da vlada intenzivno pregovara sa Međunarodnim monetarnim fondom, Svetskom bankom, Evropskom unijom i zemljama Grupe sedam kako bi obezbedila nedostajuća sredstva.
Prema njegovim rečima, Kijev pokušava da zatvori finansijsku konstrukciju za narednu godinu, dok istovremeno očekuje dodatne rashode zbog nastavka rata i oštećenja infrastrukture.
Korecki je upozorio da su ruski napadi na energetske objekte i privredna postrojenja već izazvali ozbiljne posledice po ukrajinsku ekonomiju.
Zbog uništavanja proizvodnih kapaciteta i prekida rada preduzeća, ukrajinski budžet bi do kraja 2026. mogao da ostane bez približno 1,5 milijardi dolara prethodno očekivanih poreskih prihoda.
Ogromni vojni troškovi gutaju gotovo dve trećine budžeta
Prema predlogu budžeta za 2027. godinu, ukrajinska vlada namerava da za odbranu i bezbednost izdvoji približno 4,89 biliona grivni.
Taj iznos predstavlja 43,8 odsto očekivanog bruto domaćeg proizvoda i gotovo 67 odsto ukupnih planiranih budžetskih rashoda.
U poređenju sa ovogodišnjim planom, izdvajanja za odbranu trebalo bi da budu povećana za gotovo 518 milijardi grivni.
Najveći deo novca namenjen je platama vojnika, nabavci naoružanja i vojne opreme, održavanju borbene gotovosti i drugim potrebama oružanih snaga.
Ukrajinska vlada je istovremeno procenila da će, pored sredstava predviđenih državnim budžetom, za dodatne odbrambene potrebe tokom 2027. biti potrebno približno 45 milijardi dolara.
Upravo zato Kijev očekuje da značajan deo evropske finansijske pomoći bude usmeren neposredno na vojsku i domaću odbrambenu industriju.
Ukrajina se suočava sa demografskom katastrofom koja bi mogla da ostavi trajne posledice po opstanak njenog stanovništva i ekonomije, upozorava britanski Ekonomist, navodeći da bi do 2040. godine broj ljudi na teritorijama pod kontrolom Kijeva mogao da padne na svega 25 miliona.
Američki predsednik Donald Tramp odbio je da govori isključivo o ukrajinskim civilnim žrtvama, poručivši novinarima u Beloj kući da u ratu stradaju i nedužni ljudi na teritoriji Rusije.
Ruske snage pogodile su tokom noćašnjeg masovnog napada na Kijev Severni most preko Dnjepra, jednu od najvažnijih saobraćajnica ukrajinske prestonice, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 6. i 7. novembra seriju snažnih raketnih udara na Kijev i okolinu, gađajući ključne objekte ukrajinske elektroenergetske mreže.
Ruski predsednik Vladimir Putin primio je hitnu poruku iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koju mu je tokom nenajavljene posete Moskvi lično uručio sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Mohsen Rezai.
Rusija ubrzano razvija sopstvenu satelitsku komunikacionu mrežu rasvet, koja bi mogla značajno da promeni način izvođenja napada na ukrajinsku teritoriju, omogućavajući ruskoj vojsci da upravlja bespilotnim letelicama i duboko iza linije fronta.
Pobeda Demokratske stranke na izborima za američki Kongres mogla bi potpuno da uništi planove Donalda Trampa i Vladimira Putina o obnovi rusko-američke ekonomske saradnje, upozorio je ruski politikolog Dmitrij Suslov.
Svetsko tržište nafte doživelo je najveći nedeljni pad cena od početka pandemije koronavirusa 2020. godine, nakon što su najave mogućeg mirovnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana podstakle očekivanja da bi uskoro moglo da dođe do normalizacije izvoza energenata iz Persijskog zaliva.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je dva dekreta kojima je upravljanje nad sedam kompanija japanskog duvanskog giganta Japan tobako u Rusiji preneto na domaću firmu „Industrijska aktiva“, čime je japanskoj korporaciji oduzeta kontrola nad jednim od njenih najprofitabilnijih tržišta.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je postizanje velikog sporazuma sa Rusijom koji bi mogao da promeni bezbednosni poredak čitave Evrope, samo nekoliko sati nakon što je u Beloj kući razgovarao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina, Kirilom Dmitrijevim.
Slovački premijer Robert Fico zapretio je novom tužbom protiv Evropske unije ukoliko Brisel bude zahtevao potpunu obustavu uvoza ruske nafte, istovremeno optužujući pojedine evropske lidere da pokušavaju da ucene Bratislavu uskraćivanjem evropskih fondova zbog njenog odbijanja da finansira Ukrajinu.
Ukrajina se suočava sa demografskom katastrofom koja bi mogla da ostavi trajne posledice po opstanak njenog stanovništva i ekonomije, upozorava britanski Ekonomist, navodeći da bi do 2040. godine broj ljudi na teritorijama pod kontrolom Kijeva mogao da padne na svega 25 miliona.
Na proslavi Informera vladala je sjajna atmosfera, a delić veselja i dobrog raspoloženja pokazali su glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, lider opozicije Aleksandar Vučić, v.d. predsednica Srbije Ana Brnabić, kao i brojni gosti.
Predsednica Narodne skupštine i vršilac dužnosti predsednika Srbije Ana Brnabić ukazala je na neviđeno licemerje boljševičkih cenzora iz Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koji zabranjuje najgledaniju kablovsku televiziju u Srbiji - Informer televiziju.
Vladimir Radomirović, glavni i odgovorni urednik portala Pištaljka, konstatovao je da u vreme vlasti Aleksandra Vučića nijedan novinar nije ostao bez posla.
Vladimir Radomirović, glavni i odgovorni urednik portala Pištaljka upozorio je na jednu od opasnosti od pobede blokadera na izborima 25. oktobra i konstatovao da ne znamo ko i kako će donositi odluke kada takozvana Studentska lista i formalno preuzme vlast.
Pitanje političke uloge zagrebačkog profesora Aleksandra Maršavelskog, koji je tokom krize u Srbiji pod pseudonimom „Prijatelj studenata” objavljivao tekstove u dnevnom listu „Danas”, otvorilo je i širu raspravu o njegovom uticaju na studentski pokret, političkim ciljevima i razlozima zbog kojih je javnosti uskraćivao svoj identitet.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović ocenio je da će srpski narod skupo platiti naivnost i pobedu blokaderske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Naredne nedelje Srbiju bi moglo da očekuje osetnije otopljenje, ali bi već 14. novembra, moglo da dođe do značajnog preokreta vremena i prodora hladnog vazduha sa severa Evrope.
Podrška redakciji Informera zbog pritisaka kojima je izložena ne prestaje da stiže. Građani se svakodnevno javljaju našoj redakciji, šalju poruke ohrabrenja i upućuju reči podrške glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, kao i svim zaposlenima.
Izraz "biti između čekića i nakovnja" često se može čuti u svakodnevnom govoru, naročito kada se neko nađe u teškoj situaciji, pritisnut zahtevima ili očekivanjima sa dve različite strane.
Raskomadana tela, hemikalije korišćene u pokušajima prikrivanja zločina i brutalni napadi motivisani ljubomorom obeležili su slučajeve koji su potresli javnost u Srbiji, Americi i Velikoj Britaniji.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su N. P. (54) i N.M. (46) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija u Herceg Novom uhapsila je D. T. (30) iz tog grada, nakon što su kod njega pronađeni kokain, marihuana i tablete za koje se sumnja da su bile namenjene uličnoj prodaji.
U Manakovoj kući u Beogradu postavljena je izložba o životu i stvaralaštvu Vojislava J. Đurića, jednog od najvećih srpskih istoričara umetnosti, a posebno vizantijske i srpske srednjevekovne umetnosti.
Motocikl koji je korišćen kao vozilo Betmena u filmovima "Mračni vitez" i "Mračni vitez: Povratak" ponuđen je na aukciji filmskih rekvizita, a procenjuje se da bi mogao da dostigne cenu od čak 900.000 funti, odnosno oko 1,07 miliona evra.
Dobitnica prestižnih nagrada Toni, Gremi i Emi, glumica Sintija Erivo, pridružila se ekipi predstojećeg biografskog filma o legendarnom reperu Snup Dogu.
Holivudska glumica Morgan Ferčild (76), koju publika širom sveta pamti kao majku Čendlera Binga iz kultne serije "Prijatelji", pridružila se platformi OnlyFans i tako postala još jedna u nizu poznatih glumica koje su odlučile da isprobaju ovaj način komunikacije sa publikom.
Novi Bluetooth HDT standard donosi brži prenos podataka i revolucionarni pomak u kvalitetu zvuka, a uređaje na tržištu možemo da očekujemo već početkom 2027. godine.
Ovaj recept za brzu večeru kombinuje piletinu, tikvice, pečurke, grčki jogurt i limun, čineći savršen balans ukusa i hranjivih sastojaka uz minimum kalorija.
Prema najnovijem istraživanju za 2027. godinu, evropski gradovi ponovo dominiraju na listi najbezbednijih, a sam vrh zauzeli su Cirih, Amsterdam i Rejkjavik.
Na društvenoj mreži X pojavila se monstruozna poruka upućena muzičkoj zvezdi Jeleni Karleuši, u kojoj se direktno poziva na njeno samoubistvo, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost i oštre reakcije.
Pevač Dragi Domić ispričao je da se na jednoj svadbi susreo sa čudnom situacijom, on je shvatio da je zabavljao goste i na mladinom prethodnom venčanju.
Pevačica Katarina Živković otkrila je da joj je dijagnostikovana insulinska rezistencija, zbog čega je morala iz korena da promeni način ishrane i životne navike kako bi sprečila razvoj dijabetesa.
Komentari