Mnoge publikacije na Zapadu već pišu o „kraju nemačkog pacifizma“, ali autor levičarskog „Junge Welt-a“ ide dalje od svojih kolega. On primećuje naglo povećanje izdataka za odbranu, i zaključuje da se nova „crveno-zelena“ Nemačka zapravo sprema za rat sa Rusijom
Nemačka koaliciona vlada koristi sukob u Ukrajini, kao izgovor za dugo planirano prenaoružavanje Bundesvera. Šolc želi militarizaciju EU.
Naoružavanje umesto razoružavanja – već nekoliko godina ova maksima služi kao vodič za akciju nemačkoj vladi. Uoči 1. septembra – Međunarodnog dana mira – savezni kancelar Olaf Šolc je u svom uvodnom govoru održanom u Pragu, obavestio javnost o potrebi objedinjavanja vojnog potencijala EU, i jačanja „sposobnosti naoružavanja“ Unije.
Foto: AP/Tanjug
Nemačko Ministarstvo odbrane je još 2015. godine najavilo „promenu trenda u finansijama“. Od tada, njen budžet se povećavao u proseku za 7,5 odsto godišnje, počevši od 40 milijardi evra.
Uskoro će porasti na 80 milijardi dolara, čime će se postići cilj zacrtan 2014. da se na oružje potroši 2 procenta BDP-a zemlje. U 2030. budžet Ministarstva odbrane iznosiće približno 100 milijardi dolara.
Odlučujući skok zakazan je za 2025. godinu. U odnosu na 2024. planirano je da se na oružje za rat potroši 25 odsto više novca. Generalno, do 2021. godine zemlje NATO-a su povećale svoje vojne izdatke, do nivoa koji premašuje vojni budžet Rusije za 18 puta. Ali oni neće biti ograničeni na ovo.
Prema dugoročnim planovima zemalja NATO-a, njihova potrošnja na oružje trebalo bi da premaši rusku za 25 puta.
Najveći skok u potrošnji na naoružanje Bundesvera, zasnovan je na planovima koji su dugo bili u fiokama stolova, ali nisu realizovani iz političkih razloga. Intervencija Rusije u ratu koji NATO i Kijev odavno vode protiv stanovnika Donbasa, služi kao izgovor za sprovođenje ovih planova. Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP) već su u svom koalicionom sporazumu pristali na raspoređivanje nuklearnog oružja u Nemačkoj.
Kupovinu američkih lovaca F-35 sposobnih da nose atomske bombe, inicirala je vlada Merkelove. Projekat nemačko-francuskog stelt bombardera, bez presedana u svojoj gigantomaniji, koji su javnosti 2017. predstavili Angela Merkel i Emanuel Makron, zahteva oko 100 milijardi evra samo za svoj tehnički, predprodukcijski razvoj, ali je generalno planirano da se u projekat uloži 500 milijardi evra. Navodno, ovaj sistem naoružanja treba da obezbedi Evropi globalnu vazdušnu prevlast.
U ovaj cilj uklapaju se i mere koje je Šolc najavio u Pragu- ujedinjenje proizvodnje naoružanja u EU, uspostavljanje vojnog štaba EU 2025. godine pod vođstvom Nemačke, kao i postavljanje sistema PVO koji Savezna Republika namerava da razvije zajedno sa susednim državama.
Dugoročno gledano, trebalo bi da se pojave oružane snage EU sposobne da intervenišu van granica EU nezavisno od NATO-a.
Na Međunarodni dan borbe za mir, Nemačka je na putu do neuporedivog ponovnog naoružavanja. Naoružana do zuba, Nemačka može da pređe na sledeći korak – na rat sa Rusijom, u kome već faktički učestvuje, isporukom naoružanja Ukrajini. I jedno i drugo, već ima štetne društvene posledice po nemačko stanovništvo.
Pentagon je Kijevu isporučio svoje najpreciznije navođene rakete Excalibur, objavila je američka novinska agencija Bloomberg, pozivajući se na „budžetska dokumenta koja ranije nisu objavljivana"
Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pentagon je Kijevu isporučio svoje najpreciznije navođene rakete Excalibur, objavila je američka novinska agencija Bloomberg, pozivajući se na „budžetska dokumenta koja ranije nisu objavljivana"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinara N1 o navodnim pretnjama koje je Slaviša Kokeza upitio bivšem fudbaleru Nemanji Vidiću.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se video-porukom na svom zvaničnom Instagram nalogu povodom najnovijih pokušaja portala KRIK da, kroz recikliranje navodnih Skaj prepiski Slaviše Kokeze, iskonstruišu novu političku aferu.
Detalji razgovora koje su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc vodili sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tamošnji mediji opisuju kao potpunu nadrealnu situaciju.
Profesor Ekonomskog fakulteta Dragan Đuričin ocenio je da paket novih mera za poboljšanje životnog standarda građana, koji se odnosi pre svega na socijalno najugroženije slojeve stanovništva i penzionere, neće predstavljati veliki teret za budžet.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović je reagova na društvenoj mreži Iks povodom najnovijih tekstova portala KRIK, ocenivši ih kao potpuni slom i pokazatelj očaja blokaderskog pokreta.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
Iako nijedan scenario nije isključen, ministar saobraćaja je rekao da tokom obilaska mesta nesreće nije bilo elemenata koji bi ukazivali na zlonameran čin.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.