NOVA ANALIZA! Šta znači "pobeda" nad Rusijom i da li je Zapad spreman da plati cenu Putinu? Britanski analitičar za "Tajms" o ishodu rata koji potresa svet
U jednom trenutku stručnjaci veruju da će Ukrajina pobediti, a već sjedeći put upozoreni smo da Rusija pobeđuje. Ali šta znači "pobeda" - i da li je Zapad zaista spreman platiti svoju cenu?
- Ovde postoji tragična ironija. Na svoje načine, Rusija, Ukrajina i Zapad su svi predani borbi, a da ne znaju sa sigurnošću kako bi kraj igre trebalo ili će izgledati. Za Moskvu i Kijev to je u suštini zato što još uvek čekaju presudu bojnog polja - ali za Zapad je to zato što još nismo voljni da raspravljamo o najtežim pitanjima - piše politički analitičar Mark Galeoti u analizi za Sandej tajms.
I feel in the West we are still shying away from addressing the tough qs over the war, our leaders too often hiding behind bombast. This is just storing up problems for the future. My take for @thesundaytimeshttps://t.co/RHl7Cl0reZ
U analizi, Galeoti navodi da će, ako ruske snage zauzmu ceo Donbas i "Krimski koridor", ruski lider Vladimir Putin biti srećan.
Iako to nije potpuno preuzimanje kakvo je prvobitno planirao, bilo više nego dovoljno za njega da ga predstavi kao pobedu, smatra Galeoti.
Uostalom, Putin često pravi strategiju retrospektivno, snalazeći se sa najboljim što ima i onda to predstavlja kao ono što je uvek tražio. Putin će "odgristi" sve što može uzeti i držati, ali još ne zna šta bi to moglo biti, smatra analitičar.
Isto tako, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao bi reći čelnicima G7 da će Ukrajina "pregovarati samo s pozicije snage" i nastojaće da oslobodi celu svoju teritoriju do zime, ali, realno, njihove šanse da ove godine isteraju Rusiju iz Donbasa su tanke.
Više i bolje oružje pomaže, ali Rusija još uvek ima veće rezerve, što znači da, ako Kijev pobedi, to će biti zato što je Moskva odlučila da smanji svoje gubitke, ne videći ništa od nastavka rata, a ne zato što je sveobuhvatno slomljena na bojnom polju, navodi se u tekstu.
Alternativno, hoće li Ukrajinci morati da pristanu na kompromise, da možda zamene Krim za Donbas, kako je već predložio Henri Kisindžer? U ovoj fazi oni s pravom odbijaju takve dogovore, ali kako se žrtve povećavaju, nije nemoguće da takav ružan mir postane zamisliv, navodi Galeoti.
Foto: Reuters
Interesi Zapada
Šta je sa Zapadom u celoj priči? Britanski premijer Boris Džonson govorio je u ime mnogih svojih kolega kada je rekao da će Britanija i njeni saveznici "ostati na kursu".
Ali, gde taj kurs vodi? Džonson je za BBC rekao da je "na Volodimiru Zelenskom i njegovim ljudima da odluče šta žele" i dodao da "niko ovde u G7 ne vidi nikakvu alternativu jednostavnoj podršci njima u ponovnom sticanju suvereniteta".
Ipak, u tome nema ničeg jednostavnog
Nezvanično, zapadni zvaničnici priznaju da mantra da Ukrajinci odlučuju kako i kada će ovaj rat biti završen nije sasvim tačna.
"Naravno, mi imamo vlastite interese", priznao je jedan francuski diplomata, "ali oni se za sada podudaraju s interesima Kijeva." Nešto slično je rekao i nemački zvaničnik: "Trenutno u potpunosti podržavamo stajalište Ukrajine."
Već se pokazalo i da Bela kuća sumnja da će Ukrajinci moći ponovno da zauzmu Donbas, pa se raspravlja o tome što bi SAD smatrale verodostojnom pobedom. Drugim rečima, piše Galeoti, što se Zapada tiče, Ukrajina mora da odluči kako će rat završiti - ali očekujemo da posluša i naše zabrinutosti i mišljenja.
Uostalom, navodi on, reč ima Zapad jer bi Vladimir Putin imao vrlo malo razloga za sklapanje zvaničnog mirovnog sporazuma s Ukrajinom bez izgleda za neko ublažavanje sankcija. A to nije nešto o čemu Zelenski može da pregovara.
Sviđalo se to nama ili ne, osim ako ne verujemo da se ovaj rat može rešiti isključivo na bojnom polju, što je vrlo malo verovatno, onda ćemo u jednom trenutku morati da budemo uključeni. Hoćemo li zaista da sačekamo poslednji trenutak da uopšte pokrenemo razgovor o tome kakvu vrstu mira smatramo prihvatljivom i koji se verovatno neće brzo ili lako rešiti?
Zemlje nojevi, golubice i jastrebovi
Deo problema je u tome što uprkos zajedničkim izjavama, NATO nije istinski ujedinjen. Da bi se izbeglo da to postane javno, odustalo se od davanja bilo kakve jasne izjave o obliku pobede.
Postoje nacije-jastrebovi koje smatraju da se ne radi samo o vraćanju svakog kvadratnog centimetra ukrajinske teritorije, uključujući Krim, već i o ranjavanju Rusije tako teško da ne može da predstavlja pretnju nikome u budućnosti. Često se implicira da to znači i promenu režima, piše Galeoti.
"Dopustite mi da to ovako kažem", rekao je analitičar blizak poljskoj vladi. "Mislim da se nećemo osećati bezbedno doklegod je Putin na vlasti".
Na drugoj strani, države-golubovi prvenstveno žele mir u Ukrajini. Mnogi bi prihvatili povlačenje ruskih snaga na svoje linije pre invazije, čime bi zapravo priznali Krim i pseudo-države Donbas i Lugansk, takozvane, "narodne republike". Neimenovani skandinavski zvaničnik lepo je sažeo uverenje "golubova" kada je rekao da "takav dogovor ne bi bio pošten, ali je praktičan".
Tu su zatim i zemlje-nojevi koji jednostavno žele da ceo ovaj problem nestane. To su naročito (ali ne samo) vlade na jugu Evrope, koje govore prave stvari i podržavaju kolektivna saopštenja, ali čije su brige domaće ili negde drugde.
Naginju prema golubicama, ali u suštini idu linijom manjeg otpora. Uostalom, čak su i jastrebovi nevoljno prihvatili da kopnene trupe NATO-a neće biti raspoređene na bojno polje, zbog rizika od izazivanja svetskog rata.
Galeoti ipak kaže da se mnogo radi u korist Ukrajine. Obećano je više od 21 milijarde funti vojne pomoći, što je sedam puta više od obrambenog budžeta Ukrajine pre rata i više od polovine je isporučeno.
Međutim, ni noviji i snažniji oružani sistemi neće imati trenutni ili odlučujući efekat na bojnom polju. Isto tako, na snazi je režim sankcija bez presedana čiji će efekti stvarno početi da se osećaju do jeseni, a ruska ekonomija će biti oštećena godinama. Ali, naglašava Galeoti, to neće urušiti državne finansije.
Dva lica rata
Zapravo se vode dva rata, smatra analitičar.
U Ukrajini se vodi rat iz 20. veka, a tu je i "bezkontaktni" ekonomski, politički, pa čak i kulturni rat iz 21. veka koji protiv Rusije vodi kolektivni Zapad.
Putin namerava da pobedi na osnovu volje i iscrpljenosti, kladeći se da će Rusija, sa svojih 144 miliona ljudi pod njegovom sve autoritarnijom vlašću i s ekonomijom koje je osam godina bilo otporno na sankcije, moći da nadživi i Ukrajinu i Zapad.
Američki predsednik Džo Bajden suočen je sa mogućim porazom na izborima u sredini mandata u novembru. Džonson, Emanuel Makron, Olaf Šolc - glavni evropski lideri, svi se suočavaju sa svojim domaćim izazovima. Do sada, niko od njih nije stvarno svojim biračima pojasnio kakve će biti dugoročne posledice rata kod kuće.
Foto: AP Photo/Natacha Pisarenko
Ništa od ovoga ne znači da - uz strpljenje - Zapad ne može ili neće podržati Ukrajinu sve do pobede, piše Galeoti. To zavisi od toga da li možemo sebi da postavimo neka teška pitanja - i, što je još važnije, odgovorimo na njih, navodi on.
Teška pitanja
Šta je strateški cilj? Koliko je ovo rat za oslobađanje ukrajinskog tla - ili za nanošenje štete ili čak rušenje Putinovog režima?
Potonji cilj, da budemo iskreni, mogao bi se podspešiti održavanjem rata što je duže moguće kako bi Rusija iskrvarila na način na koji je avganistanska okupacija iscedila Sovjetski Savez. Ali, šta smo spremni da trpimo i koliko dugo u ime Ukrajine? Kako će se održati političko jedinstvo ne samo unutar Zapada, nego i unutar zemlje? S obzirom na to da bi sa nedavno obećanom milijardom funti za vojnu pomoć mogle da se izgrade dve bolnice, kada će geopolitika i izborna kalkulacija početi da se sudaraju?
Koliko je Zapad spreman da smanji svoje arsenale, čak i ako se dugoročno obaveže na ponovno naoružavanje zapadnog saveza koji je uživao svoju mirovnu dividendu duže nego što je bilo razumno?
U prošlosti smo zavisili od "strateške dvosmislenosti" u našim poslovima sa Putinom, jasno stavljajući do znanja šta smatramo neprihvatljivim, ali ne i šta ćemo učiniti u vezi s tim. Nije uspelo. Ruski vođa, toliko navikao na naše oštre razgovore i nepoštovanje, kao što se dogodilo nakon što je napao Gruziju 2008. i kada je pripojio Krim 2014., pretpostavio je da opet samo blefiramo.
Ruski predsednik Vladimir Putin trebalo bi da odbije da prisustvuje međunarodnom samitu G20, pošto su neke zemlje, najverovatnije, spremile opasne provokacije protiv ruske delegacije
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je napade na vojni aerodrom Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti i bazu za dronove u Orlovskoj oblasti u Rusiji. Oba objekta imaju važnu ulogu u podršci ruskoj vojnoj avijaciji i napadima bespilotnim letelicama na Ukrajinu.
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Povorka automobila sa specijalnim američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom napustila je danas Kremlj, nakon više od dva sata razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, prenose RIA novosti.
Počeli su dvodnevni trilateralni pregovori Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata Abu Dabiju. Među glavnim temama su prekid neprijateljstava, bezbednosne garancije za Ukrajinu, posleratna obnova zemlje i humanitarna pitanja.
Rusija mora da ispuni međunarodne obaveze koje je preuzela i da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, izjavila je danas visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas ističući da Evropa mora da bude uključena u pregovore o okončanju rata, jer se oni tiču i evropske bezbednosti, sankcija i zamrznute ruske imovine.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov tvrdi da je Ukrajina, gledano geografski, već drugačija zemlja, pozivajući se na "realnost na terenu", nakon što je američki predsednik Donald Tramp nagovestio da bi mirovni sporazum mogao da dovede do promene ukrajinskih granica.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski optužio je ruske snage da su pod okriljem humanitarne operacije prebacile dodatne vojnike i vojnu tehniku u Oleški i okolinu na levoj obali Dnjepra, zbog čega je naložio pripremu dodatnih mera za zaštitu Hersona od ruskih napada.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oduvek je bio protiv mirovnog sporazuma i predsednika SAD Donalda Trampa, izjavio je danas Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik predsednika Rusije za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i šef Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF).
Ukrajinska nacionalna policija objavila je snimak sa kamere na uniformi jednog od policajaca koji su učestvovali u evakuaciji stanovnika Kamišuvake, u Zaporoškoj oblasti, gde je u ruskom napadu poginulo više od 40 ljudi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin trebalo bi da odbije da prisustvuje međunarodnom samitu G20, pošto su neke zemlje, najverovatnije, spremile opasne provokacije protiv ruske delegacije
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin bio je gost emisije "Info dan" na Informer TV, gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, brutalnim pritiscima na medije, lažnim optužbama i hapšenjima, kao i o opasnim planovima nove vlasti koja, kako upozorava, ispunjava naloge zapadnih centara moći.
Američki portal "Breitbart" objavio je opširan tekst o cenzuri medija u Srbiji i drakonskim merama Regulatornog tela za elektronske medije (REM) usmerenim protiv pojedinih emisija Informer TV-.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Pred Višim sudom u Nišu danas je nastavljeno suđenje M.M. i M.M.M. iz Niške Banje roditeljima dečaka koji je 5.oktobra 2023. godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13).
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Svaka žena želi dugu, gustu i sjajnu kosu, ali svakodnevno stilizovanje, peglanje, feniranje i farbanje često je ozbiljno oštećuju. Ako vam kosa deluje suvo, beživotno i lako se lomi, vreme je za domaće maske od sastojaka koje već verovatno imate u kuhinji.
Zaboravite na kupovne pečurke iz tegle. Domaći marinirani šampinjoni - sočni, osvežavajuće kiselkasti i bogati belim lukom i peršunom su savršen su dodatak svakoj slavskoj trpezi.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.