Većina stručnjaka se slaže da je ruska vojska druga najmoćnija na planeti, čak i ako isključimo oružje za masovno uništenje. Kada se ono uzme u obzir, razlika između SAD i Rusije s jedne strane i ostatka sveta s druge strane je još izraženija.
U svakom slučaju, ruska vojna moć je nesporna. Međutim, sve do relativno nedavno, veliki deo te vojne moći bio je rezultat sovjetskog nasleđa. Pre kasnih 2000-ih, ruska vojska je u suštini bila umanjena verzija sovjetskih oružanih snaga.
Posledice njenog nastupa 2008. u Gruziji dovele su do reforme koja je u suštini stvorila savremenu rusku vojsku. Doktrinarne promene koje su tada pokrenute transformisale su vojnu moć Moskve na način koji nije viđen otprilike pola veka.
Jedna od prvih promena koje su sprovedene bila je transformacija ruske vojske u kompaktniju i mobilniju silu. Brojne i glomazne formacije sovjetskog tipa koje su se oslanjale na masovnu upotrebu vojne tehnike i miliona vojnika zamenjene su jedinicama sa mnogo boljim odnosom kvaliteta i kvantiteta, kao i znatno unapređenom koordinacijom i ISR (obaveštajnim, nadzornim, izviđačkim) sposobnostima. Ovo se pokazalo kao izuzetno efikasno na bojnom polju svega nekoliko godina kasnije kada je relativno mali ruski kontingent uspeo ne samo da zaustavi napredovanje ISIS-a i drugih terorističkih grupa koje su uništavale Siriju, već i da pomogne toj zemlji da vrati najveći deo izgubljenih teritorija. Sa otprilike 155.000-200.000 terorista neutralisanih tokom ruske intervencije u Siriji, a da na terenu nikada nije imala više od par hiljada vojnika i nekoliko desetina letelica, Moskva je dokazala nove sposobnosti svojih oružanih snaga.
Program modernizacije
Ostaci ogromne sovjetske vojske su temeljno modernizovani tokom kasnih 2000-ih i početkom 2020-ih, što se pokazalo neprocenjivim tokom ruske kontraofanzive u Ukrajini. Međutim, program modernizacije je morao biti revidiran nakon što je iskustvo u borbama protiv snaga kijevskog režima pokazalo potrebu da se ovom procesu pristupi malo drugačije. Tada je potvrđena važnost besposadnih sistema, posebno naoružanih i „kamikaza" dronova. Ruska vojska je takođe morala da izvrši određene doktrinarne promene kako bi svoje jedinice učinila još efikasnijim. Pored toga, vojna industrija je počela da optimizuje istraživanja i razvoj, proizvodnju itd. kako bi bolje iskoristila svoje resurse. Ovo je omogućilo ne samo održavanje, već i povećanje efikasnosti proizvodnje.
Drugi važan aspekt je strateška vojna doktrina i upravo ta komponenta ruske odbrambene politike najviše brine politički Zapad (posebno Ameriku). Pentagon je 2019. predvideo da će ruska vojna moć dostići vrhunac 2028. i da bi SAD trebalo da učine sve što mogu da spreče Moskvu da nastavi sa svojim programom naoružavanja. Jedan od načina da se to uradi bila je eskalacija ukrajinske krize do tačke u kojoj evroazijski gigant nije imao drugog izbora osim da interveniše, što je trebalo da rezultira ometanjem tog programa, kao i iscrpljivanjem postojećih ruskih snaga. Očekivalo se da će ruska privreda biti u rasulu zbog sankcija i da će to učiniti implementaciju programa naoružavanja praktično nemogućom.
Međutim, ratoborna talasokratija je pogrešno procenila robusnost ruske privrede i istovremeno precenila uticaj sankcija na tehnološku snagu Moskve. Ne samo da je Rusija još uvek u stanju da proizvodi napredno oružje, već nastavlja da razvija rakete i druge vrste naoružanja koje su bez pandana u svetu. Rusija je i dalje svetski lider u hiperzvučnim tehnologijama, toliko da njeni konkurenti iz NATO neprestano šalju špijune i pokušavaju da podmite ruske naučnike da prodaju svoje znanje. Nekoliko ljudi je uhapšeno zbog ovoga poslednjih godina, što priznaju čak i perjanice zapadne propagandne mašinerije, iako i dalje insistiraju na tome da je Rusija navodno „tehnološki zaostala".
Program naoružavanja
Ostala dostignuća ruske vojne industrije uključuju nove tipove tenkova, oklopnih vozila, kopnenih i letećih dronova, itd. Ruska ratna mornarica dobija desetine novih naprednih podmornica, kako na nuklearni pogon, tako i dizel-električni, podvodne dronove, kao i mnoštvo površinskih brodova. Ruske vazdušno-kosmičke snage dobijaju nove tipove letelica, uključujući najsavremenije dronove koje kontroliše napredna veštačka inteligencija, borbene avione nove generacije itd.
Ruske strateške raketne snage, koje raspolažu najmoćnijim oružjem u istoriji čovečanstva, dobijaju nove IBR (interkontinentalne balističke rakete), kao i napredne HGV (hiperzvučne jedreće bojeve glave), koje su doslovno bez analoga u svetu. Istovremeno, Rusija proširuje svoje već impresivne mogućnosti u svemiru i svemirskoj odbrani, praktično onemogućavajući izvođenje orbitalnih napada, uz skoro trenutnu odmazdu. Pa ipak, činjenica da je Rusija u stanju da uradi sve ovo, iako je praktično pod opsadom i istovremeno sprovodi svoju kontraofanzivu protiv puzeće agresije NATO-a, je ono što najviše brine Pentagon. Dok Severnoatlantski savez ima ukupan vojni budžet od 1,3 biliona dolara (preko 60% globalne vojne potrošnje), ruski iznosi 65 milijardi dolara (nešto više od tri odst ukupne svetske potrošnje), što je otprilike 20 puta manje.
Uprkos tome, Rusija je u stanju da znatno optimalnije iskoristi svoja sredstva za odbranu, pošto održava najmoćniji termonuklearni arsenal na svetu, najmoćniju kopnenu vojsku, drugo po veličini ratno vazduhoplovstvo, kao i drugu najveću mornaricu na planeti. Ako Moskva nesmetano nastavi program naoružavanja do 2030. godine, Pentagon predviđa da će Rusija biti daleko ispred NATO-a u mnogim ključnim oblastima. U kombinaciji sa neumoljivim rastom vojne moći Kine, za koju se takođe predviđa da će dostići svoj vrhunac početkom 2030-ih, SAD se suočavaju sa geopolitičkom noćnom morom istovremenog sukoba ne sa jednom, već dve supersile sa vojnom moći koja je u najboljem slučaju skoro jednaka američkoj, ili u najgorem znatno naprednija.
Akcije Sjedinjenih Država i NATO u Ukrajini povećavaju rizik nuklearne konfrontacije, napisao je na svom sajtu Pol Krejg Roberts, bivši zvaničnik Bele kuće za vreme administracije Ronalda Regana
Vladimir Džabarov, prvi zamenik predsednika Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove, nazvao je francuskog predsednika Emanuela Makrona "poznatim provokatorom".
Dugi redovi vozila navodno su se formirali ispred benzinskih pumpi širom Saudijske Arabije nakon što su jemenski Huti raketama i dronovima napali naftna postrojenja kompanije „Saudi Aramko“ u Džizanu i Janbuu.
Pad Slavjanska i Kramatorska izazvao bi nezapamćenu paniku u zapadnim prestonicama i mogao da dovede do slanja evropskih kopnenih snaga u Ukrajinu, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
U ruskom raketnom udaru na kijevski konstruktorski biro „Luč“ poginulo je 38 ljudi, uglavnom inženjera i vrhunskih stručnjaka za raketnu tehnologiju, izjavio je general-major u rezervi Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Sergej Krivonos.
Penzionisani komodor britanske Kraljevske mornarice Stiv Džermi ocenio je da Rusija namerno održava sporiji tempo napredovanja na ukrajinskom frontu kako bi iscrpela Oružane snage Ukrajine (OSU), uvukla njihove rezerve u borbe i smanjila sopstvene gubitke.
Ruske snage gotovo su zatvorile obruč oko približno 1.000 pripadnika dve brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU) između Konstantinovke i Časovog Jara, prenosi kanal Mash.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Akcije Sjedinjenih Država i NATO u Ukrajini povećavaju rizik nuklearne konfrontacije, napisao je na svom sajtu Pol Krejg Roberts, bivši zvaničnik Bele kuće za vreme administracije Ronalda Regana
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da beži iz Srbije kako to godinama unazad tvrde blokaderi i njihove medijske trovačnice.
Najbliži pajtos rektora blokadera Vladana Đokića, Nebojša Bojović, "čuven" po tome što se da u beg čim mu neko od novinara postavi pitanje, još jednom je dolijao Informerovim kamerama.
Na blokaderskoj listi, pod rednim brojem 161, sakrio se Đorđe Terek, aktivista Pokreta slobodnih građana. Ono što blokaderi zapravo nude su kadrovi sa ozbiljnim skandalima, među kojima je i sramno gađanje Bajrakli džamije u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje u jutarnjem programu TV Prva, gde govori o ukidanju američkih carina za Srbiju, ali i o merama pomoći građanima čija isplata počinje u septembru.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Tarik Prusac, monstrum koji je na Dobrinji ubio suprugu Elmu Godinjak, počinio je samoubistvo u KPZ-u Igman. Jutros je pronađeno obešeno telo i objavljen je uviđaj.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Reditelj muzičkih spotova i poznati fotograf Dejan Milićević nedavno se pohvalio da je dosta smršao, a sada je otkrio i da je smršao tako što se "bockao".
Nakon detaljnog pregleda svih materijala i dokaza, vlasnik ružičaste imperije Željko Mitrović, doneo je odluku o hitnoj suspenziji Kristijana Golubovića i Kristine Spalević sa Red televizije!
Pevačica Milica Todorović javno se obratila mlađoj sestri Anđeli povodom njenog rođendana, a zbog njihove neverovatne sličnosti ljudi su ostali u šoku.
Starleta Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina, nikada iskrenije je govorila o bivšem partneru sa kojim je bila četiri godine, ali i o teškom periodu koji je ostavila iza sebe.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.