Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je Ukrajini novu tranšu od 690 miliona dolara, ali će gotovo čitav taj iznos praktično biti poništen otplatom ranije uzetih kredita.
Ukupno je reč o približno 634,6 miliona dolara, odnosno oko 92 odsto upravo odobrene tranše. To ne znači da MMF formalno uzima isti novac odmah po uplati, ali je finansijska slika jasna: Ukrajina dobija novi kredit dok istovremeno vraća gotovo isti iznos po starim zaduženjima.
Obaveze prema Fondu obračunavaju se u specijalnim pravima vučenja, zbog čega se njihove dolarske vrednosti menjaju sa kursom. Zvanični raspored MMF-a ipak potvrđuje velike rate glavnice, kamata i dodatnih naknada koje Ukrajina mora da plati tokom druge polovine godine.
Tranša stigla sa zakašnjenjem
Isplata novca prvobitno se očekivala u junu, ali je odluka pomerena za mesec dana, u trenutku kada Kijev nije završio deo poreskih i reformskih obaveza preuzetih programom.
Izvršni odbor MMF-a sada je završio prvu reviziju četvorogodišnjeg kreditnog aranžmana vrednog 8,1 milijardu dolara i otvorio Ukrajini pristup drugoj tranši od oko 690 miliona. Nakon njene isplate, ukupan iznos koji je Kijev dobio u okviru novog programa dostići će približno 2,2 milijarde dolara.
Fond je učinak Ukrajine ocenio kao „uglavnom zadovoljavajući“. Svi kvantitativni kriterijumi i okvirni ciljevi predviđeni za kraj marta bili su ispunjeni, ali je cilj za neto međunarodne rezerve na kraju juna promašen. MMF je deo odstupanja povezao sa posledicama sukoba na Bliskom istoku.
Mnogo veći problem ostaju reforme. Nekoliko strukturnih uslova ispunjeno je sa zakašnjenjem, dok pojedini uopšte nisu ostvareni. Fond i ukrajinske vlasti zato su dogovorili nove rokove, korektivne mere i dodatne političke obaveze kako bi kreditni program ostao na snazi.
MMF traži više poreza i nastavak antikorupcijskih reformi
MMF je ponovo zatražio od Kijeva da poveća sopstvene budžetske prihode, suzbije izbegavanje plaćanja poreza i ubrza izvlačenje velikog dela privrede iz sive zone.
Od ukrajinskih vlasti traže se nastavak antikorupcijskih reformi, poboljšanje uslova za investitore, jačanje upravljanja državnim kompanijama, reformisanje energetskog i finansijskog sektora i zatvaranje poreskih rupa.
Jedan od spornih uslova ostaje zakon o oporezivanju međunarodnih poštanskih pošiljki male vrednosti. Vrhovna rada taj propis još nije usvojila, uprkos zahtevu MMF-a da budu ograničene poreske i carinske povlastice za robu koja iz inostranstva stiže direktno građanima. Procene su da bi ta mera ukrajinskom budžetu mogla godišnje da donese više od 200 miliona dolara.
Fond je od početka novog programa insistirao na širenju poreske osnovice, smanjenju utaje i povećanju domaćih prihoda, pošto ratni budžet više nije moguće održavati samo novim spoljnim kreditima i pomoći zapadnih partnera.
Do kraja godine Kijev treba da vrati oko 1,6 milijardi dolara
Računica postaje još nepovoljnija kada se posmatra čitava druga polovina 2026. godine. Ukrajinske isplate MMF-u u tom periodu procenjuju se na približno 1,6 milijardi dolara, što je više nego dvostruko od sada odobrene tranše.
Kijev istovremeno računa na još dve isplate iz novog programa – približno 685 miliona dolara u septembru i oko 960 miliona u decembru. Ni taj novac nije zagarantovan. Svaka tranša zavisi od novih revizija, ostvarivanja zadatih pokazatelja i sprovođenja reformi koje MMF može da proverava i odlaže ukoliko proceni da Ukrajina nije ispunila dogovoreno.
Nova tranša zato nije poklon niti čist priliv novca kojim Kijev može slobodno da raspolaže. Reč je o novom kreditu koji privremeno popunjava budžetske rupe, dok zemlja istovremeno izdvaja stotine miliona dolara za vraćanje ranijih dugova, kamata i dodatnih naknada istom poveriocu.
Ukrajina je dobila 690 miliona dolara, ali joj od tog finansijskog prostora ostaje tek mali deo. Gotovo sve što sada ulazi kroz novu tranšu već je unapred opterećeno starim računima prema MMF-u.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ruska interkontinentalna balistička raketa „Bulava“ sposobna je da uništi duboko ukopane komandne centre, podzemne bunkere i raketne silose, čak i kada njeni nuklearni bojevi blokovi ne pogode direktno cilj, izjavio je ruski vojni stručnjak Jurij Knutov.
Bivši obaveštajni oficir američkog Korpusa marinaca Skot Riter poručio je da će Ukrajina morati da odgovara za zločine počinjene protiv Rusije i njenog stanovništva, optuživši Kijev za napade na civile, miniranje puteva i višemesečnu blokadu grada Aljoški u Hersonskoj oblasti.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je da odgovori na telefonski poziv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, saopštio je pomoćnik šefa ruske države Jurij Ušakov, nakon što su Moskvi preko evropskih posrednika preneti signali o spremnosti Kijeva da razgovara o teritorijalnim pitanjima.
Rusija priprema jedan od najvećih kombinovanih raketnih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, koji bi mogao da usledi u narednih 48 sati, upozoravaju ukrajinski izvori za praćenje vojnih aktivnosti.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
Ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) saopštila je da je sprečila seriju napada na ruske vojnike, nakon što je otkrila eksplozivne naprave skrivene u FPV naočarima za upravljanje dronovima.
Ruska hakerska grupa Hitkor preuzela je odgovornost za upad u ukrajinsku aplikaciju za vazdušnu uzbunu, preko koje su građanima širom zemlje poslata lažna upozorenja o nuklearnom napadu, radijaciji, hemijskoj opasnosti i uličnim borbama u Kijevu.
Ukrajinske snage izvele su napade na rusku vojnu industriju i protivvazdušnu odbranu, a predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da su pogođeni sistemi vredni oko 70 miliona dolara, kao i fabrika koja učestvuje u proizvodnji raketa u Rostovskoj oblasti.
Ilijana Jotova, protivnica slanja vojne pomoći Ukrajini i zagovornica dijaloga sa Rusijom, odnela je ubedljivu pobedu u drugom krugu predsedničkih izbora u Bugarskoj, održanom 1. novembra, čime je postala prva žena izabrana za predsednika te zemlje na neposrednim izborima.
Svrgavanje ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča 2014. godine bilo je rezultat operacije američke Centralne obaveštajne agencije (CIA), koju je organizovala administracija tadašnjeg predsednika SAD Baraka Obame, tvrdi bivši obaveštajac Džon Kirijaku.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Danas su novinarke i urednice Informera podnele u Tužilaštvu krivične prijave protiv Zorana Gavrilovića Birodija i Raše Nedeljkova iz CRTE zbog lažnog prijavljivanja i narušavanja poslovnog ugleda.
Dinko Gruhonjić, jedan od glavnih ideologa blokadera govorio je za hrvatske medije, gde je pomenuo upad blokadera u Informer, za šta on kaže da je to izrežirano?!
Ako sumnjate da posedujete falsifikovanu novčanicu, a onda je pustite u promet umesto da je predate banci ili policiji, rizikujete da budete osuđeni na zatvorsku kaznu do tri godine.
Svega 146 kilometara od Beograda leži Radaljska banja, skriveni biser zapadne Srbije koji nudi lekovite vode, netaknutu prirodu i smeštaj od oko 18 evra, odnosno 2.000 dinara po noćenju.
U Višem sudu u Podgorici juče su izvedeni dokazi koje su okrivljeni pripadnici "škaljarskog klana" razmenjivali tokom priprema za likvidacije Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u januaru 2021. godine.
Šokantan zločin potresao je selo u opštini Gnjilane, gde su u jednoj porodičnoj kući zverski lišeni života A. D. i njegova mala beba, a za stravično dvostruko ubistvo osumnjičen je A.D, otac. B. D.
Šesnaest umetničkih dela šest kineskih i međunarodnih umetnika biće predstavljeno beogradskoj publici na izložbi "Orijentalni vizuelni diskurs – Susret kroz slikarstvo", koja će biti otvorena 5. novembra 2026. godine u 19 časova u Galeriji Nikola Radošević u Beogradu.
Filmska adaptacija Homerovog epa postala je najuspešniji međunarodni naslov u istoriji studija Universal, oborivši brojne rekorde gledanosti širom planete.
Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel ) australijski gitarista, prepoznatljiv po svom jedinstvenom stilu sviranja prstima, perkusiji i energičnim nastupima 8. novembra će nastupiti u Sava Centru.
Glumac Džon Lison, koji je ostao upamćen po tome što je pozajmljivao glas omiljenom psu-robotu K9 u kultnoj seriji "Doktor Hu" (Doctor Who), preminuo je u 83. godini.
Odesa salata spaja bogat ukus kuvanih jaja, sira i kukuruza sa osvežavajućim krastavcima, dok kremasti preliv od pavlake, mirođije i belog luka zaokružuje ukus.
Pevačica Olja Bajrami prokomentarisala je skandal koji je izazvao Jakov Jozinović pevanjem Tompsonove pesme, ističući da bi mladi pevač trebao da širi ljubav, umesto da peva takve pesme.
Pevačica Olja Bajrami rekla je da producent Goran Ratković Rale više nije potpisan na njenim pesmama, pa je pomenula i Anu Nikolić i istakla da bi je primila u goste.
Komentari