Prvi udar u izraelskom lovu na odgovorne za napade Hamasa 7. oktobra verovatno je već udaren. Jedne večeri u januaru, dron je napravio rupu u visokoj zgradi u južnom predgrađu Bejruta Dahiieh. Vatrogasci i hitna pomoć naišli su na put prekriven opečenim i odsečenim udovima. Pronađena su tela sedam muškaraca.
Oni su prisustvovali sastanku na visokom nivou između palestinske militantne grupe Hamas i Jama'a Islamiiah, libanske političke frakcije koja je nedavno oživela svoje naoružano krilo da bi se pridružila sukobu sa Izraelom, preneo je Politiko.
Ključni planer je ubijen, ali...
Među poginulima je bio Saleh al-Aruri, zamenik predsednika Hamasovog političkog biroa i Hamasov najviši vojni komandant za Zapadnu obalu - i čovek za koga izraelska vlada veruje da je bio ključni planer napada iz Gaze 7. oktobra u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i 253 uzeta kao taoci.
Izraelski zvaničnici nisu zvanično potvrdili da oni stoje iza napada. Niti su to negirali. „Naš stav je da će svako u komandnoj strukturi Hamasa ko je odgovoran za masakr 7. oktobra platiti cenu", rekao je Mark Regev, savetnik izraelskog premijera Benjamina Netanijahua.
Rođen u selu blizu Ramale na Zapadnoj obali 1966. godine, Aruri se pridružio Hamasu tokom prve intifade, četvorogodišnjih protesta i nereda koji su počeli 1987. Bio je u zatvoru nekoliko puta, a najduža kazna je trajala 15 godina.
Neposredno pre smrti, Arouri je upitan da li je zabrinut da će postati meta. "Nije neobično da su komandanti Hamasa stradali. Mislim da sam predugo živeo", rekao je 57-godišnjak.
Dan nakon Arurijeve smrti, šef izraelske obaveštajne službe Mosad Dejvid Barnea saopštio je da je njegova agencija "posvećena obračunu" za napad Hamasa. On je govorio na sahrani svog legendarnog prethodnika, Zvija Zamira, koji je nadgledao kampanju Izraela za pogubljenje palestinskih militanata koji su ubili izraelske sportiste na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. godine.
Barnove reči su upozorenje komandantima Hamasa da će biti na meti, ne samo u obližnjim zemljama poput Libana, već i u Turskoj i Kataru ili čak unutar Evropske unije.
- Trebalo nam je više od 10 godina da se rešimo svih onih koji su planirali masakr u Minhenu, ali smo ih našli. Isto moramo da uradimo i sa onima koji stoje iza 7. oktobra - rekao je Jakov Peri, bivši šef Šin Beta, izraelskih bezbednosnih agencija i dodao:
Prvu izraelsku kampanju atentata pre pola veka pokrenula je premijerka Golda Meir. Bio je usmeren na one koji su planirali i vodili napad na izraelske sportiste u Minhenu u septembru 1972.
Jedanaest Izraelaca je poginulo u drami sa taocima. Dvojica izraelskih sportista poginula su kada je osam naoružanih napadača iz Crnog septembra, ogranka Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), upali u Olimpijsko selo. Devet drugih je ubijeno, zajedno sa pet Palestinaca, u naknadnoj vatrenoj borbi na vojnom aerodromu gde su Nemci postavili zasedu nakon što su pristali da dozvole militantima da odlete u Kairo sa taocima.
Operacija Gnev Božji
Masakr u Minhenu traumatizirao je Izrael, zemlju oblikovanu istorijom antisemitskog progona i pogroma, a osnovanu nakon Holokausta. Ubistva su pojačala duboko usađene strahove i podstakla istu želju za odmazdom i bezbednošću koja je sada prisutna u Izraelu.
U početku, Meir nije bio voljan da koristi terorizam za borbu protiv terorizma, za gađanje i ubijanje palestinskih militanata u inostranstvu, posebno u Evropi. Ali na nagovor obaveštajnih službi, pristala je na operaciju Gnev Božji, tajnu kampanju za pronalaženje i eliminisanje počinilaca.
Prvi na meti bio je Vael Cvajter, rođak Jasera ??Arafata, vođe PLO. Upucan je u predvorju svoje stambene zgrade u Rimu, samo dva meseca posle Minhena. U decembru je Mahmud Hamšari, najviši zvaničnik PLO-a u Parizu, teško povređen u eksploziji bombe u svom stanu. Umro je nekoliko nedelja kasnije.
U januaru 1973. na Kipru je ubijen Husein al-Bašir, predstavnik Fataha, najveće frakcije PLO. Zatim je u aprilu, ponovo u Parizu, došao red na Bazila al-Kubaisija, profesora prava iz Bejruta koji je bio osumnjičen da pomaže u logistici za Minhen. Ubijen je dok se vraćao kući sa večere.
Istog meseca, izraelski komandosi su izveli hrabro amfibijsko iskrcavanje duž obale Bejruta pod nazivom Operacija Proleće mladosti. Komandosi su se pridružili padobrancima u frontalnom napadu na štab Narodnog fronta za oslobođenje Palestine, ubivši trojicu najviših komandanata.
Napadi širom Evrope
Izraelski napadi izvedeni su i u Atini, Rimu, Parizu i Varšavi. Poslednji ubijeni su Abu Al Hasan Kasim i Hamdi Advan, koji su dignuti u vazduh autobombom u Limasolu na Kipru u februaru 1988. - 16 godina nakon napada na Olimpijsko selo.
Ono što se dogodilo nakon napada u Minhenu ukazuje na ono što bi moglo uslediti nakon napada 7. oktobra, čak i nakon što su puške utihnule u Gazi. Važnije palestinske mete ganjaju jedinice poput tajne antiterorističke policijske jedinice IAMAM, koja je ranije bila zadužena za složene misije u inostranstvu. Njegov moto dolazi iz Psalma 18: „Progonio sam neprijatelje svoje i sustigao ih; nisam se vratio dok nisu bili uništeni".
Izraelci već u Gazi traže Jahju Sinvara, lokalnog lidera Hamasa, kao i njegovog mlađeg brata Muhameda. Sumnja se da su se sklonili u lavirint Hamasovih tunela. Izrael preti da će pokrenuti veliku ofanzivu na Rafu, gde se sklonilo oko 1,5 miliona Palestinaca, u pokušaju da porazi Hamas i spase više od 100 izraelskih talaca koje još uvek drži militantna grupa.
"Potera se nikada neće završiti"
- Potera nikada neće prestati. Izrael će ih sve loviti, sve, gde god da se nalaze, i oni to znaju - rekao je Deni Danon, član parlamenta Likuda i bivši izraelski ambasador pri Ujedinjenim nacijama.
Udar dronom u kojem je ubijen Saleh Aruri izazvao je egzodus najviših zvaničnika Hamasa iz Bejruta, javili su lokalni libanski mediji. Većina je otišla u Katar, gde živi Ismail Hanije, šef političkog krila Hamasa. Možda su tamo bezbedni za sada. Ali koliko dugo?
Izrael se pokazao sposobnim da deluje u neprijateljskim okruženjima, izvodeći uspešne napade i ubistva čak i u Iranu. Izraelski ministar odbrane Joav Galan rekao je da lideri Hamasa izvan Gaze, kao što su Hanija i Kaled Mašal, „žive na pozajmljenom vremenu; svi su oni mrtvi ljudi".
Odlučnost Izraela da uhvati one koji su planirali i naredili napade 7. oktobra vjerovatno će zakomplikovati pregovore o taocima i prekidu vatre, rekao je za Politico David Meidan, bivši visoki oficir Mosada. On veruje da prisustvo talaca sputava izraelsku vojsku dok pokušavaju da lociraju i ubiju vođu Hamasa.
Bivši šef izraelske obaveštajne službe Peri se slaže: „Sinvar nema mnogo podsticaja da pristane na bilo šta. On zna da ga nećemo bombardovati zbog talaca. Odricanje od talaca značilo bi potpisivanje sopstvene smrtne presude."
Afera Lilehamer
Za izraelske lidere, međutim, operacije nakon Minhena nose upozorenja, posebno ako planiraju da ponovo slede svoje ciljeve u Evropi. Trag mrtvih Palestinaca privukao je pažnju i podstakao medijske spekulacije da Izrael stoji iza atentata. Mnogima je bilo teško da podrže vansudska ubistva na evropskom tlu.
Najgori strahovi evropskih lidera obistinili su se u julu 1973. Dogodila se afera Lilehamer, nazvana po norveškom skijalištu severno od Osla, gde su agenti Mosada ubili marokanskog konobara dok je šetao sa svojom trudnom suprugom.
Zamenili su ga takozvanim Crvenim princom, Ali Hasanom Salamehom, vođom komandosa Fatahovih snaga 17 i šefom operacija Crnog septembra. Norveška policija uhapsila je nekoliko agenata Mosada, ali je vođa tima Majkl Harari uspeo da pobegne u Izrael.
Tokom policijskih ispitivanja, jedan agent Mosada koji je patio od ekstremne klaustrofobije dao je informacije kako bi bio prebačen u zatvorsku ćeliju sa prozorom. Norvežani su informacije podelili sa drugim evropskim policijskim snagama. Tako su dobijeni prvi konkretni dokazi o izraelskoj kampanji ubistava.
Međunarodni gnev
Pet uhapšenih izraelskih agenata osuđeno je za ubistvo konobara, ali ih je norveška vlada pomilovala 1975. i vratila u Izrael. Kako je međunarodni gnev rastao, Meir je bio primoran da obustavi operaciju Božji gnev.
Pet godina kasnije, novi premijer Menahem Begin naredio je Zamirovom nasledniku u Mosadu, Jicaku Hofiju, da nastavi sa ubistvima. Ovog puta je ubijen i Crveni princ Salameh. Poginuo je u januaru 1979. u eksploziji bombe dok je njegov konvoj prolazio prometnom ulicom u zapadnom Bejrutu. U eksploziji su poginula i četvorica Salamehovih telohranitelja, kao i četvorica prolaznika, uključujući britanskog studenta i nemačku časnu sestru.
Agent Mosada Harari, koji je predvodio neuspelu misiju Lilehamer, bio je oduševljen atentatom, ali CIA nije. Salameh je bio njihova veza sa PLO-om, deo nezvaničnog odnosa za razgovore o regionalnoj bezbednosti sa Arafatom. CIA je upozorila Salameha da Mosad planira da ga ubije.
„Evropljani su navikli da Izraelci dolaze i ubijaju teroriste"
Izraelci nikada nisu uspeli da uhvate svoju glavnu metu, glavnog kreatora minhenskog napada - Abu Dauda. U avgustu 1981. teško je ranjen hicima iz neposredne blizine u jednom hotelskom kafiću u Varšavi, ali je preživeo. Umro je prirodnom smrću 2010.
Da li bi se Izrael danas izvukao sa takvom kampanjom ubijanja? Da li bi evropske vlade pokazale istu toleranciju kakvu su verovatno pokazale posle Minhena? „Evropljani su navikli da Izrael dolazi i ubija teroriste. To će biti urađeno, naravno uz poricanje Izraela", rekao je Peri za Politiko.
- Svi oni zaslužuju da budu ubijeni zbog onoga što su uradili. Americi je trebalo 10 ili više godina da ubije Osamu bin Ladena. Potrebno je vreme. Lična sudbina onih koji su počinili, organizovali, orkestrirali i koordinirani zločini od 7. oktobra ne zavise nužno od određenog vremenskog okvira. Moramo uništiti Hamas. Lična sudbina lidera Hamasa će se možda rešiti kasnije, ali na kraju ćemo doći do svih njih - rekao je bivši izraelski premijer Ehud Olmert.
Čak i u Evropi?
- Naravno, ako se nešto desi u Evropi, to sigurno neće biti delo Izraela - zaključio je Olmert sa ironičnim osmehom.
Visoki zvaničnik Hamasa izjavio je danas za Frans pres da je primirje u Pojasu Gaze moguće u narednih 24 do 48 sati ako Izrael prihvati zahteve te palestinske islamističke organizacije.
Najmanje 30.320 Palestinaca je ubijeno, a 71.533 ranjeno u izraelskim udarima na Gazu od 7. oktobra, saopštilo je danas ministarstvo zdravlja Gaze koje je pod upravom Hamasa.
Sjedinjene Američke Države blokirale su saopštenje Saveta bezbednosti UN koje je predložio Alžir, a podržale arapske zemlje, a u kojem bi izraelske snage okrivljene za otvaranje vatre na Palestince koji su čekali na isporuku hrane i druge humanitarne pomoći u blizini grada Gaze i za ubistvo više od 100 ljudi.
Svi osim dvojice od 152 službenika UN-a ubijena u Gazi, bili su van dužnosti kada su stradali, prema podacima koji bacaju novo svetlo na dimenziju sukoba Izraela sa Hamasom u samom pojasu Gaze.
Džo Bajden, predsednik Sjedinjenih Američkih Država, govorio je o pregovorima za postizanje prekida vatre u Gazi, dok je istovremeno jeo sladoled pred kamerama i odgovarao na pitanja novinara, što su mnogi smatrali krajnje neozbiljnim činom.
Ultraortodoksni Jevreji protestovali su ispred izraelskog Vrhovnog suda jer žele da im se produži izuzeće od obavezne vojne službe. Izraelska policija je silom razbila protest, a korišćeni su i vodeni topovi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Visoki zvaničnik Hamasa izjavio je danas za Frans pres da je primirje u Pojasu Gaze moguće u narednih 24 do 48 sati ako Izrael prihvati zahteve te palestinske islamističke organizacije.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Una Čolić, starija ćerka pevača Zdravka Čolića, poznata je po tome što često deli detalje iz života sa pratiocima na društvenim mrežama, a tako je bilo i ovog puta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.