Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je Ukrajini novu tranšu od 690 miliona dolara, ali će gotovo čitav taj iznos praktično biti poništen otplatom ranije uzetih kredita.
Ukupno je reč o približno 634,6 miliona dolara, odnosno oko 92 odsto upravo odobrene tranše. To ne znači da MMF formalno uzima isti novac odmah po uplati, ali je finansijska slika jasna: Ukrajina dobija novi kredit dok istovremeno vraća gotovo isti iznos po starim zaduženjima.
Obaveze prema Fondu obračunavaju se u specijalnim pravima vučenja, zbog čega se njihove dolarske vrednosti menjaju sa kursom. Zvanični raspored MMF-a ipak potvrđuje velike rate glavnice, kamata i dodatnih naknada koje Ukrajina mora da plati tokom druge polovine godine.
Tranša stigla sa zakašnjenjem
Isplata novca prvobitno se očekivala u junu, ali je odluka pomerena za mesec dana, u trenutku kada Kijev nije završio deo poreskih i reformskih obaveza preuzetih programom.
Izvršni odbor MMF-a sada je završio prvu reviziju četvorogodišnjeg kreditnog aranžmana vrednog 8,1 milijardu dolara i otvorio Ukrajini pristup drugoj tranši od oko 690 miliona. Nakon njene isplate, ukupan iznos koji je Kijev dobio u okviru novog programa dostići će približno 2,2 milijarde dolara.
Fond je učinak Ukrajine ocenio kao „uglavnom zadovoljavajući“. Svi kvantitativni kriterijumi i okvirni ciljevi predviđeni za kraj marta bili su ispunjeni, ali je cilj za neto međunarodne rezerve na kraju juna promašen. MMF je deo odstupanja povezao sa posledicama sukoba na Bliskom istoku.
Mnogo veći problem ostaju reforme. Nekoliko strukturnih uslova ispunjeno je sa zakašnjenjem, dok pojedini uopšte nisu ostvareni. Fond i ukrajinske vlasti zato su dogovorili nove rokove, korektivne mere i dodatne političke obaveze kako bi kreditni program ostao na snazi.
MMF traži više poreza i nastavak antikorupcijskih reformi
MMF je ponovo zatražio od Kijeva da poveća sopstvene budžetske prihode, suzbije izbegavanje plaćanja poreza i ubrza izvlačenje velikog dela privrede iz sive zone.
Od ukrajinskih vlasti traže se nastavak antikorupcijskih reformi, poboljšanje uslova za investitore, jačanje upravljanja državnim kompanijama, reformisanje energetskog i finansijskog sektora i zatvaranje poreskih rupa.
Jedan od spornih uslova ostaje zakon o oporezivanju međunarodnih poštanskih pošiljki male vrednosti. Vrhovna rada taj propis još nije usvojila, uprkos zahtevu MMF-a da budu ograničene poreske i carinske povlastice za robu koja iz inostranstva stiže direktno građanima. Procene su da bi ta mera ukrajinskom budžetu mogla godišnje da donese više od 200 miliona dolara.
Fond je od početka novog programa insistirao na širenju poreske osnovice, smanjenju utaje i povećanju domaćih prihoda, pošto ratni budžet više nije moguće održavati samo novim spoljnim kreditima i pomoći zapadnih partnera.
Do kraja godine Kijev treba da vrati oko 1,6 milijardi dolara
Računica postaje još nepovoljnija kada se posmatra čitava druga polovina 2026. godine. Ukrajinske isplate MMF-u u tom periodu procenjuju se na približno 1,6 milijardi dolara, što je više nego dvostruko od sada odobrene tranše.
Kijev istovremeno računa na još dve isplate iz novog programa – približno 685 miliona dolara u septembru i oko 960 miliona u decembru. Ni taj novac nije zagarantovan. Svaka tranša zavisi od novih revizija, ostvarivanja zadatih pokazatelja i sprovođenja reformi koje MMF može da proverava i odlaže ukoliko proceni da Ukrajina nije ispunila dogovoreno.
Nova tranša zato nije poklon niti čist priliv novca kojim Kijev može slobodno da raspolaže. Reč je o novom kreditu koji privremeno popunjava budžetske rupe, dok zemlja istovremeno izdvaja stotine miliona dolara za vraćanje ranijih dugova, kamata i dodatnih naknada istom poveriocu.
Ukrajina je dobila 690 miliona dolara, ali joj od tog finansijskog prostora ostaje tek mali deo. Gotovo sve što sada ulazi kroz novu tranšu već je unapred opterećeno starim računima prema MMF-u.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Francuska bi mogla prva da plati cenu novih vojnih poteza takozvane „koalicije voljnih“ protiv Rusije, upozorio je vojno-politički analitičar i bivši šef izraelske službe Nativ, Jakov Kedmi.
Ukrajinska država trebalo bi da oduzme biračko pravo i mogućnost karijere u državnoj službi svim muškarcima koji nisu otišli u Oružane snage Ukrajine (OSU), poručio je ukrajinski publicista i političar Anatolij Jakimenko.
Javna pobuna gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička protiv predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog mogla bi da postane početak okupljanja svih nezadovoljnih centara moći u zemlji i preraste u otvorenu borbu za promenu vlasti, ocenio je turski stručnjak za spoljnu politiku Inandž Sandžak.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Ruske snage presekle su prelaze preko Severnog Donjeca i praktično blokirale ukrajinsku grupaciju na istočnoj obali reke kod Krasnog Limana, grada iz kojeg se Rusija povuka 2022. godine, dok se borbe vode u poslednjim gradskim četvrtima i na pravcima prema Slavjansku i Kramatorsku.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Novoimenovani glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) general-major Mihail Drapati prvu poruku posle dolaska na čelo ukrajinske vojske završio je pokličem „Slava naciji, smrt neprijateljima“, koji ruski mediji označavaju kao nacistički i banderovski slogan.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Društvenim mrežama se proširila vest o hapšenju Srđana Seleša zbog droge zaplenjene u Liberiji, a iz blokaderske trovačnice na društvenim mrežama odmah su krenule spekulacije da je uhapšeni član Srpske napredne stranke.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas s predsednikom Vlade Češke Republike Andrejem Babišem, koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj poseti. Nakon sastanka usledile su izjave za medije.
Nekadašnji direktor Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) Branko Čečen besramno je uvredio većinski srpski narod tvrdeći da građani Srbije prodaju glas predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću za par desetina hiljada dinara.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji se nalazi u radnoj poseti Vašingtonu, rekao je o današnjoj skupštinskoj raspravi o rekonstrukciji Vlade Crne Gore da je reč o još jednoj političkoj trgovini unutar parlamentarne većine.
Državni i nacionalni interes Srbije je da učini dodatni napor da se poveže sa zemljama Asocijacije nacija jugoistočne Azije (ASEAN), poručio je večeras u Manili ministar spoljnih poslova Marko Đurić dodajući da te zemlje jesu geografski udaljene od Srbije, ali da su ključne u mnogim aspektima - ekonomskom, političkom, pa i demografskom za budućnost čovečanstva u 21. veku.
Novinar Zoran Vicelarević, pretučen na tribini Proglasa u Ofenbahu kod Frankfurta jer je postavio pitanje o njihovom programu, prvi put otkriva šta se dešavalo odmah nakon napada - i detalje telefonskog razgovora, a potom i susreta sa predsednikom Aleksandrom Vučićem u Predsedništvu.
Povodom tragedije u akva parku "Jugovo" u Smederevu u kojoj je nastradao petogodišnji dečak, oglasili su se pravni zastupnici sa zvaničnim saopštenjem.
Na prelazu Evzoni pozlilo srpskoj državljanki Veri Linić (62) tokom višesatnog čekanja, nakon čega je prevezena u bolnicu u Solunu gde se bori za život.
Nakon što je došlo do urušavanja potpornog zida na gradilištu u Karađorđevoj ulici u Novom Pazaru, inspekcija je naložila hitne mere i iseljenje objekta.
Tri osobe su povređene u teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se tokom večernjih sati dogodila na Ibarskoj magistrali u blizini Preljine kod Čačka. Oni su vozilom Hitne pomoći preveženi u Opštu bolnicu u Čačku.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala u koordinaciji sa Policijskom upravom u Požarevcu, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Požarevcu, uhapsili su M.T. (20) iz Velike Plane, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica u saizvršilaštvu.
U teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se tokom večernjih sati dogodila na Ibarskoj magistrali u blizini Preljine kod Čačka, teško su povređene tri osobe, od kojih je i jedan tinejdžer.
Šapčanin Srboljub Vasiljković (36) uhapšen je u Podgorici gde je, kako sumnja lokalna policija, boravio s namerom da počini novo krivično delo. On je ilegalno ušao u Crnu Goru jer je prethodno pobegao iz zatvora u Šapcu, gde je dobio slobodan vikend.
Jedna osoba smrtno je stradala danas u selu Streoc kod Dečana, a policija sumnja da je reč o nesrećnom slučaju i da se incident dogodio među članovima porodice.
Glumica Eva Ras ponovo je zatalasala javnost i pokrenula lavinu reakcija na Fejsbuku, u kom je oštro napisala šta misli o nekadašnjoj državi Jugoslaviji.
Slavna nemacka manekenka i jedna od najpoželjnijih žena sveta, Hajdi Klum (53), ponovo je uspela da zapali društvene mreže i dovede atmosferu do usijanja.
Duga pauza u krevetu nije samo pitanje emotivnog statusa, nedostatak redovnog seksualnog života ostavlja duboke i neočekivano opasne posledice na vaše fizičko i psihičko zdravlje.
Influenserka i model Kajla Džejd već neko vreme privlači ogromnu pažnju javnosti, a mnogi je smatraju jednom od najlepših žena. Svojim oblinama je zapalila mreže.
Ako nemate vremena za detaljno čišćenje, postoji jednostavan trik koji može da pomogne da frižider osvežite i uklonite neprijatne mirise za samo nekoliko minuta.
Otkrivanje novih destinacija i beg od svakodnevnog stresa nisu samo uživanje, nauka je potvrdila da boravak u novim predelima direktno usporava proces starenja i obnavlja organizam
Bivša rijaliti učesnica Teodora Radojičić, poznatija kao Teodora Balzak, privukla je pažnju objavom provokativnih fotografija u kupaćem kostimu na društvenim mrežama.
Voditeljka Suzana Mančić bila je prinuđena da se obrati Odeljenju za visoko-tehnološki kriminal zbog uznemirujućih poruka koje je dobijala putem društvenih mreža.
Starletu Slađu Lazić, poznatiju kao Slađu Poršelinu, stavili smo na ozbiljan test znanja, a njeni odgovori izazvali su pravu buru na društvenim mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.