ZAPAD POKOLEBAN, MORAL KIJEVA SVE NIŽI, A MOSKVA IDE KA POBEDI! Preokret ruske vojske bio je pun pogodak, neprijatelj ofanzivu proglasio "ćorsokakom" kad ono...
Neodlučnost ukrajinskih saveznika mogla bi osuditi zemlju na dugi rat iscrpljivanja koji ide na ruku Rusiji
Upitan nedavno zašto međunarodne sile koje su bile na strani Bele armije u ruskom građanskom ratu nisu uspele da utiču na ishod, vojni istoričar Entoni Bivor je primetio da Zapad"nije mogao da se odluči“ — međunarodne pristalice protivnika boljševika bile su podeljene i kolebljive.
Drugi ključni faktor u porazu Kozaka i Beloarmejaca na jugu Rusije bila je teškoća u njihovom snabdevanju.
- Crveni su imali ogromnu prednost sa unutrašnjim linijama [snabdevanja]“ -rekao je Bivor za BBC.
To je ono što je spaslo boljševike krajem 1919. i što je frustriralo tadašnjeg britanskog državnog sekretara za rat Vinstona Čerčila.
- Ne mogu da verujem. Crveni su bili u potpunom povlačenju, a sada se odjednom čini da pobeđuju bele na svim frontovima. Šta se desilo? - pitao se ogorčeni Čerčil.
Danas se čini da smo na ivici sličnog zaokreta - i to iz istih razloga
Ruske snage ne pobeđuju Ukrajince na svim frontovima, ali njihova vojna kampanja napreduje, iako su mnogi zapadni vojni stratezi računali da će "preambiciozna" ofanziva završiti u ćorsokaku. Sada, usredsređene na proširenje teritorije koju kontrolišu u regionu Donbasa na istoku Ukrajine, i konsolidaciju kopnenog mosta između ukrajinskog kopna i Krima, ruske snage polako beleže sve veće dobitke.
Ukrajinci danas imaju prednosti koje nije imala Bela armija. Oni su ujedinjeni i brane domaći teren, i još uvek su na talasu svoje uspešne i improvizovane odbrane Kijeva, koja se oslanjala na kontranapade malih komandosa i agilne taktike pobunjenika koje su demoralisale ionako nedovoljno motivisane ruske trupe.
Ali samopouzdanje zemlje počinje da erodira
Preovladava utisak da je Rusija izvela značajan vojni preokret. Sukob je evoluirao u rat iscrpljivanja u kojem se ruske snage oslanjaju na lakšu liniju snabdevanja. Moskva sporo ali stabilno napreduje na liniji fronta, a zapadne sankcije nisu uspele da podstaknu šire protivljenje ratu u Rusiji.
Ukrajina je takođe propala i sada prijavljuje sve veći broj žrtava, približno isto kao i Rusija, kažu zapadni zvaničnici. Prošle nedelje ukrajinski zvaničnici su priznali da u borbama u Donbasu svakog dana gine oko 150 ukrajinskih vojnika, a oko 800 bude ranjeno.
Oni se mogu zameniti — Ukrajini ne nedostaje patriotskih zamena — ali mnogi od žrtava su iskusni borci. A ukrajinski komandanti sa kojima je Politiko razgovarao priznaju da moral počinje da opada i umor — kao i šok od borbi — nastaje, uglavnom zahvaljujući intenzivnom artiljerijskom bombardovanju Rusije.
Ako žele da spreče da se ovaj sukob pretvori u rat iscrpljivanja koji ide na ruku Rusiji — rat koji rizikuje da ugrozi evropsku javnu i političku podršku Ukrajini — zapadni saveznici Kijeva će morati da podignu ulog i isporuče mnogo više sistema oružja dugog dometa kako bi se izjednačile šanse na bojnom polju, kažu ukrajinski komandanti na terenu. Slično kao što su to učinili isporukom protivtenkovskih projektila ubrzo nakon ruske invazije, što je pomoglo u odbijanju ruskih oklopnih kolona koje su pretile Kijevu.
Foto: AP/Photo
Ukrajinci imaju na raspolaganju artiljeriju kalibra 152/155 milimetara i višecevne raketne sisteme Grad koji ne mogu da se porede sa ruskim taktičkim balističkim raketama Iskander, koje mogu da se lansiraju na skoro 300 kilometara od svoje mete, ili njihovim višecevnim raketnim bacačima BM-30 Smerč i sovjetskim Točka balističkim raketama, koje mogu da budu ispaljene sa dvostruko veće udaljenosti od one koju Ukrajinci trenutno mogu da dosegnu.
Ovog meseca, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države su se složile da isporuče neke od sistema naoružanja koji su Ukrajinci očajnički tražili. Britanija će isporučiti višestruke raketne sisteme M270, koji mogu da ispale 12 projektila za manje od jednog minuta sa dometom od 80 kilometara, a Vašington će poslati njihov ekvivalent HIMARS.
Foto: wikipedia.org
Ovi artiljerijski sistemi će nesumnjivo ojačati ukrajinsku odbranu, ali njihov stvarni uticaj će zavisiti od broja obezbeđenih sistema, količine municije i koliko brzo Ukrajinci mogu da budu obučeni za njihovu upotrebu, kaže Sem Kreni-Evans iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi.
A ukrajinski komandanti su već razočarani brojem sistema koji su im trenutno namenjeni — tri iz Ujedinjenog Kraljevstva i četiri iz SAD.
Kažu da to nije dovoljno, da je potrebno još mnogo da se Rusi zadrže, a kamoli da ih potiskuju. Oni su takođe frustrirani što moraju da pristanu na zapadni uslov o njihovoj upotrebi — naime, da se ne smeju koristiti za gađanje preko ruske granice, lišavajući Ukrajinu mogućnosti da poremeti rusku logistiku, na isti način na koji je Moskva počela da gađa skladišta u Ukrajini u kojima se nalazi oružje koje je poslao Zapad.
Kao da se borimo sa jednom rukom vezanom iza leđa, žale se Ukrajinci
Pre nedelju dana, Rusija je gađala tenkove koji su poslati iz istočne Evrope i parkirani u Kijevu, kao i depo za popravku vozova u gradu — prvi put za više od mesec dana da je granatiran ukrajinski glavni grad. A ruski predsednik Vladimir Putin i njegovi pomoćnici, uključujući ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, upozorili su da će se preusmeriti na logističke mete, uključujući "objekte koje još nismo pogodili“, u slučaju da Zapad isporuči raketne sisteme dugog dometa.
Takve pretnje razlog su kolebanja Zapada o tome šta da isporuči i kada, kao i o pravilima angažovanja, priznaju neki zvaničnici.
- Umoran sam da slušam izgovore o tome koliko je vremena potrebno za obuku vojnika. Počnite da ih trenirate sada!
Ali da bi se to dogodilo, zapadne sile će konačno morati da se odluče i brzo deluju – ili da osude Ukrajinu na dug rat iscrpljivanja koji odgovara Rusiji.
Glavnokomandujući ukrajinske vojske izjavio je danas da je Rusija koncentrisala svoje glavne udarne snage na severu Luganske oblasti i da pokušava da napada istovremeno u devet pravaca
Stotine ljudi okupilo se u Kijevu na mitingu protiv smene ministra odbrane Mihaila Fedorova, a prenos uživo se emituje na Jutjub kanalu jednog od ukrajinskih medija.
Dve osobe su poginule, a šest je povređeno u noćnom napadu ruskih trupa u Kijevu, uključujući i šesnaestogodišnjeg dečaka, objavio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
Ruske snage pogodile su dva važna preduzeća ukrajinske vojne industrije u Kijevu, dok su u Odeskoj oblasti napadnuti luka Južni, sedam rezervoara sa gorivom, teretni brod sa vojnom opremom i tanker na liniji između Černomorska i Odese, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ukrajinski monitoring kanali upozorili su da bi Kijev i njegova okolina u narednim danima mogli biti meta najsnažnijeg kombinovanog napada od početka sukoba.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je da se u Višnjevu kod Kijeva nalazilo skladište municije državnog koncerna „Ukroboronprom“ i da je vojni objekat bio smešten u neposrednoj blizini stambenih kuća.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavnokomandujući ukrajinske vojske izjavio je danas da je Rusija koncentrisala svoje glavne udarne snage na severu Luganske oblasti i da pokušava da napada istovremeno u devet pravaca
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović priprema knjigu o svojoj višedecenijskoj političkoj karijeri, a u oblikovanju rukopisa mogao bi da mu pomogne hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina.
Hrvatski mediji i dežurni mrzitelji Srbije na društvenim mrežama pokrenuli su nezapamćenu hajku na turistu iz Srbije koji je automobilom došao na Korčulu!
Univezitetski klinički centar (UKC) Niš šalje sutra avionom Vlade Srbije svoj multidisciplinarni medicinski tim u Crnu Goru po pacijente povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u nedelju na magistarlnom putu Lipci-Grahovo.
Zajedničkom akcijom srpske policije i bezbednosnih službi Sjedinjenih Američkih Država razbijen je veliki lanac krijumčarenja ljudi na teritoriji Surčina.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Američki proizvođač čipova Intel saopštio je da će uložiti pet milijardi evra u svoj centar za proizvodnju čipova u Irskoj kako bi povećao proizvodnju procesora za centre podataka i ojačao položaj u segmentu proizvodnje za druge tehnološke kompanije.
Pevač Marko Simičić nedavno je otkrio da je naveći bakšiš uzeo na venčanju sina Dragane Mirković Marka Bijelića koja je organizovana u raskošnom dvorcu u Beču.
Atina Tošić, ćerkA pevačice Jelene Karleuše, ovih dana uživa u pravom luksuzu na turskom primorju, a njene objave sa odmora ne prestaju da intrigiraju javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.