Evropa se muči da okonča svoju zavisnost od ruskih energenata više nego ikad, otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu krajem februara
U maju se izvršno telo 27 članica Evropske unije složilo o planu smanjenja zavisnosti od ruskog gasa za dve trećine do kraja godine, sa potpunim faznim isključenjem svih ruskih fosilnih goriva planiranim do kraja 2027. Ruski ugalj, već izbačen iz velikog dela bloka, biće zabranjen u avgustu. Ali, uprkos apelima na zabranu uvoza nuklearnog goriva od strane ukrajinskih aktivista i nevladinih organizacija u ranim danima invazije, van sankcija – a kamoli diskusije o tome – ostao je “Rosatom”, ruski državni nuklearni džin, piše “Radio Slobodna Evropa” (RSE).
Brisel nije sam u tome. Kad je američki predsednik Džo Bajden u martu stavio zabranu na rusku naftu, gas i ugalj, “Rosatom” nije ni pomenut. Bajdenova administracija je razmatrala sankcije protiv “Rosatoma”, ali da se povukla nakon lobiranja nuklearne industrije i planova administracije o uključenju nuklearne energije kao dela tranzicije na čistu energiju, kako je preneo Rojters.
Otisak “Rosatoma” je dubok u globalnom biznisu sa reaktorima i nuklearnim gorivom. Ta vrsta ekonomskog uticaja može da objasni kako je ruska nuklearna energija “uspela da ostane van fokusa javnosti” tokom razgovora o sankcijama, kako je za RSE rekla Oksana Ananjeva, analitičarka energetske politike ukrajinske nevladine organizacije “Ekodija”, jednog od potpisnika apela upućenog u martu Bajdenu i liderima EU.
- Jedan od razloga za to je svakako veliko oslanjanje na uranijum i nuklearno gorivo jer se većina od 32 zemlje koje koriste nuklearnu energiju oslanjaju na Rusiju u nekom delu svog lanca snabdevanja nuklearnim gorivom – objašnjava Ananjeva.
Brojke
Ruska nuklearna moć širi se dobrano dalje od njenih granica. Od 439 operativnih nuklearnih reaktora u svetu u 2021, 38 su bili u Rusiji, dodatnih 42 napravljeni od ruske tehnologije, a još 15 pod izgradnjom uz pomoć ruske tehnologije, prema studiji Centra za globalnu energetsku politiku Univerziteta Kolumbija objavljenoj krajem maja.
Rusija je takođe izvor uranijuma, ključnog sastojka nuklearnog goriva. Evropa dobija oko 20 odsto svog uranijuma od Rusije, SAD 16, a 30 odsto dva bliska partnera Moskve Kazahstan i Uzbekistan, navodi RSE.
Rusija je 2020 posedovala 40 odsto ukupne infrastrukture za konverziju uranijuma u svetu i 46 odsto ukupnog globalnog kapaciteta za bogaćenje uranijuma 2018, prema izveštaju Univerziteta Kolumbija.
Preispitivanje nuklearne energije EU?
Poslednjih godina navodi se da je “Rosatom” deo lobiranja industrije nuklearne energije da se EU ubedi da prihvati nuklearnu energiju dok blok razmatra kako da se brže odmakne na čišće energije.
Prema “Grinpisu”, novi nuklearni kapaciteti EU mogli bi da vrede 500 milijardi evra u potencijalnim investicijama.
EU se bori da ispuni svoj cilj da nulte emisije štetnih gasova do 2050. kako bi se sprečilo katastrofalno globalno zagrevanje. Deo tog procesa je definisanje šta jeste, a šta nije zelena investicija. Lideri u Briselu traže odobrenje EU članica i Evropskog parlamneta da uključe nuklearnu energiju kao održivu investiciju u svoju politiku “taksonomije” za označavanje zelenih investicija.
“Grinpis” je optužio “Rosatom” da koristi lobi veze – za koje je ova organizacija rekla da podsećaju na “ruske lutke na rasklapanje” (matrjoške) – da pogura uključivanje nuklearne energije u taksonomiju održivih investicija, kao što su to uradili “Gasprom” i “LUKoil” da uključe fosilni gas. U izveštaju objavljenom sredinom maja “Grinpis” je rekao da da su se ruske energetske kompanije, uključujući “Gasprom”, srele sa komesarima EU i višim zvaničnicima posredno ili direktno najmanje 18 puta otkao je Evropska komisija objavila svoj akcioni plan o održivim finansijama u martu 2018.
“Rosatom” se nada da će izgraditi nove nuklearne reaktore. Mađarska, uveliko zavisna od ruskog gasa i nafte, usprotivila se predloženoj zabrani ruske energije EU. Takođe planira da sa “Rosatomom” izgradi nove reaktore u svojoj elektrani “Paks”. Projekt, dodeljen “Rosatomu” 2014. bez tendera, često se pominje kao znak toplih odnosa između mađarskog premijera Viktora Orbana i ruskog predsednika Vladimira Putina.
U međuvremenu je Finska u maju objavila da se povlači iz planiranog projekta o izgradnji reaktora sa “Rosatomom”, pozivajući se na kašnjenja i povećane rizike zbog rata u Ukrajini. “Rosatom” je rekao da će tražiti kompenzaciju zbog “nezakonitog poništenja” ugovora.
Zavisnost Evrope
Ruska invazija erodirala je neke od sporazuma o saradnji između “Rosatoma” i drugih nuklearnih džinova, navodi RSE.
Nemački “Simens” nedavno je rekao da je obustavio “sve nove poslove” sa Rusijom ali da će ispoštovati već naručene nuklearne projekte sa “Rosatomom”.
Francuski “Framatom” do sada je odbijao da okonča svoju saradnju sa “Rosatomom”. Dve kompanije su prošlog decembra objavile potpisivanje sporazuma o “strateškoj saradnji” da prošire napore u razvoju nuklearnog goriva i tehnologija.
Dok je više od 1.000 zapadnih kompanija ili suspendovalo ili okončalo operacije u Rusiju zbog invazije na Ukrajinu, “Framatom” ne deluje spremno da im se priključi. Iz kompanije su rekli za RSE da je sporazum objavljen prošlog decembra i dalje na snazi, ali da “pažljivo prate situaciju u Rusiji i razvoj sankcija”.
Pozicija “Rosatoma” na evropskom nuklearnom tržištu je “rutinski precenjena”, tvrdi vodeća lobi grupa u Evropi za nuklearnu energiju.
Foto: AP/Photo
“Prema Agenciji za snabdevanje Euratom, 18 elektrana od 103 u EU, koje predstavljaju oko 10 odsto evropskog bruto nuklearnog kapaciteta, zavise od snabdevanja ruskim gorivom”, navela je u saopštenju poslatom RSE “Nuklearevropa”, dodajući da se to tiče nekih operatera u Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i jednog (od dva) u Finskoj.
Vašington je obećao pomoć Češkoj u diversifikaciji goriva za njenih šest ruskih reaktora. Američki “Vestinghaus” – koji je potpisao ugovor sa Ukrajinom o snabdevanju gorivom za njene sve četiri nuklearne elektrane – i “Framatom” trebalo bi da počnu da isporučuju nuklearno gorivo elektrani “Temelin” 2024, kako je objavljeno u aprilu.
Polako ali sigurno, udeo nuklearnog goriva u Evropi opada, rekla je Ananjeva za RSE.
- Od 13 zemalja EU koje koriste nuklearne elektrane samo tri – Bugarska, Slovačka i Mađarska – koriste isključivo rusko gorivo za svu svoju proizvodnju. Finska i Češka su uspešno diversifikovale snabdevanje gorivom koristeći ono koje proizvodi “Vestinghaus” pa Ukrajina nije jedina zemlja koja vodi primerom u ovom slučaju – istakla je ona.
Ekonomisti su predviđali imploziju ekonomskog režima predsednika Vladimira Putina otkako je Zapad udario Rusiju oštrim sankcijama zbog njene invazije na Ukrajinu. Ali tri i po meseca od početka rata, Rusija se drži — sa Putinom koji je 7. juna objavio da je inflacija usporila i da je nezaposlenost stabilna
Predstavnici evropskih država mogli bi da prihvate poziv ruskog predsednika Vladimira Putina i otputuju u Moskvu kako bi razgovarali o budućoj bezbednosnoj arhitekturi Evrope, objavio je italijanski list "Il Sole 24 Ore", pozivajući se na izvor iz Jelisejske palate.
Ruski predsednik Vladimir Putin ostvario je veliki diplomatski uspeh na samitu u kineskom Šendženu, gde je 19. novembra, zajedno sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i kineskim liderom Si Đinpingom, učestvovao na istorijskom trojnom sastanku koji je izazvao ozbiljnu zabrinutost u Evropi i Ukrajini.
Rusija bi do proleća 2027. godine mogla da uspostavi kontrolu nad ukrajinskim teritorijama istočno od Dnjepra, dok bi se evropske države istovremeno mogle suočiti sa direktnim vojnim sukobima sa Moskvom i Teheranom.
Američki milijarder i vlasnik kompanije Tesla Ilon Mask objavio je na društvenoj mreži X komentar o takozvanoj "Tukididovoj zamci", nekoliko sati nakon dolaska američkog predsednika Donalda Trampa u kineski grad Šenžen.
Vladimir Putin godinama je gradio odnose sa Donaldom Trampom, sada se ta dugoročna strategija isplaćuje Kremlju, ocenjuje Majkl Mekfol, bivši američki ambasador u Rusiji.
Evropska unija doživela je ozbiljan diplomatski udarac nakon što su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner 12. novembra razgovarali sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Kremlju, bez učešća evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Specijalni predstavnik ruskog predsednika Kiril Dmitrijev poručio je evropskim državama da nemaju razloga za zabrinutost zbog namere Sjedinjenih Američkih Država da sa Moskvom pregovaraju o novom bezbednosnom poretku u Evropi.
Sjedinjene Američke Države pokušavaju da postignu dogovor o obnovi isporuka ruskog prirodnog gasa Evropi preko teritorije Ukrajine, a Bela kuća predložila je da se novac od njegove prodaje čuva na posebnom računu pod nadzorom treće strane, piše Vol strit džornal, pozivajući se na američke, evropske i ukrajinske zvaničnike.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ekonomisti su predviđali imploziju ekonomskog režima predsednika Vladimira Putina otkako je Zapad udario Rusiju oštrim sankcijama zbog njene invazije na Ukrajinu. Ali tri i po meseca od početka rata, Rusija se drži — sa Putinom koji je 7. juna objavio da je inflacija usporila i da je nezaposlenost stabilna
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Srpska napredna straka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je ukazala na, kako je navedeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od Studentske liste.
Na društvenim mrežama izbio je žestok sukob među onima koji podržavaju Studentsku listu nakon što je Bekim Sulejmani javno demantovao navode sa naloga "Kreni-Promeni" povodom tragične smrti četrnaestogodišnjeg dečaka, optuživši ih za laži i dezinformacije i zatraživši izvinjenje.
Poslanica SNS-a Ana Brnabić objavila je na društvenoj mreži Iks video poruku nakon obilaska opštinskih odbora te stranke na Zvezdari i Voždovcu, istakavši da se politička borba u Narodnoj skupštini i na terenu nastavlja pod vođstvom šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", Aleksandra Vučića.
Snažna i iskrena podrška televiziji Informer, glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, njegovom zameniku Dejanu Vukeliću i svim novinarima i zaposlenima u našoj redakciji stigla je iz Ljubljane, od sekretara Saveza Srba Slovenije Marka Peraka.
Novo istraživanje iz pustinje u Čadu pokazuje da orlovi uspešno love odrasle pavijane teške i do 26 kilograma. Ovo otkriće menja dosadašnja uverenja i otvara pitanje da li su rani ljudski preci takođe bili mete napada iz vazduha.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Dragan Cvetković, šef kuhinje mnogih poznatih restorana u Beogradu, koji je poginuo u stravičnoj nesreći kod Žabljaka, sahranjen je na Novobežanijskom groblju u Beogradu!
Aleksandar Đorđević zvani Simetrija, osnivač, vlasnik i direktor lanca teretana i sportskog kluba "Ahilej", gostovao je u emisiji "Info dan" na Informer televiziji i govorio o tome ko je odgovoran za paljenje teretana koje su u njegovom vlasništvu, ali i o reketiranju u našoj zemlji.
Policija na Vračaru je brzom i efikasnom akcijom uhapsila T. Ј. (37) i D. M. (28) zbog sumnje da su u sredu u centru Beograda zapalili firmu i pobegli.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Legenda narodne muzike Sinan Saki' svojevremeno je oktrio nepoznate detalje o odnosu sa Jelenom Karleušom, te šta je govorio onima koji su je pljuvali pred njim.
Kafanska pevačica i nova kraljica vašara Atina Ferari našla se u centru pažnje nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak sa jednog njenog nastupa, koji se ubrzano deli i privlači brojne reakcije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.