Evropi je potrebna veća autonomija od SAD kako bi prestala da brine toliko o ishodu izbora, tvrdi francuska ministarka spoljnih poslova Katrin kolona
U intervjuu za list Le Parisien objavljenom u subotu, Kolona je upitana za njen stav o američkim izborima za Kongres. Ministarka je trku opisla kao "zanimljivu", napominjući da republikanci nisu prošli onako kako su očekivali.
Ministarka je istakla reakciju Evrope na rezultate: „Ako ne želimo da budemo u neizvesnosti pred svake američke izbore, moramo da pronađemo put ka većoj autonomiji“.
Kolona je primetila da Francuska i Nemačka nastoje da dodatno ojačaju svoje partnerstvo i da predsednik Emanuel Makron i kancelar Olaf Šolc vide francusko-nemački savez kao „pokretačku snagu za Evropu“.
Ministarka je pozdravila odluku Berlina da poveća svoj vojni budžet, dodajući da napori pojedinačnih država treba da imaju zajednički cilj, a to je jačanje "evropskog suvereniteta".
Izjave ministarke spoljnih poslova dolaze u vreme veliki trgovinskih tenzija između Evrope i Amerike. Prošlog meseca, portal Politiko tvrdio je da su Pariz i Berlin postigli sporazum o merama odmazde, koje će biti uvedene ako SAD nastave sa planiranim smanjenjem poreza i energetskim beneficijama, sa ciljem da podstaknu kompanije da prebace proizvodnju u Ameriku.
Makron i Šolc su se navodno složili da bi američki plan državnih subvencija predstavljao nelojalnu konkurenciju i da ne bi trebalo da ostane bez odgovora. Gostujući na TV kanalu Frans 2, predsednik Makron je tada rekao da su on i nemački kancelar vodili "opsežan razgovor o ovoj temi“.
Još u septembru, Volstrit žurnal je naveo da brojne evropske kompanije „koje proizvode čelik, đubrivo i druge sirovine za privrednu aktivnost prebacuju poslovanje u SAD“. Prema tom članku, rastuće cene gasa u Evropi bile su jedan od glavnih faktora iza takvih odluka. Navodno, ulogu je odigrala i „veoma velika podrška vlade SAD-a“.
Danska kompanija za nakit Pandora A/S i nemački proizvođač automobila Folksvagen AG su neke od evropskih kompanija koje proširuju proizvodnju u SAD. Energetska kriza u Evropi počela je od kako se pandemija Covida 19 smirila 2021. godine, a pogoršana je ruskom vojnom ofanzivom u Ukrajini krajem februara ove godine.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke hitno je pozvalo na razgovor ambasadora Ruske Federacije u Berlinu, nakon zvaničnih upozorenja i pritisaka Moskve upućenih nemačkim diplomatama da napuste glavni grad Ukrajine, Kijev.
Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Bugarski premijer Rumen Radev, koga protivnici nazivaju "agentom Kremlja" i "novim Orbanom", nije pozvao na prekid naoružavanja Ukrajine tokom posete Nemačkoj, prve inostrane posete na premijerskoj funkciji.
Nemački stručnjaci za međunarodnu bezbednost navode da bi Rusija mogla da razmotri napad na evropske zemlje kao radikalan potez sa ciljem da primora Evropu da obustavi vojnu i finansijsku podršku Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija i Indija nastavljaju da produbljuju svoje strateško partnerstvo, a iz Moskve stižu poruke o visokom nivou međusobnog poverenja i saradnje. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov posebno je istakao ulogu indijskog premijera Narendre Modija.
Privremeno vršenje predsedničke funkcije moglo bi da traje najduže tri meseca, dok bi novi predsednički izbori morali da budu raspisani u roku od 90 dana.
Novinarka Ljiljana Smajlović gostovala je na Euronews-u kod Minje Miletić, gde je između ostalog govorila i o taktici blokadera usmerenoj na ljude koji odbijaju da se politički opredele.
Crna Gora najveći je srpski poraz u 20. veku jer tamo smo zbog jugoslovenstva i beogradske uskogrudosti izgubili od jedne klike koju ne podržava ni 250.000 birača, piše profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Čedomir Antić za "Kompas".
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakav je to javni blam doživeo revolucionar u pokušaju Savo Manojlović, gde voli da sedi advokat blokader Božo Prelević, čime se u slobodno vreme bavi glumac blokader Tika Stanić, na koji način se opušta penzionisani policijski general-pukovnik Goran Radosavljević Guri…
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Manastir Beočin na Fruškoj gori vekovima privlači vernike koji pred čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice traže utehu, zdravlje i pomoć u najtežim životnim trenucima.
U Srbiji će biti promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima i malo toplije, a samo se u Vojvodini i u brdsko-planinskim predelima južne i istočne Srbije tek ponegde očekuje kratkotrajna kiša. Temperature od 9 do 26 stepeni.
Policija u Zrenjaninu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva iz tog grada, uhapsila je J. M. (50) iz Novog Sada, zbog sumnje da je izvršio krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljen promet akciznih proizvoda.
Državljanka Srbije M.G. (40) preminula je od povreda zadobijenih u saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila u mestu Kuside, iznad Slanog jezera kod Nikšića. Od M. su se oprostili brojni poznanici i prijatelji, a emotivnu poruku povodom njene prerane smrti objavila je i stranica Loznica Grad na svom Fejsbuk profilu.
Kada se dvoje ljudi spoji u emotivnu vezu, društvo obično očekuje stvaranje zajedničkog života, porodice ili utočišta. Međutim, kriminologija poznaje i onu drugu, najmračniju stranu ljudske psihe – fenomen poznat kao "folie à deux" ili ludilo u dvoje.
Potpisivanjem ugovora vrednog 20 miliona dinara, Ministarstvo kulture je kroz ovogodišnji konkurs "Gradovi u fokusu 2026" omogućilo Apatinu izgradnju kompletnih instalacija i završne građevinsko-arhitektonske radove na Kući "Turski", odnosno budućem apatinskom muzeju.
Glumica Ivana Dudić ozbiljno je zabrinula sve svoje pratioce na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju na kojoj se jasno vide jezive modrice i ogrebotine po celom licu.
Čuveni britanski slikar Dejvid Hokni, jedan od najuticajnijih i najvažnijih umetnika 20. i 21. veka, preminuo je u 88. godini, zvanično je saopštila njegova predstavnica za javnost.
Kada nemate mnogo vremena za sređivanje, viralni trik pravljenja lokni može vam pomoći da za samo nekoliko minuta napravite lepršave talase koji izgledaju kao da ste upravo izašli iz frizerskog salona.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.