SAD šalju Ukrajini novo oružje - GLSDB (Ground Launched Small Diameter Bomb). To je kombinacija bombe malog prečnika GBU-39 i raketnog motora rakete M26. Te rakete su povučene iz upotrebe u SAD i evropskim zemljama nakon usvajanja konvencije iz Osla 2008. godine, koja se odnosi na zabranu korišćenja kasetnih bombi. Međutim, njihovi motori su zadržani.
Američka kompanija Boing i švedska kompanija Sab predložile su da se ti motori iskoriste za unapređenje bombi malog prečnika. Više zemalja, uključujući SAD i Norvešku, imaju takve bombe.
Prema podacima sa sajta američke Kancelarije za operativna ispitivanja i evaluaciju, bomba se lansira samo iz aviona, nakon čega otvara krila za autonomni let. Pored toga, u stanju je da menja pravac kretanja i napada mete čak i iza aviona.
Najnovija verzija SDB je opremljena kombinovanim sistemom navođenja: navigacionim sistemom, koji se uglavnom koristi za savladavanje područja gde su slabi signali sa satelita, zatim GPS-om, kao i sa radarom milimetarskih talasa, sa infracrvenim i laserskim senzorima. Zahvaljujući laserskom navođenju, bomba može da pogodi pokretne ciljeve, navodi Sab. Prema podacima Boinga, domet SDB-a je 110 kilometara, a težina bojeve glave je 93 kilograma, što znači da može da prodre u armirani beton debljine skoro jednog metra.
Jeftiniji projektili za raketne bacače
GLSDB, koji se lansira sa zemlje, poseduje sve ove karakteristike, ali kombinacija sa mlaznim motorom povećava domet oružja na 150 kilometara. Prema Sabu, GLSDB je takođe može da pogađa mete sa greškom od svega jednog metra. Za ispaljivanje GLSDB-a pogodni su višecevni raketni bacači sistema M270, HIMARS i Čunmu.
Ukrajina već poseduje M270 i HIMARS sisteme.
- Zbog toga Ukrajina ne treba da obučava osoblje i nije joj potrebna isporuka dodatnih takvih sistema - kaže za DW Mihajlo Samus, ukrajinski stručnjak iz Kijevskog centra za proučavanje vojske.
Napominje da je GLSDB jeftiniji projektil za zapadne raketne bacače.
- Uostalom, ne treba ništa da se proizvodi, samo treba sastaviti dva dela - motor i bombu - i poboljšati sisteme za navođenje. Cena SDB-a je oko 40.000 dolara. Motori su na lageru. S druge strane, ATACMS rakete kratkog dometa koštaju stotine hiljada dolara - ističe Samus.
Kako je navedeno na sajtu Saba, od 2006. godine proizvedeno je oko 20.000 SDB-a.
Upotreba GLSDB-a u borbenim uslovima
GLSDB je nešto novo. Prve testove Boing i Sab su sproveli 2015. godine. A Ukrajina je prva zemlja u kojoj će ova bomba biti korišćena u borbenim uslovima. Zamenica ministra spoljnih poslova SAD, Viktorija Nuland, potvrdila je u Kijevu krajem januara da se takve bombe već isporučuju ukrajinskoj vojsci na frontu.
Ona je rekla da će Putin imati "iznenađenja" na bojnom polju i da će "Ukrajina ove godine postići neke veoma velike uspehe".
Oružane snage Ukrajine su prvobitno očekivale da će GLSDB dobiti mnogo ranije, nakon što su SAD najavile isporuke već u februaru 2023. Plan je bio da u Ukrajinu stignu pre kraja 2023. godine.
- Bilo je potrebno dosta vremena da se bombe isporuče. Nije samo pitanje novca, već i vremena potrebnog za stvaranje kapaciteta za proizvodnju ovih bombi - objašnjava za DW Bredli Bouman, iz Fondacije za odbranu demokratije (FDD) u Vašingtonu.
Pored toga, morala su da se izvrše testiranja, koja su na kraju bila uspešna.
Oružje za napad na skupu opremu
Stručnjaci su uvereni da GLSDB donosi mnoge prednosti, jer bombe imaju dvostruko veći domet od zemaljskih sistema koje trenutno ima Ukrajina. Ukrajinska vojska je u jesen 2023. godine od SAD dobila prve rakete dugog dometa ATACMS, koje se takođe ispaljuju iz raketnih bacača M270 i HIMARS i imaju domet do 160 kilometara. Ali, prema oceni stručnjaka, Ukrajina je dobila samo mali broj tih raketa.
- Drugi projektili za višecevne raketne bacače koje Ukrajina ima mogu da pogode ciljeve na oko 80 kilometara. U stvarnosti je taj domet manji, jer sistemi moraju da budu smešteni dalje od linije fronta zbog pretnje od ruskih dronova - naglašava Mihailo Samus.
Prema njegovim rečima, Ukrajina će stoga moći da koristi GLSDB za napad na udaljenije ciljeve ruskih okupatora.
- Pokrićemo severni Krim, Hersonsku oblast na levoj obali Dnjepra, celu Zaporošku oblast i ceo Donbas. To može da promeni situaciju na frontu u korist Ukrajine - dodaje Samus.
Američki višecevni raketni bacač M270
Napadi sa GLSDB-ovima daleko iza linije fronta mogli bi da otežaju Rusima snabdevanje trupa, kaže Bredli Bouman.
- Pretpostavljam da će Ukrajinci biti zainteresovani da pogode komandne i kontrolne tačke i logističke centre kako bi otežali komandu i kontrolu trupa - napominje on.
Istovremeno, prema Boumanu, važne mete su i oklopni transporteri, tenkovi i druga vojna tehnika na sabirnim mestima.
Ukrajinski vojni stručnjak Petro Černik smatra da će oprema Rusa biti glavna meta GLSDB-ova.
- Treba pogledati odnos troškova. Bolje je pogoditi skupu opremu, a takvih ciljeva ima mnogo: protivvazdušni sistemi Tor-M2 i S-300, razna oklopna vozila, sistemi za elektronsko ratovanje, od kojih neki koštaju i do 200 miliona dolara - kaže Černik u intervjuu za DW.
On naglašava da su Ukrajini potrebne hiljade GLSDB-ova.
- Ruska Federacija ima 2.800 tenkova samo duž borbene linije. Tamo Ima i oko 7.000 oklopnih vozila, oko 7.000 artiljerijskih oruđa i stotine protivvazdušnih sistema - kaže vojni stručnjak.
Nema informacija o tome koliko će GLSDB-ova Ukrajina dobiti. Petro Černik pretpostavlja da će to u početku biti samo nekoliko desetina.
- To je mala količina, sve do sto je dovoljno, ali ne mnogo. Na primer, samo u novembru Rusi su upotrebili oko 1.100 vođenih teških bombi tipa FAB-500 i FAB-250 - kaže Černik.
Ruske avionske bombe FAB-500M62, upućene ka hangarima Oružanih snaga Ukrajine u pravcu Kupjanska kako bi se uništila njihova oprema, predstavljaju veliku opasnost za ukrajinske vojne objekte.
Oružane snage Rusije uništiće položaje Oružanih snaga Ukrajine teškim granatama FAB-1500, izjavio je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris na svom Jutjub kanalu.
Ministarstvo odbrane RF zvanično je predstavilo svoje najmoćnije avio-bombe FAB-1500, opremljene univerzalnim modulom za „jedrenje“ i navođenjem na cilj.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije zatražilo je od Sjedinjenih Američkih Država i Turske objašnjenja povodom informacija o planovima za isporuku oružja Ukrajini, saopštila je danas portparolka tog ministarstva Marija Zaharova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske avionske bombe FAB-500M62, upućene ka hangarima Oružanih snaga Ukrajine u pravcu Kupjanska kako bi se uništila njihova oprema, predstavljaju veliku opasnost za ukrajinske vojne objekte.
Zapaljiva naprava, takozvana "vatrena lopta" ispaljena je sinoć sa teritorije Kosova i Metohija na centralnu Srbiju sa ciljem izazivanja požara, ekskluzivno otkriva Informer.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Ova žena više ne zna da li je izveštač, političar, manekenka ili nešto deseto, primetili su ljudi koji su na društvenim mrežama ispratili najnovije glumatanje Ane Mihajlovski.
Povodom 68. rođendana Radio-televizije Srbije, novinar Željko Veljković objavio je na društvenoj mreži Iks poruku u kojoj je praktično poželeo gašenje javnog medijskog servisa, uz teške kvalifikacije na račun ljudi koji u njemu rade.
Potpredsednica SNS Sandra Božić brutalno je sasekla sramotne napade blokadera na predsednika Aleksandra Vučića, poručivši im da je njihovo ponašanje prešlo u čistu patologiju!
Tokom dugih prolećnih i letnjih dana, kada je sunce grejalo polja, a vazduh mirisao na svežu travu, cvrčci Đokić, Paunović, Đilas, Lompar, Aleksić, Šoškić, Parandilo, Bodiroga, Lazović, Žaki, Grbović i Milivojević su provodili dane na blokadama, u plenumu, u Briselu, Berlinu i na moru u Hrvatskoj, Albaniji i Crnoj Gori.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Vatrogasci iz Prokuplja tokom popodneva zaustavili su vatru koja je iz sela Mađare nastavila da se širi ka Bresničiću, ali su spasili i čoveka kome je pretila najstrašnjija smrt.
Za razliku od prošle godine kada je prolećni mraz tokom samo jednog jutra "ubrao" sve šljive u voćnjacima, šljive su su ove godine odlično rodile, što se može videti i na pijacama u Nišu.
U sećanje na Nikolu Krsmanovića, mladog policajca koji je stradao pre dve godine na dužnosti u Loznici, njegovi prijatelji iz FK "14. oktobar" u Dragincu organizovali su tradicionalni turnir u fudbalu.
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišili slobode državljanina Srbije zbog sumnje da je u jednom ugostiteljskom objektu izazvao požar.
Iz policije je saopšteno da je sinoć oko 22.20 časova u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, na delu plovnog puta Stoliv–Prčanj, oko 250 metara od obale, došlo do pomorske nezgode, odnosno sudara dva plovna objekta.
Istraga ubistva zbog kojeg je Robert V. (35) uhapšen pod sumnjom da je 28. jula uveče u okolini Sombora ubio Miloša Damjanovića (54) i dalje je u toku, a prema nezvaničnim informacijama svedoci koji su dali iskaze u istrazi opisali su šta se kobne večeri dogodilo.
Policija u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva iz tog grada, uhapsila je A. S. (22) iz okoline Inđije, zbog sumnje da je htela da prokrijumčari drogu u niški zatvor.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Helen Finčam je doživela je iznenadnu i tešku promenu života pre tri godine, a sve je počelo jednog jutra kada se probudila sa ukočenim vratom, a čekari su utvrdili da je uzrok tome retko stanje poznato kao transverzalni mijelitis.
Pakovanje za putovanje često može da bude naporno, naročito kada nismo sigurni šta nam je zaista potrebno. Ipak, bez obzira na to gde putujemo i koliko dugo ostajemo, postoje tri stvari koje bi trebalo da ponesemo.
Bivši rijaliti učesnik Đole Kralj pojavio se ispred studija televizije Pink kako bi potpisao ugovor za učešće u novoj sezoni rijalitija "Elita 10", gde je za medije otkrio svoja očekivanja od predstojećeg takmičenja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.