Većina stručnjaka se slaže da je ruska vojska druga najmoćnija na planeti, čak i ako isključimo oružje za masovno uništenje. Kada se ono uzme u obzir, razlika između SAD i Rusije s jedne strane i ostatka sveta s druge strane je još izraženija.
U svakom slučaju, ruska vojna moć je nesporna. Međutim, sve do relativno nedavno, veliki deo te vojne moći bio je rezultat sovjetskog nasleđa. Pre kasnih 2000-ih, ruska vojska je u suštini bila umanjena verzija sovjetskih oružanih snaga.
Posledice njenog nastupa 2008. u Gruziji dovele su do reforme koja je u suštini stvorila savremenu rusku vojsku. Doktrinarne promene koje su tada pokrenute transformisale su vojnu moć Moskve na način koji nije viđen otprilike pola veka.
Jedna od prvih promena koje su sprovedene bila je transformacija ruske vojske u kompaktniju i mobilniju silu. Brojne i glomazne formacije sovjetskog tipa koje su se oslanjale na masovnu upotrebu vojne tehnike i miliona vojnika zamenjene su jedinicama sa mnogo boljim odnosom kvaliteta i kvantiteta, kao i znatno unapređenom koordinacijom i ISR (obaveštajnim, nadzornim, izviđačkim) sposobnostima. Ovo se pokazalo kao izuzetno efikasno na bojnom polju svega nekoliko godina kasnije kada je relativno mali ruski kontingent uspeo ne samo da zaustavi napredovanje ISIS-a i drugih terorističkih grupa koje su uništavale Siriju, već i da pomogne toj zemlji da vrati najveći deo izgubljenih teritorija. Sa otprilike 155.000-200.000 terorista neutralisanih tokom ruske intervencije u Siriji, a da na terenu nikada nije imala više od par hiljada vojnika i nekoliko desetina letelica, Moskva je dokazala nove sposobnosti svojih oružanih snaga.
Program modernizacije
Ostaci ogromne sovjetske vojske su temeljno modernizovani tokom kasnih 2000-ih i početkom 2020-ih, što se pokazalo neprocenjivim tokom ruske kontraofanzive u Ukrajini. Međutim, program modernizacije je morao biti revidiran nakon što je iskustvo u borbama protiv snaga kijevskog režima pokazalo potrebu da se ovom procesu pristupi malo drugačije. Tada je potvrđena važnost besposadnih sistema, posebno naoružanih i „kamikaza" dronova. Ruska vojska je takođe morala da izvrši određene doktrinarne promene kako bi svoje jedinice učinila još efikasnijim. Pored toga, vojna industrija je počela da optimizuje istraživanja i razvoj, proizvodnju itd. kako bi bolje iskoristila svoje resurse. Ovo je omogućilo ne samo održavanje, već i povećanje efikasnosti proizvodnje.
Drugi važan aspekt je strateška vojna doktrina i upravo ta komponenta ruske odbrambene politike najviše brine politički Zapad (posebno Ameriku). Pentagon je 2019. predvideo da će ruska vojna moć dostići vrhunac 2028. i da bi SAD trebalo da učine sve što mogu da spreče Moskvu da nastavi sa svojim programom naoružavanja. Jedan od načina da se to uradi bila je eskalacija ukrajinske krize do tačke u kojoj evroazijski gigant nije imao drugog izbora osim da interveniše, što je trebalo da rezultira ometanjem tog programa, kao i iscrpljivanjem postojećih ruskih snaga. Očekivalo se da će ruska privreda biti u rasulu zbog sankcija i da će to učiniti implementaciju programa naoružavanja praktično nemogućom.
Međutim, ratoborna talasokratija je pogrešno procenila robusnost ruske privrede i istovremeno precenila uticaj sankcija na tehnološku snagu Moskve. Ne samo da je Rusija još uvek u stanju da proizvodi napredno oružje, već nastavlja da razvija rakete i druge vrste naoružanja koje su bez pandana u svetu. Rusija je i dalje svetski lider u hiperzvučnim tehnologijama, toliko da njeni konkurenti iz NATO neprestano šalju špijune i pokušavaju da podmite ruske naučnike da prodaju svoje znanje. Nekoliko ljudi je uhapšeno zbog ovoga poslednjih godina, što priznaju čak i perjanice zapadne propagandne mašinerije, iako i dalje insistiraju na tome da je Rusija navodno „tehnološki zaostala".
Program naoružavanja
Ostala dostignuća ruske vojne industrije uključuju nove tipove tenkova, oklopnih vozila, kopnenih i letećih dronova, itd. Ruska ratna mornarica dobija desetine novih naprednih podmornica, kako na nuklearni pogon, tako i dizel-električni, podvodne dronove, kao i mnoštvo površinskih brodova. Ruske vazdušno-kosmičke snage dobijaju nove tipove letelica, uključujući najsavremenije dronove koje kontroliše napredna veštačka inteligencija, borbene avione nove generacije itd.
Ruske strateške raketne snage, koje raspolažu najmoćnijim oružjem u istoriji čovečanstva, dobijaju nove IBR (interkontinentalne balističke rakete), kao i napredne HGV (hiperzvučne jedreće bojeve glave), koje su doslovno bez analoga u svetu. Istovremeno, Rusija proširuje svoje već impresivne mogućnosti u svemiru i svemirskoj odbrani, praktično onemogućavajući izvođenje orbitalnih napada, uz skoro trenutnu odmazdu. Pa ipak, činjenica da je Rusija u stanju da uradi sve ovo, iako je praktično pod opsadom i istovremeno sprovodi svoju kontraofanzivu protiv puzeće agresije NATO-a, je ono što najviše brine Pentagon. Dok Severnoatlantski savez ima ukupan vojni budžet od 1,3 biliona dolara (preko 60% globalne vojne potrošnje), ruski iznosi 65 milijardi dolara (nešto više od tri odst ukupne svetske potrošnje), što je otprilike 20 puta manje.
Uprkos tome, Rusija je u stanju da znatno optimalnije iskoristi svoja sredstva za odbranu, pošto održava najmoćniji termonuklearni arsenal na svetu, najmoćniju kopnenu vojsku, drugo po veličini ratno vazduhoplovstvo, kao i drugu najveću mornaricu na planeti. Ako Moskva nesmetano nastavi program naoružavanja do 2030. godine, Pentagon predviđa da će Rusija biti daleko ispred NATO-a u mnogim ključnim oblastima. U kombinaciji sa neumoljivim rastom vojne moći Kine, za koju se takođe predviđa da će dostići svoj vrhunac početkom 2030-ih, SAD se suočavaju sa geopolitičkom noćnom morom istovremenog sukoba ne sa jednom, već dve supersile sa vojnom moći koja je u najboljem slučaju skoro jednaka američkoj, ili u najgorem znatno naprednija.
Akcije Sjedinjenih Država i NATO u Ukrajini povećavaju rizik nuklearne konfrontacije, napisao je na svom sajtu Pol Krejg Roberts, bivši zvaničnik Bele kuće za vreme administracije Ronalda Regana
Ukrajinska komanda ume da napravi sliku uspešnog kontranapada, ali iza te slike, prema oceni bivšeg oficira američke vojske Stanislava Krapivnika, stoje ogromni gubici, nasilno mobilisani ljudi i operacije koje kratko traju, a zatim se završavaju potiskivanjem ukrajinskih snaga.
Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Na Krimu su uvedene vanredne mere u prodaji goriva nakon problema u snabdevanju poluostrva, a kriza se sve jasnije povezuje sa udarima ukrajinskih snaga na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu na jugu Rusije.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je građane Rusije da u zemljama Evropske unije i drugim „neprijateljskim državama“ mogu biti zadržani zbog podrške specijalnoj vojnoj operaciji ili zbog ranijih poseta Krimu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Kijevsko-pečersku lavru pogodila raketa sistema Patriot, navodeći da je do nepravilnog rada kompleksa moglo da dođe zato što je Zapad Ukrajini isporučio rakete sa isteklim rokom upotrebe.
U Odesi je došlo do ozbiljnog incidenta tokom pokušaja Oružanih snaga Ukrajine da lansiraju rakete „flamingo“, kada su četiri projektila detonirala direktno na startnim položajima, prenose izvori koji prate situaciju na terenu.
Komandant nemačkog ratnog vazduhoplovstva, general-potpukovnik Holger Nojman, izjavio je da bi NATO, u slučaju rata sa Rusijom, gađao ciljeve u Sankt Peterburgu, Kalinjingradu, na Koljskom poluostrvu i Crnom moru.
Kijev već računa na mogućnost da uskoro izgubi Konstantinovku, Družkovku i Kramatorsk, a posle toga i celu slavjansko-kramatorsku aglomeraciju, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Akcije Sjedinjenih Država i NATO u Ukrajini povećavaju rizik nuklearne konfrontacije, napisao je na svom sajtu Pol Krejg Roberts, bivši zvaničnik Bele kuće za vreme administracije Ronalda Regana
Poverenik Milan Antonijević organizuje konferenciju povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, a jedan od govornika biće, verovali ili ne - istaknuti srbomrzac Dinko Gruhonjić!
Američka vojska, prema podacima koje je analizirao Rojters, nadgleda veliku tajnu operaciju prebacivanja nafte sa broda na brod u blizini Ormuskog moreuza.
Savo Manojlović, lider pokreta Kreni-Promeni, svojevremeno je kritikovao vlast tvrdeći da neće urediti put u mestu Kopljare kod Aranđelovca, međutim, radovi na toj deonici, kao i dostupni video-snimci i fotografije, pokazuju da su ti navodi bili netačni!
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić poručila je da tajkun Dragan Đilas nikada neće razumeti da je Srbija pod vođstvom Aleksandra Vučića uvažena i poštovana.
Usled izvođenja radova na saobraćajnom povezivanju auto-puta Miloš Veliki i Moravskog koridora, od 16. do 26. juna, zatvorena je denivelisana važna raskrsnica.
Danas je pokrenuta inicijativa usmerena na ekonomsko osnaživanje žena koje se suočavaju sa različitim oblicima društvene i ekonomske marginalizacije, navode iz Kluba preduzetnica Udružene.
Za desetak dana biće otvorena deonica Moravskog koridora od Čačka do Kraljeva u dužini od 29 kilometara. Ona će predstaviti novu saobraćajnu vezu Kraljeva sa ostatkom zemlje.
Srbin koji je 10. juna ubijen u Barseloni bio je visokopozicionirani pripadnik balkanskog kartela, za kojim je Belgija tragala zbog učešća u švercu velikih količina kokaina iz Juže Amerike, preko luke Antverpen.
Katalonska policija je identifikovala muškarca koji je 10. juna oko 10 sati ubijen u Ulici Balmes u Barseloni, a prema navodima španskih medija, radi se o državljaninu Srbije koji je bio na poternici.
Petnaestogodišnji Nišlija od 12. do 15. juna ukrao je šest vozila od kojih je neka i uništio i to dok čeka upućivanje u Vaspitno popravni dom zbog brojnih krivičnih dela počinjenih širom Srbije.
Planetarna muzička zvezda Leni Kravic stigao je u Beograd, a pred njegov veliki koncert na Ušću isplivali su svi detalji i zahtevi koje je poslao našim organizatorima.
Pozorišni reditelj, univerzitetski profesor i jedan od osnivača čuvenog omladinskog pozorišta Dadov, Rusmil-Slavenko Saletović, preminuo je u 79. godini, zvanično je saopšteno iz ovog beogradskog teatra.
Predstava "Ožiljci od meda" je biografska predstava koja kroz poetski i intimni izraz istražuje unutrašnje ožiljke, transformacije i snagu čoveka koji prolazi kroz lične i emotivne promene.
Večernje uživanje često pokvare komarci, koji su nezaobilazan deo letnje sezone. Umesto da koristite razne hemijske preparate, možete isprobati prirodno rešenje koje će istovremeno oplemeniti vaš prostor.
Mnogi vlasnici mačaka bili su iznenađeni kada ih ljubimac, nakon predenja, maženja i lizanja, iznenada ugrize. Stručnjaci objašnjavaju da to najčešće nije znak agresije, već posledica prevelike stimulacije i potrebe mačke da prekine fizički kontakt.
Mala šaka oraha dnevno može doneti više koristi nego što mnogi pretpostavljaju. Stručnjaci ističu da je svega sedam oraha dnevno dovoljno da doprinese zdravlju srca, krvnih sudova i mozga, bez potrebe za velikim promenama u ishrani.
U vreme Petrovdanskog posta mnogi biraju lagana i jednostavna jela koja ne zahtevaju mnogo sastojaka, a ipak pružaju dovoljno energije i ukusa, posni pilav sa povrćem jedan je od takvih recepata.
Otkrivene su Hrom ekstenzije koje prikupljaju podatke korisnika bez njihovog znanja. Istraživači kompanije Socket identifikovali su mrežu od 152 ekstenzije koje nude atraktivne animirane pozadine, ali u pozadini prate aktivnosti korisnika i manipulišu Gugl pretragama.
Bivša rijaliti učesnica i starleta Jelena Krunić pojaviće se u novom filmu "Kengur se vraća kući", a na promociji ovog ostvarenja šokirala je sve novim izgledom koji je dosta smerniji
Muzička zvezda Dragana Mirković razvela se prošle godine zvanično od Tonija Bijelića nakon 25 godina braka, a sada je prvi put o tome otvoreno govorila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.