Zapad, na prvom mestu SAD i EU, više ne namerava da šalje oružje Ukrajini, piše američki Blumberg. Kako ta agencija navodi, NATO ne želi da uđe u direktan sukob sa Rusijom, iako režim u Kijevu traži dodatne višecevne bacače raketa i tenkove kako bi odgovorio na 300.000 rezervista koje Moskva namerava da pošalje na front
Neimenovani visoki evropski zvaničnik rekao je za Blumberg da je "malo verovatno" da će Zapad uvećati isporuke oružja Kijevu, te da mu neće slati ni napredne vrste naoružanja.
- Amerika je oprezna da ne isprovocira direktan konflikt sa Rusijom slanjem naprednog oružja Ukrajini. S druge strane, zalihe ključnog naoružanja u EU su se ispraznile - objasnio je taj izvor.
Dosad uradili mnogo
Još četiri neimenovana evropska zvaničnika rekla su Blumbergu da u Briselu nema naznaka da se EU sprema da pošalje novu pošiljku oružja Ukrajini.
- Posebno je nastao problem oko tenkova "leopard" nemačke proizvodnje. Njih koristi nekoliko članica NATO, uključujući Španiju, Holandiju, Norvešku i Grčku. Međutim, sve te zemlje moraju da traže dozvolu Berlina da bi nemačke tenkove poslale kao pomoć Ukrajini. Još nijedna od tih država nije poslala zvaničan zahtev Nemačkoj da snabde režim u Kijevu "leopardima" - kazali su izvori Blumberga.
Ta agencija ističe da je, uprkos tome, zapadna vojna pomoć Kijevu dosad bila "impresivna". Otkako je Rusija 24. februara pokrenula vojnu operaciju u Ukrajini, Amerika je dosad potrošila 15,1 milijardu dolara na oružje za režim u Kijevu. S druge strane, Nemačka je Ukrajini dala 711 miliona dolara vredno naoružanje.
Upozorenje Moskve
Odluka o prekidu naoružavanja Kijeva usledila je nakon što su u četiri proruske oblasti u Ukrajini - Donjecku, Lugansku, Zaporožju i Hersonu - organizovani referendumi o pripajanju Rusiji (vidite tekst sa strane). Moskva je upozorila da će, nakon što te oblasti budu prisajedinjene Rusiji, svaki napad na njih tretirati kao napad na svoju teritoriju. Ukoliko NATO bude nastavio da pomaže Kijevu u oružju i pri određivanju meta na nekoj od četiri proruske oblasti, Moskva to može da posmatra kao direktan ulazak u rat.
Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je da je njegova zemlja u Ukrajini suočena sa celokupnom zapadnom mašinerijom, dok je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio da se SAD nalaze na ivici toga da postanu jedna strana u konfliktu.
Medvedev: Ne blefiramo kad kažemo
da ćemo upotrebiti nuklearno oružje!
Foto: Tanjug
Zamenik predsednika ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev izjavio je juče da Moskva ima pravo da upotrebi nuklearno oružje, ako je potrebno, i to u unapred određenim slučajevima, te da u vezi sa tim nikako ne blefira.
"U strogom skladu sa osnovama državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja. Ako smo mi ili naši saveznici napadnuti tom vrstom oružja. Ili ako agresija upotrebom konvencionalnog naoružanja ugrozi samo postojanje naše države. To je nedavno direktno rekao predsednik Rusije", napisao je Medvedev na Telegramu.
Istakao je da će Rusija, osim toga, učiniti sve da spreči pojavu nuklearnog oružja kod "neprijateljskih suseda", navodeći kao primer Ukrajinu, koju kontrolišu zemlje NATO.
Medvedev smatra da je besmisleno računati na razum i političku volju kijevskog režima, ali da još postoji krhka nada za zdrav razum i osećaj samoodržanja kod zemalja koje podržavaju Kijev.
"Oni razumeju da ćemo, ako pretnja Rusiji pređe utvrđenu granicu opasnosti, morati da odgovorimo. Ne pitajući nikoga za dozvolu, bez dugih konsultacija. I sigurno nije blef", napisao je Medvedev.
Prema njegovim rečima, ukoliko Rusija bude prinuđena da upotrebi najstrašnije oružje protiv ukrajinskog režima, NATO se ni u takvoj situaciji neće direktno mešati u sukob. Za Severnoatlantsku alijansu, kako kaže, mnogo je važnija bezbednost Vašingtona, Londona i Brisela od sudbine Ukrajine.
"Prekomorski i evropski demagozi ne nameravaju da stradaju u nuklearnoj apokalipsi", smatra Medvedev.
Dok je predsednik Volodimir Zelenski pozvao rusku vojsku na povlačenje pred velikom ofanzivom, Moskva je osporila navode Kijeva i tvrdi da ovaj protivnapad nije uspeo
Zapad cinično koristi Ukrajinu kao ovan za udaranje i potrošni materijal u pripremi za direktan oružani sukob sa Rusijom, izjavio je Dmitrij Poljanski, stalni predstavnik Rusije pri OEBS-u.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha izjavio je danas da Iran podstiče rat Rusije slanjem oružja i da nema pravo da se pretvara da je žrtva.
Pad Slavjanska i Kramatorska izazvao bi nezapamćenu paniku u zapadnim prestonicama i mogao da dovede do slanja evropskih kopnenih snaga u Ukrajinu, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Američka agencija Blumberg objavila je analizu u kojoj navodi da se Rusija istovremeno suočava sa vojnim, ekonomskim, diplomatskim i društvenim izazovima.
Kineski vojni naučnici predstavili su arsenal mikrotalasnog oružja impulsne snage do 100 gigavata, namenjenog ometanju i onesposobljavanju elektronskih sistema protivnika, uključujući satelite u niskoj Zemljinoj orbiti poput američke mreže „Starlink“.
Mađarska neće menjati politiku prema ratu u Ukrajini niti će slati oružje Kijevu, izjavila je potpredsednica mađarske vlade i ministarka spoljnih poslova Anita Orban.
Rat je, prema pisanju "The Economista", stigao u svakodnevni život građana Rusije, raste zabrinutost zbog nestašica, napada dronovima i talasa mobilizacije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok je predsednik Volodimir Zelenski pozvao rusku vojsku na povlačenje pred velikom ofanzivom, Moskva je osporila navode Kijeva i tvrdi da ovaj protivnapad nije uspeo
Uhapšene su tri osobe koje su osumnjičene da su ubile vlasnika piljare na Karaburmi, a pronađen je i deo novca koji je, kako se sumnja, odnet iz stana ubijenog.
Neko na "holideju", a neko se bori za Srbiju! Dok se nosilac blokaderske liste Vladan Đokić treći put ove godine brčka na moru, predsednik Aleksandar Vučić neumorno obilazi Srbiju i Republiku Srpsku i razgovara sa narodom, sluša probleme običnog čoveka i nudi rešenja!
Lažni ekolog Aleksandar Jovanović Ćuta otvoreno je priznao da su ciljevi blokadera privilegije i novac, a da bi ostvarili te ciljeve blokaderima će biti neophodna pomoć stranaca.
Ambasada Ruske Federacije povodom Dana sećanja na ubijene i prognane Srbe saopštila je da je „Oluja“ jedna od najtragičnijih stranica novije istorije Balkana.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić poslala je apel svim građanima Srbije da pažljivo poslušaju govor predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji će govoriti na skupu posvećenom sećanju na stradale i prognane u zločinačkoj akciji Oluja.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa direktorima "Elektroprivrede Srbije" zaduženim za proizvodnju uglja i energije u Kolubari, Kostolcu i termoelektrani Nikola Tesla, kao i u Drinsko-Limskim hidroelektranama i Đerdapu.
Iz užičkog vodovoda apeluju na građane da vodu za piće koriste racionalno i odgovorno, zbog izuzetno visokih temperatura, jer je došlo do rekordne potrošnje.
Bila je to odlična vest koja je dočekala čitaoce Večernjih Novosti tog 4. avgusta 1960. godine: u velikim gradovima u Srbiji je upravo bila završena vakcinacija protiv dečije paralize. Kako su pisale Novosti, „Sejbinovu živu vakcinu“ primila su deca predškolskog i školskog uzrasta u Valjevu, Zaječaru, Užicu, Subotici i Zrenjaninu dok je vakcinacija upravo počela u Šapcu i Leskovcu.
Nezapamćeno nasilje odigralo se u nedelju prepodne u Lazarevcu, kada je za sada nepoznati muškarac brutalno napao i opljačkao stariji bračni par u njihovom porodičnom domu.
U Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu juče su privedena trojica osumnjičenih: C. H. (39), X. Z. (36) i W. Z. (35), svi državljani Narodne Republike Kine.
Užička policija utvrdila je identitet dvojice muškaraca čija su tela jutros pronađena u reci Đetinji, na Gradskoj plaži u Užicu. Reč je o Imreu Fabianu zvanom Fudo (54) i Darku Muriću (31), obojici iz Užica.
U akciji Uprave kriminalističke policije i PU Užice uhapšen je A. F. (47), kod kojeg je, prema navodima policije, pronađeno oko 6,04 kilograma amfetamina, 73,8 grama kokaina i digitalna vaga za precizno merenje.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Glumac Dragiša Milojković, koga će publika zauvek pamtiti kao Milutina iz serije "Seljaci", biće sahranjen u utorak, 4. avgusta, na Gradskom groblju u Jagodini.
Dok letnje vrućine i nemilosrdno sunce primoravaju većinu biljaka na povlačenje, prave balkonske zvezde tek tada priređuju pravi spektakl. Cinija, bugenvilija i petunija obožavaju žestoko sunce i visoke temperature.
Iako su putovanja stvorena za odmor i uživanje, opuštena atmosfera često umanjuje naš oprez. Prevaranti to znaju, zbog čega turističke destinacije svake godine postaju mesto brojnih finansijskih prevara.
Često korišćenje veštačke inteligencije (AI) može da dovede do razvoja zavisnosti, oteža neposrednu komunikaciju među ljudima i izazove probleme u prilagođavanju društvenom okruženju, izjavila je direktorka Instituta za kliničku psihologiju i socijalni rad moskovskog Univerziteta Pirogov Vera Nikišina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.