Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Američka agencija Blumberg ocenjuje da bi ovakav sastav mogao da predstavlja signal da je Moskva spremna za ozbiljnije razgovore o završetku rata, nakon višemesečnog zastoja u diplomatskim pokušajima da se pronađe rešenje.
Pored Rjabkova, u Abu Dabi putuju zamenik ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin, načelnik Glavne uprave Generalštaba ruske vojske Igor Kostjukov, koji rukovodi vojnom obaveštajnom službom, i zamenik načelnika Glavne operativne uprave Generalštaba Jurij Žigarlovski.
Sastav delegacije potvrdio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, koji je saopštio da su svi pomenuti zvaničnici 6. novembra prisustvovali sastanku sa Putinom, posvećenom pripremama za pregovore.
Blumberg: Moskva prvi put pokazuje spremnost za ozbiljnije razgovore
Blumberg navodi da je Rusija za predstojeći susret odredila delegaciju višeg nivoa nego tokom prethodnih rundi, što bi moglo da ukaže na promenu pristupa Kremlja.
Posebno je značajno što će za istim stolom sedeti zvaničnici zaduženi za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, pregovore sa Ukrajinom, vojno-obaveštajne operacije i planiranje aktivnosti ruske vojske.
Takav sastav omogućava da se istovremeno razmatraju politički uslovi sporazuma i konkretni vojni mehanizmi njegovog sprovođenja.
Ukoliko bi došlo do približavanja stavova o prekidu vatre, pregovarači bi mogli da razgovaraju o načinu nadzora linije razdvajanja, uzajamnim vojnim obavezama i merama za sprečavanje ponovnog izbijanja sukoba.
Učešće visokih oficira posebno je važno zato što se eventualni dogovor ne bi završio političkim potpisivanjem dokumenta. Njegovo sprovođenje zahtevalo bi precizna pravila na terenu i usaglašavanje postupanja vojnih struktura.
Ipak, Blumberg naglašava da pojačavanje delegacije samo po sebi ne predstavlja dokaz da je Putin spreman da prihvati ustupke koje Moskva do sada nije želela da razmatra.
Rjabkov prvi put za pregovaračkim stolom: Čovek zadužen za odnose sa Amerikom
Najveću pažnju izazvalo je uključivanje Sergeja Rjabkova, dugogodišnjeg zamenika ruskog ministra spoljnih poslova.
Rjabkov u ruskoj diplomatiji vodi pitanja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, kontrole naoružanja, neširenja nuklearnog oružja i strateške stabilnosti.
Njegovo pojavljivanje u Abu Dabiju posebno je značajno jer ranije nije učestvovao u trilateralnim pregovorima o Ukrajini.
Rjabkov je bio jedan od ključnih ruskih diplomata uključenih u razgovore sa Vašingtonom o bezbednosnim garancijama krajem 2021. i početkom 2022. godine.
Rusija je tada zahtevala ograničavanje daljeg širenja NATO-a, kao i promene u raspoređivanju savezničkih vojnih snaga u Evropi.
Ta pitanja ostala su među najvećim sporovima Moskve i Zapada.
Njegovo uključivanje sada otvara mogućnost da pregovori u Abu Dabiju ne budu ograničeni samo na teritorijalna pitanja i prekid neprijateljstava u Ukrajini, već da obuhvate i buduće odnose Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
Takav pravac pregovora uklapao bi se u ranije najave američkog predsednika Donalda Trampa o mogućem sveobuhvatnijem sporazumu sa Moskvom, koji bi imao posledice po bezbednost čitave Evrope.
Galuzin poznaje ukrajinsko pitanje, Medinski pregovara još od 2022.
Drugi zamenik ministra spoljnih poslova, Mihail Galuzin, zadužen je za pitanja povezana sa Ukrajinom i drugim državama postsovjetskog prostora.
Galuzin je već učestvovao u prethodnim pregovorima, uključujući razgovore održane u Istanbulu 2025. i Ženevi u februaru 2026. godine.
Foto: Tanjung/AP
Sergej Rjabkov
Tokom dosadašnjih diplomatskih nastupa zastupao je stav Moskve da mirovni sporazum mora da obuhvati ono što ruske vlasti nazivaju osnovnim uzrocima sukoba.
Na čelu delegacije ostaje Vladimir Medinski, koji je predvodio ruske pregovarače tokom razgovora u Istanbulu u proleće 2022. godine.
Medinski je i kasnije učestvovao u pregovorima, a u februaru ove godine predvodio je rusku delegaciju u Ženevi.
Njegovo ponovno imenovanje pokazuje da Kremlj zadržava kontinuitet u pregovaračkom timu, ali uz znatno snažnije diplomatsko i vojno prisustvo.
Istovremeno, prema potvrdi Peskova, predsednikov pomoćnik za međunarodna pitanja Jurij Ušakov nadgledaće pripreme i političku koordinaciju pregovora, ali nije naveden među članovima delegacije koja putuje u Abu Dabi.
Šef ruske vojne obaveštajne službe i visoki oficir Generalštaba
Poseban značaj ima prisustvo Igora Kostjukova, načelnika Glavne uprave Generalštaba, poznate kao GRU.
Kostjukov je jedan od najviših ruskih vojnih obaveštajnih zvaničnika i već je učestvovao u ranijim rundama pregovora o Ukrajini.
Za razliku od njega, među novim učesnicima nalazi se Jurij Žigarlovski, zamenik načelnika Glavne operativne uprave Generalštaba.
Reč je o upravi koja se bavi planiranjem vojnih operacija i koordinacijom aktivnosti oružanih snaga.
Ukoliko pregovori pređu sa načelnih političkih pitanja na konkretne uslove prekida vatre, upravo bi predstavnici Generalštaba mogli da imaju važnu ulogu u razmatranju vojnih detalja.
To se posebno odnosi na eventualno utvrđivanje linija razdvajanja, rasporeda jedinica, kontrole primirja i procedura za reagovanje na moguće incidente.
Prisustvo šefa vojne obaveštajne službe i oficira nadležnog za operativno planiranje zato predstavlja jedan od najuočljivijih elemenata promenjenog sastava ruske delegacije.
Putin okupio pregovarače na sastanku Saveta bezbednosti
Dan pre nego što je Kremlj objavio konačan sastav delegacije, Putin je održao sastanak sa stalnim članovima ruskog Saveta bezbednosti.
Sastanku su prisustvovali Medinski, Rjabkov, Galuzin, Kostjukov i Žigarlovski, kao i Jurij Ušakov.
Ruski predsednik potvrdio je da će trilateralni razgovori početi u utorak, 10. novembra, i zahvalio Ujedinjenim Arapskim Emiratima na spremnosti da budu domaćini.
Najveći deo sastanka održan je iza zatvorenih vrata.
Kremlj nije objavio konkretna uputstva koja su pregovarači dobili od predsednika, niti je saopštio da li je Putin odobrio izmene ranijih ruskih zahteva.
To ostavlja otvorenim ključno pitanje da li pojačani sastav delegacije znači da Moskva priprema nove predloge ili želi da na višem nivou ponovi dosadašnje pozicije.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je spreman da već u decembru pristane na prekid napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, zaustavi borbena dejstva duž sadašnje linije fronta i potpiše mirovni sporazum na proleće 2027. godine.
Ukrajina očekuje da tokom 2027. godine od zapadnih saveznika dobije čak 89 milijardi dolara finansijske i vojne pomoći, pokazuju najnovije projekcije Narodne banke Ukrajine.
Na teritoriji Ukrajine moglo bi da postoji između 50 i 70 tajnih zatvora u kojima se ljudi nezakonito drže i podvrgavaju mučenju, tvrdi predstavnik antifašističkog pokreta otpora iz Odese, čije navode prenosi ruska državna agencija RIA Novosti.
Ruski predsednik Vladimir Putin primio je hitnu poruku iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koju mu je tokom nenajavljene posete Moskvi lično uručio sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Mohsen Rezai.
Ruski predsednik Vladimir Putin neće se vratiti za pregovarački sto dok Rusija ne preuzme kontrolu nad preostalih 11 odsto Donbasa, tvrdi izvor blizak Kremlju za Rojters.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner mogli bi krajem oktobra ponovo da otputuju u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je dva dekreta kojima je upravljanje nad sedam kompanija japanskog duvanskog giganta Japan tobako u Rusiji preneto na domaću firmu „Industrijska aktiva“, čime je japanskoj korporaciji oduzeta kontrola nad jednim od njenih najprofitabilnijih tržišta.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je postizanje velikog sporazuma sa Rusijom koji bi mogao da promeni bezbednosni poredak čitave Evrope, samo nekoliko sati nakon što je u Beloj kući razgovarao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina, Kirilom Dmitrijevim.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 6. i 7. novembra seriju snažnih raketnih udara na Kijev i okolinu, gađajući ključne objekte ukrajinske elektroenergetske mreže.
Krim se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom nakon ukrajinskih napada na infrastrukturu izvan poluostrva, zbog čega su uvedena ograničenja u snabdevanju električnom energijom, dok su vlasti donele odluku o produžetku školskog raspusta najmanje do 9. novembra.
Rusija je nagomilala do 700 balističkih raketa i nekoliko hiljada krstarećih projektila različitih tipova, dok njena vojna industrija svakog meseca proizvodi više od 200 novih raketa, saopštila je ukrajinska vojna obaveštajna služba (GUR).
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je spreman da već u decembru pristane na prekid napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, zaustavi borbena dejstva duž sadašnje linije fronta i potpiše mirovni sporazum na proleće 2027. godine.
Na proslavi Informera vladala je sjajna atmosfera, a delić veselja i dobrog raspoloženja pokazali su glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, lider opozicije Aleksandar Vučić, v.d. predsednica Srbije Ana Brnabić, kao i brojni gosti.
Rusija ubrzano razvija sopstvenu satelitsku komunikacionu mrežu rasvet, koja bi mogla značajno da promeni način izvođenja napada na ukrajinsku teritoriju, omogućavajući ruskoj vojsci da upravlja bespilotnim letelicama i duboko iza linije fronta.
Saradnik Instituta za globalnu politiku iz Londona Džordž Samueli ocenio je da su blokaderi finansirani i organizovani iz inostranstva i da je na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji pobedio prazni populizam.
Predsednica Narodne skupštine i vršilac dužnosti predsednika Srbije Ana Brnabić ukazala je na neviđeno licemerje boljševičkih cenzora iz Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koji zabranjuje najgledaniju kablovsku televiziju u Srbiji - Informer televiziju.
Vladimir Radomirović, glavni i odgovorni urednik portala Pištaljka, konstatovao je da u vreme vlasti Aleksandra Vučića nijedan novinar nije ostao bez posla.
Vladimir Radomirović, glavni i odgovorni urednik portala Pištaljka upozorio je na jednu od opasnosti od pobede blokadera na izborima 25. oktobra i konstatovao da ne znamo ko i kako će donositi odluke kada takozvana Studentska lista i formalno preuzme vlast.
Pitanje političke uloge zagrebačkog profesora Aleksandra Maršavelskog, koji je tokom krize u Srbiji pod pseudonimom „Prijatelj studenata” objavljivao tekstove u dnevnom listu „Danas”, otvorilo je i širu raspravu o njegovom uticaju na studentski pokret, političkim ciljevima i razlozima zbog kojih je javnosti uskraćivao svoj identitet.
Crveni tim odneo je pobedu u večerašnjoj igri u najvećem sportskom rijalitiju Exatlon Srbija, nakon dramatične borbe na poligonu Apokalipsa, koja je završena rezultatom 8:7!
Naredne nedelje Srbiju bi moglo da očekuje osetnije otopljenje, ali bi već 14. novembra, moglo da dođe do značajnog preokreta vremena i prodora hladnog vazduha sa severa Evrope.
Zastrašujuća pojava već nekoliko dana izaziva pažnju građana Čačka, gde se tokom večernjih i noćnih sati na ulicama pojavljuju osobe maskirane u utvare. Prema navodima građana, najčešće se kreću u blizini obrazovnih ustanova, uključujući škole i vrtiće.
Podrška redakciji Informera zbog pritisaka kojima je izložena ne prestaje da stiže. Građani se svakodnevno javljaju našoj redakciji, šalju poruke ohrabrenja i upućuju reči podrške glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, kao i svim zaposlenima.
U Međimurju, u Hrvatskoj, razbijena je veća mreža za proizvodnju i preprodaju droge, a Opštinsko državno tužilaštvo u Čakovcu podiglo je optužnicu protiv desetoro lica.
Raskomadana tela, hemikalije korišćene u pokušajima prikrivanja zločina i brutalni napadi motivisani ljubomorom obeležili su slučajeve koji su potresli javnost u Srbiji, Americi i Velikoj Britaniji.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su N. P. (54) i N.M. (46) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
U Manakovoj kući u Beogradu postavljena je izložba o životu i stvaralaštvu Vojislava J. Đurića, jednog od najvećih srpskih istoričara umetnosti, a posebno vizantijske i srpske srednjevekovne umetnosti.
Motocikl koji je korišćen kao vozilo Betmena u filmovima "Mračni vitez" i "Mračni vitez: Povratak" ponuđen je na aukciji filmskih rekvizita, a procenjuje se da bi mogao da dostigne cenu od čak 900.000 funti, odnosno oko 1,07 miliona evra.
Dobitnica prestižnih nagrada Toni, Gremi i Emi, glumica Sintija Erivo, pridružila se ekipi predstojećeg biografskog filma o legendarnom reperu Snup Dogu.
Holivudska glumica Morgan Ferčild (76), koju publika širom sveta pamti kao majku Čendlera Binga iz kultne serije "Prijatelji", pridružila se platformi OnlyFans i tako postala još jedna u nizu poznatih glumica koje su odlučile da isprobaju ovaj način komunikacije sa publikom.
Novi Bluetooth HDT standard donosi brži prenos podataka i revolucionarni pomak u kvalitetu zvuka, a uređaje na tržištu možemo da očekujemo već početkom 2027. godine.
Ovaj recept za brzu večeru kombinuje piletinu, tikvice, pečurke, grčki jogurt i limun, čineći savršen balans ukusa i hranjivih sastojaka uz minimum kalorija.
Na društvenoj mreži X pojavila se monstruozna poruka upućena muzičkoj zvezdi Jeleni Karleuši, u kojoj se direktno poziva na njeno samoubistvo, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost i oštre reakcije.
Pevač Dragi Domić ispričao je da se na jednoj svadbi susreo sa čudnom situacijom, on je shvatio da je zabavljao goste i na mladinom prethodnom venčanju.
Pevačica Katarina Živković otkrila je da joj je dijagnostikovana insulinska rezistencija, zbog čega je morala iz korena da promeni način ishrane i životne navike kako bi sprečila razvoj dijabetesa.
Katarina Lazić, supruga pevača Darka Lazića, i dalje se teško miri sa bolnom činjenicom da njenog devera Dragana više nema, a priznaje da još uvek nije u potpunosti svesna gubitka koji je zadesio njihovu porodicu.
Komentari