Ogromna je zabrinutost EU, francuskih i nemačkih privrednika zbog američkih klimatskih subvencija. Privrede trećih zemalja uključujući i Srbiju, brine to što će za deo izvoza u Uniju od 1. oktobra plaćati dodatne carine, navodi se u analizi objavljenoj u novom MAT-u.
U makroekonomskim analizama i trendovima (MAT) autor Ivan Nikolić navodi da je takozvani Bajdenov Zakon o smanjenju inflacije (IRA) EU tržištu doneo strepnju da bi subvencije od 369 milijardi dolara, koje su uglavnom ciljane na proizvođače iz Severne Amerike, mogle da odvuku kompanije iz Evrope.
On navodi da zbog tog zakona i veoma visokih cena energije, posebno u Nemačkoj, Evropa postaje sve manje konkurentna.
- Evropska komisija je 1. februara predložila mere uključujući popuštanje pravila EU o državnoj pomoći i prenamenu postojećih fonova EU. Preokret se traži u takozvanom Industrijskom planu zelenog dogovora EU9 - navodi Nikolić.
Objašnjava da su uvertira bile decembarske nove mere Evropskog parlamenta za očuvanje konkurentnosti uz primenu tzv. CBAM mehanizma (Carbon border adjustment mechanism) koji će se efektivno primenjivati od 1. oktobra.
- Ovo je jako bitno za zemlje van EU, među kojima je i Srbija - objašnjava Nikolić.
Ocenjuje da je cilj EU da natera kompanije da slede klimatsku politiku Brisela, i odvrati ih od namere premeštanja kapaciteta u zemlje sa blažim ograničenjima za zagađenje koje proizvode gasovi sa efektom staklene bašte. Ističe da je mehanizam usmeren i na podsticanje dekarbonizacije uvezenih proizvoda na isti način kao što se to čini kod industrijskih postrojenja i elektrana iz EU.
- Zato će se ovakvi proizvodi koji su proizvedeni u procesu koji emituje više CO2 nego što je dozvoljeno u EU prilikom uvoza dodatno cariniti za iznos ovih troškova koje snose proizvođači u EU - precizira Nikolić.
Mehanizam se odnosi na proizvodnju električne energije iz uglja, rafinaciji nafte, dobijanje koksa katalitičkim krekingom, proizvodnju i preradu metala, obojenu metalurgiju, proizvodnju aluminijuma te pečene keramike, crepa, cigle i kamena, kao i vazdušnom saobraćaju ka EU aerodromima.
- Uvoznici ovih proizvoda i sirovina u EU će imati obavezu izveštavanja o emisijama CO2 nastalim prilikom proizvodnje te platiti za sve nastale emisije ekvivalentnu naknadu - upozorio je on.
Nikolić apostrofira da će mehanizam negativno delovati na konkuretnost kompanija iz trećih zemalja koje izvoze u EU.
Foto: Fotoilustracija/Reuters/AP/Tanjug
Srbija jwe ne svojom voljom uvučena u velike igre svetskih sila
To se odnosi i na one koje posluju u Srbiji. U pet sektora obuhvaćenih CBAM mehanizmom (gvožđe i čelik, aluminijum, đubrivo, el.energija i cement) u 2021. godini Srbija je rangirana kao šesnaesti partner EU", navodi on. Proizvodi tih pet sektora činili su 11,8 odsto ukupnog robnog izvoza Srbije u EU.
- Nova taksa u praksi znači i da će naši proizvodi biti skuplji na tržištu EU. U perspektivi to može destimulisati investiranje, naročito stranih kompanija koje su i najveći izvoznici - poručio je Nikolić.
On dodaje da će negativne efekte podneti i EU jer će te vrste proizvoda sa tržišta Kine, Rusije, Turske i ostalih trećih zemalja dodatno poskupeti što ne ide u prilog aktuelnoj borbi sa inflacijom.
- Izvesne su i kontramere što će otežati izvoz kompanija iz EU. Naročito ukoliko bi se uvažili sve glasnije kritike da je CBAM mehanizam i CO2 taksa u suprotrosti sa pravilima Svetske trgovinske orgranizacije - smatra Nikolić.
On navodi da CBAM nastoji da unapredi ulaganja u smanjenje emisija tako što delatnosti koje troše velike količine energije čini skupljim.
Istovremeno omogućava i EU da prebaci finansiranje sa aktivnosti koje zagađuju na klimatske akcije, inovacije i modernizaciju energetskog sektora. Ključni alat za to je Sistem za trgovinu emisijama EU (EU ETS), koji trenutno pokriva pokriva oko 15.000 industrijskih postrojenja i elektrana, kao i oko 1.500 avio-operatora, u 27 država članica EU12.
Sistem postavlja limit za ukupan obim emisija gasova sa efektom staklene bašte koje postrojenja u pokrivenim sektorima mogu kumulativno da emituju, te se izdaju dozvole za količine državama članicama.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je danas da pokušaj samoprozvanog ministra Dželjalja Svečlje da kriminalizuje Srbe i ceo sever na KiM nikoga neće ni zavarati ni uplašiti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je danas da pokušaj samoprozvanog ministra Dželjalja Svečlje da kriminalizuje Srbe i ceo sever na KiM nikoga neće ni zavarati ni uplašiti.
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Sremskomitrovački blokader Milivoj Đorđić, poznat po nasilničkom ponašanju je pre samo nekoliko dana na društvenoj mreži "Fejsbuk" objavio da bi, nakon eventualne pobede blokaderske liste, svim političkim neistomišljenicima koje pogrdno naziva "botovima", trebalo "odseći vrhove svih prstiju na rukama - da botovi budu obeleženi i bez noktiju do kraja života".
Novinar Uroš Piper žestoko je raskrinkao opasne namere blokaderskog novinara Aleksandra Dikića, koji je u svom sramnom tekstu bez trunke blama izneo uvijene pretnje smrću predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću!
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije osuđuje incidente usmerene prema Draganu J. Vučićeviću i njegovoj porodici, kao i novinarki Nini Kuburović.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić žestoko je odgovorio na bezobzirne napade i jeftine laži tajkunske televizije N1, koja je na najprizemniji način pokušala da izmisli kako se predsednik nalazi na nekakvom "holideju" dok obilazi Srbiju i bori se za narode u svakom kutku naše zemlje.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Barska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana O. I. (34), osumnjičenog za seksualno uznemiravanje maloletne strane državljanke na plaži u Šušnju.
Policija u Sremskoj Mitrovici rasvetlila je tešku krađu na štetu vlasnika kuće u okolini grada i uhapsila K. P. (22), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo.
B.Ž. (54) iz jednog sela kod Ražnja mesec dana seksualno je uznemiravao devojčice od desetak godina da bi 7. avgusta bio uhapšen nakon što su roditelji maloletnica alarmirali policiju.
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Tokom velikih letnjih vrućina danas se oslanjamo na klima-uređaje i ventilatore kako bismo se rashladili. Naše bake su, znale kako da svoje domove učine prijatnijim i svežijim i bez savremene tehnologije.
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.