Rusija napreduje u Ukrajini. Da li Nemačka u budućnosti mora da računa s više izbeglica? Verovatno – kaže stručnjak za migracije Gerald Knaus. Pored njega, za Dojče vele (DW) govore i političari iz SPD i CDU.
Scenario je drastičan: „Ako Putin uspe i Ukrajina izgubi rat, još deset miliona ljudi bi mogli da postanu izbeglice“. To kaže stručnjak za migracije Gerald Knaus u intervjuu za DW.
Rusija sada skoro svakodnevno prijavljuje nova osvajanja ukrajinske teritorije. Obe strane žestoko se bore, ispaljuju rakete i koriste dronove. Ali, jedno je jasno: Rusija napreduje, bolje je opremljena i nedavno je čak počela da koristi izraz „rat“, a ne više „specijalna vojna operacija“. Istovremeno, međunarodna podrška Ukrajini opada.
- Ako sada budu uništeni veliki gradovi poput Harkova i drugih, ako broj žrtava poraste, a nada opadne, onda ćemo možda doživeti najveći pokret izbeglica na svetu od 1940-ih - upozorava stručnjak za migracije Gerald Knaus.
Helge Lind, stručnjak za unutrašnje poslove nemačkog SPD-a, u intervjuu za DW takav scenario relativizuje: „Ne očekujem da će taj broj biti astronomski kao što se priča. Međutim, da će biti porasta broja izbeglica, da će biti dalje dramatizacije rata, to je sasvim moguće. Ali, nema razloga da se kaže da sada postoji opasnost od ogromnog talasa izbeglica.“
Nemačka je primila brojčano najviše izbeglica
Pre dve godine, kada je ruska vojska napala celu Ukrajinu kršeći međunarodno pravo, solidarnost u Nemačkoj bila je velika. Ukrajinskim izbeglicama spontano su pomagali - i ljudi i politika. Izbeglice iz Ukrajine ne moraju da prolaze kroz birokratsku proceduru azila u Nemačkoj, imaju pravo na socijalnu pomoć, besplatnu medicinsku negu i kurseve jezika. A mogu i odmah da rade.
Prema podacima medijske službe „Integracija“, od ukupno 4,3 miliona ratnih izbeglica iz Ukrajine, u Nemačkoj se trenutno nalazi oko 1,15 miliona. Njihov broj se stalno povećava.
Političari opozicionih konzervativnih partija CDU i CSU na to već gledaju sa zabrinutošću: „Mi kao Evropljani imamo posebnu odgovornost za ratne izbeglice iz našeg neposrednog susedstva. Ali, naravno, naši kapaciteti će u jednom trenutku dostići svoje granice“, rekao je za DW političar CDU Torsten Fraj.
Foto: EPA/Shutterstock
Ubrzo nakon početka rata, većina Ukrajinaca je pobegla u susedne zemlje, posebno u Poljsku. Tamo je svojevremeno bilo registrovano čak oko 1,6 miliona Ukrajinaca, dok ih danas ima nešto manje od milion.
Sada Nemačka ima najveći broj ratnih izbeglica iz Ukrajine. Međutim, ako se računa u odnosu na broj stanovnika, dobija se drugačija slika: Bugarska ima udeo izbeglica od 3,4 odsto, Poljska i Češka po 2,6 odsto, a Nemačka samo 1,4 odsto. To je izračunao istraživač migracija Gerald Knaus.
Apel za evropsku solidarnost
Torsten Fraj (CDU), s druge strane, kritikuje činjenicu da, uzimajući u obzir apsolutni broj izbeglica, „Nemačka mora da se nosi s najvećim teretom“. On smatra da bi nemačka vlada morala hitno da poradi na ravnomernoj raspodeli ukrajinskih ratnih izbeglica. „Samo pokrajina Baden-Virtemberg je primila više ratnih izbeglica iz Ukrajine nego čitava Francuska. Baden-Virtemberg ima 11 miliona stanovnika, a Francuska 68 miliona“, ukazuje Fraj za DW.
Helge Lind iz vladajuće stranke SPD ima razumevanja: „Kada su izbeglice pred izborom u koju državu da idu, u Francusku, Belgiju, Italiju, i ako su socijalni uslovi u Nemačkoj jasni, s mogućnošću direktnog zapošljavanja i boljih socijalnih beneficija, onda je razumljivo da je veća verovatnoća da će doći u Nemačku.“
Da li je Nemačka spremna za još ratnih izbeglica iz Ukrajine?
Rat Rusije protiv Ukrajine odnosi sve više žrtava. Ljudi ginu, beže ili su prognani. Putin bi čak mogao i da pobedi ili bi, smatra se, mogao da trajno anektira deo zemlje i širi teror.
- Evropska unija nije spremna za najgori scenario koji bi mogao da usledi - kritikuje Gerald Knaus. Vladini i opozicioni političari ne znaju šta će, jer sve više ljudi iz drugih zemalja traži zaštitu u Nemačkoj.
Torsten Fraj (CDU) računa da će ove godine biti podneto još 300.000 zahteva za azil. „To takođe direktno utiče na ukrajinske ratne izbeglice, za koje onda nedostaje smeštaj i, posebno, integracioni kapaciteti.“
Helge Lind (SPD) je zabrinut: „Opštine i gradovi već sada upozoravaju da su na ivici kapaciteta. To znači, ako se broj ljudi iz Ukrajine ponovo značajno poveća, onda ćemo odmah ponovo imati debatu o migracijama u Nemačkoj.“
Ipak, Lind, Fraj i Knaus se slažu oko jedne tačke: najbolje bi bilo da se Ukrajini pruži ogromna vojna podrška kako više ljudi ne bi morali da beže od rata.
Grad Časov Jar u Donjeckoj Narodnoj Republici, koji je od 2014. postao važno logističko čvorište ukrajinske komande, nakon što su ruske trupe preuzele vatrenu kontrolu nad putevima koji tamo vode, gubi strateški značaj za Oružane snage Ukrajine, Igor Kimakovski, rekao je za RIA Novosti savetnik šefa DNR Denisa Pušilina.
Sjednjene države i NATO nameravaju da očuvaju Ukrajinu, ili bar njen deo, kao antirusku teritoriju potpuno pod svojom kontrolom, pa zadaci specijalne operacije ostaju aktuelni, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Patrušev.
Izbijanje Trećeg svetskog rata moglo bi da postane izuzetno zgodan razlog za zapadne zemlje da otpišu sve nagomilane dugove, govorio je filozof Andrej Fursov, na Jutjub kanalu.
Sateliti francuske optičke svemirske komponente, koju kontroliše francuska vojno-obaveštajna uprava, već nekoliko dana prate gomilanje ruskih snaga u Belorusiji.
Još pre stravičnog terorističkog napada na "Krokus siti hol" u Moskvi, sposobnost ruske vojske da izvrši raketne udare na velikim dometima izazivala je strah kod NATO-a i njihovih marioneta u Kijevu, navodi se na portalu "BRIKS info".
Rusija je danas peta ekonomija G20 po tempu ekonomskog rasta u 2023, a prošle godine njen BDP je porastao za 3,6 odsto i tako u potpunosti kompenzovao pad iz 2022, pokazuje analiza "RIA Novosti".
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Pavel Klimkin smatra da će zbog kašnjenja vojne pomoći sa Zapada naredna četiri meseca biti teška i odlučujuća za Ukrajinu, a uz to, kako on navodi, dolaze i masovne kadrovske promene.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbacio je ukrajinski predlog da se borbena dejstva ograniče na četiri regiona, poručivši da Moskva neće prihvatiti dogovor koji bi Oružanim snagama Ukrajine dao predah i omogućio im da prebace trupe na najteže delove fronta.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se ruske snage nalaze na oko 10,5 kilometara od Sumija, ukrajinskog regionalnog centra, ali je naglasio da Moskva za sada nema političke planove za pripajanje tog grada i čitave Sumske oblasti Rusiji.
Poljska ubrzava pregovore sa SAD o stvaranju stalne američke vojne baze na svojoj teritoriji, iako je javnost gotovo presečena na dva dela: 44,1 odsto građana podržava novu bazu, dok je 40,9 odsto kategorično protiv.
Predsednik SAD Donald Tramp otvorio je jedan od najvažnijih američkih rudarskih poslova u Centralnoj Aziji: sporazum sa Kazahstanom o razvoju ogromnih nalazišta volframa, metala koji je ključan za vojnu industriju, rakete, avione, čelik, elektroniku i poluprovodnike.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ruski predsednik Vladimir Putin održao je opširan govor na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija u kojem je, usred rata protiv Ukrajine, prvi put direktno priznao da Rusija pati od ozbiljnih problema zbog sve žešćih ukrajinskih udara duboko unutar ruske teritorije.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pariz je poklekao pred smrtonosnim toplotnim talasom koji je izazvao nezamislivo stanje u mrtvačnicama. Sva mesta su popunjena, a tela se prevoze čak 80 kilometara od grada da bi tamo bila pokopana.
Misije Euleksa i OEBS-a oglasile su se danas povodom dramatične situacije na Gazimestanu gde je juče, na Vidovdan, sproveden novi teror nad Srbima, a u režiji takozvane policije lažne države Kosovo i samozvanog premijera Aljbina Kurtija.
Jelena Pavlović, blokaderka sa dna kace, a nekada pristalica politike Aleksandra Vučića, pa potom i poslanica stranke Branimira Nestorovića, izazvala je danas neviđeni haos u blokaderskim redovima, pokrenuvši lavinu njihovih međusobnih sukoba i žestokih okršaja.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstaviće večeras javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) izdao je crveni meteoalarm zbog visokog UV indeksa za danas i sutra, a u Novom Sadu je već izmereno čak 59,5 stepena.
Dok Srbi strahuju od ujeda opasne ribe-zeća u Pefkohoriju, 15-godišnji Janis u Atini uspešno lovi ove štetočine i sa 158 ulova osvaja prvo mesto na takmičenju.
Tihomir Krstić (45), koji je bio u protvoru zbog sumnje da je 27. decembra, prošle godine na Novom Beogradu napao, izbo nožem I opljačkao S.C., preminuo je u Centralnom zatvoru.
Jednoipogodišnji dečak koji je 23. juna teško povređen u stravičnoj nesreći u Begaljici kod Grocke, kada ga je deda pregazio traktorom, nažalost preminuo je u Univerzitetskoj dečjoj klinici Tiršova.
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je konkurs za prijem kandidata na Selekcionu obuku za Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ), koji je otvoren do 27. jula 2026. godine.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Kamen u bubregu postaje bolan kada se simptomi pojave. Dr Sarbjit Mohapatra deli znake upozorenja na koje treba obratiti pažnju, kao i preventivne korake koje treba slediti.
Luksuzni brend Luj Viton našao se na meti kritika nakon što je u Francuskoj, u okviru promotivne instalacije, postavljen veštački vodopad zbog potrošnje vode tokom perioda visokih temperatura i suše.
Mnoge poznate ličnosti svim silama se trude da sakriju svoj privatan život, a jedna od njih je i pevačica Džejla Ramović, koja je u tajnoj vezi s kolegom Jakovom Jozinovićem.
Pevač Emir Habibović čeka čeka svoje šesto dete sa 15 godina mlađom suprugom Tamarom, a sada je objavio još jednu vest o prinovi u porodici - dobiće i unuče.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.