Rusija napreduje u Ukrajini. Da li Nemačka u budućnosti mora da računa s više izbeglica? Verovatno – kaže stručnjak za migracije Gerald Knaus. Pored njega, za Dojče vele (DW) govore i političari iz SPD i CDU.
Scenario je drastičan: „Ako Putin uspe i Ukrajina izgubi rat, još deset miliona ljudi bi mogli da postanu izbeglice“. To kaže stručnjak za migracije Gerald Knaus u intervjuu za DW.
Rusija sada skoro svakodnevno prijavljuje nova osvajanja ukrajinske teritorije. Obe strane žestoko se bore, ispaljuju rakete i koriste dronove. Ali, jedno je jasno: Rusija napreduje, bolje je opremljena i nedavno je čak počela da koristi izraz „rat“, a ne više „specijalna vojna operacija“. Istovremeno, međunarodna podrška Ukrajini opada.
- Ako sada budu uništeni veliki gradovi poput Harkova i drugih, ako broj žrtava poraste, a nada opadne, onda ćemo možda doživeti najveći pokret izbeglica na svetu od 1940-ih - upozorava stručnjak za migracije Gerald Knaus.
Helge Lind, stručnjak za unutrašnje poslove nemačkog SPD-a, u intervjuu za DW takav scenario relativizuje: „Ne očekujem da će taj broj biti astronomski kao što se priča. Međutim, da će biti porasta broja izbeglica, da će biti dalje dramatizacije rata, to je sasvim moguće. Ali, nema razloga da se kaže da sada postoji opasnost od ogromnog talasa izbeglica.“
Nemačka je primila brojčano najviše izbeglica
Pre dve godine, kada je ruska vojska napala celu Ukrajinu kršeći međunarodno pravo, solidarnost u Nemačkoj bila je velika. Ukrajinskim izbeglicama spontano su pomagali - i ljudi i politika. Izbeglice iz Ukrajine ne moraju da prolaze kroz birokratsku proceduru azila u Nemačkoj, imaju pravo na socijalnu pomoć, besplatnu medicinsku negu i kurseve jezika. A mogu i odmah da rade.
Prema podacima medijske službe „Integracija“, od ukupno 4,3 miliona ratnih izbeglica iz Ukrajine, u Nemačkoj se trenutno nalazi oko 1,15 miliona. Njihov broj se stalno povećava.
Političari opozicionih konzervativnih partija CDU i CSU na to već gledaju sa zabrinutošću: „Mi kao Evropljani imamo posebnu odgovornost za ratne izbeglice iz našeg neposrednog susedstva. Ali, naravno, naši kapaciteti će u jednom trenutku dostići svoje granice“, rekao je za DW političar CDU Torsten Fraj.
Foto: EPA/Shutterstock
Ubrzo nakon početka rata, većina Ukrajinaca je pobegla u susedne zemlje, posebno u Poljsku. Tamo je svojevremeno bilo registrovano čak oko 1,6 miliona Ukrajinaca, dok ih danas ima nešto manje od milion.
Sada Nemačka ima najveći broj ratnih izbeglica iz Ukrajine. Međutim, ako se računa u odnosu na broj stanovnika, dobija se drugačija slika: Bugarska ima udeo izbeglica od 3,4 odsto, Poljska i Češka po 2,6 odsto, a Nemačka samo 1,4 odsto. To je izračunao istraživač migracija Gerald Knaus.
Apel za evropsku solidarnost
Torsten Fraj (CDU), s druge strane, kritikuje činjenicu da, uzimajući u obzir apsolutni broj izbeglica, „Nemačka mora da se nosi s najvećim teretom“. On smatra da bi nemačka vlada morala hitno da poradi na ravnomernoj raspodeli ukrajinskih ratnih izbeglica. „Samo pokrajina Baden-Virtemberg je primila više ratnih izbeglica iz Ukrajine nego čitava Francuska. Baden-Virtemberg ima 11 miliona stanovnika, a Francuska 68 miliona“, ukazuje Fraj za DW.
Helge Lind iz vladajuće stranke SPD ima razumevanja: „Kada su izbeglice pred izborom u koju državu da idu, u Francusku, Belgiju, Italiju, i ako su socijalni uslovi u Nemačkoj jasni, s mogućnošću direktnog zapošljavanja i boljih socijalnih beneficija, onda je razumljivo da je veća verovatnoća da će doći u Nemačku.“
Da li je Nemačka spremna za još ratnih izbeglica iz Ukrajine?
Rat Rusije protiv Ukrajine odnosi sve više žrtava. Ljudi ginu, beže ili su prognani. Putin bi čak mogao i da pobedi ili bi, smatra se, mogao da trajno anektira deo zemlje i širi teror.
- Evropska unija nije spremna za najgori scenario koji bi mogao da usledi - kritikuje Gerald Knaus. Vladini i opozicioni političari ne znaju šta će, jer sve više ljudi iz drugih zemalja traži zaštitu u Nemačkoj.
Torsten Fraj (CDU) računa da će ove godine biti podneto još 300.000 zahteva za azil. „To takođe direktno utiče na ukrajinske ratne izbeglice, za koje onda nedostaje smeštaj i, posebno, integracioni kapaciteti.“
Helge Lind (SPD) je zabrinut: „Opštine i gradovi već sada upozoravaju da su na ivici kapaciteta. To znači, ako se broj ljudi iz Ukrajine ponovo značajno poveća, onda ćemo odmah ponovo imati debatu o migracijama u Nemačkoj.“
Ipak, Lind, Fraj i Knaus se slažu oko jedne tačke: najbolje bi bilo da se Ukrajini pruži ogromna vojna podrška kako više ljudi ne bi morali da beže od rata.
Grad Časov Jar u Donjeckoj Narodnoj Republici, koji je od 2014. postao važno logističko čvorište ukrajinske komande, nakon što su ruske trupe preuzele vatrenu kontrolu nad putevima koji tamo vode, gubi strateški značaj za Oružane snage Ukrajine, Igor Kimakovski, rekao je za RIA Novosti savetnik šefa DNR Denisa Pušilina.
Sjednjene države i NATO nameravaju da očuvaju Ukrajinu, ili bar njen deo, kao antirusku teritoriju potpuno pod svojom kontrolom, pa zadaci specijalne operacije ostaju aktuelni, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Patrušev.
Izbijanje Trećeg svetskog rata moglo bi da postane izuzetno zgodan razlog za zapadne zemlje da otpišu sve nagomilane dugove, govorio je filozof Andrej Fursov, na Jutjub kanalu.
Sateliti francuske optičke svemirske komponente, koju kontroliše francuska vojno-obaveštajna uprava, već nekoliko dana prate gomilanje ruskih snaga u Belorusiji.
Još pre stravičnog terorističkog napada na "Krokus siti hol" u Moskvi, sposobnost ruske vojske da izvrši raketne udare na velikim dometima izazivala je strah kod NATO-a i njihovih marioneta u Kijevu, navodi se na portalu "BRIKS info".
Rusija je danas peta ekonomija G20 po tempu ekonomskog rasta u 2023, a prošle godine njen BDP je porastao za 3,6 odsto i tako u potpunosti kompenzovao pad iz 2022, pokazuje analiza "RIA Novosti".
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Pavel Klimkin smatra da će zbog kašnjenja vojne pomoći sa Zapada naredna četiri meseca biti teška i odlučujuća za Ukrajinu, a uz to, kako on navodi, dolaze i masovne kadrovske promene.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Američki politikolog Džon Miršajmer ocenio je u Evropskom parlamentu da se Evropa suočava sa ozbiljnom nestabilnošću, koju je povezao sa ratom u Ukrajini.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev nazvao je Ujedinjeno Kraljevstvo „propalom imperijom“, komentarišući stanje u zemlji i sporove oko migracija.
Desetine ruskih obaveštajaca, koji su posle masovnog proterivanja diplomata iz evropskih zemalja 2022. godine ostali bez uporišta na Zapadu, navodno su prebačene u Japan i tamo nastavile rad pod diplomatskim i poslovnim pokrićem, piše Džapan tajms.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Nastavlja se blokaderski rat do istrebljenja, a sada su zgubidani ponovo napali članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u koje su se do juče kleli.
Direktor UKC Niš, doc. dr Milan Lazarević, uputio je snažan i nedvosmislen poziv mladim lekarima u Nišu da se uključe u akcije preventivnih pregleda, koje je inicirao predsednik Vučić, i izađu na teren zajedno sa kolegama iz kliničkog centra i Instituta Niška Banja, tamo gde se najdirektnije spasavaju životi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na Odeljenju neuroradiologije Centra za radiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije po prvi put u Srbiji, ugrađen venski stent u mozgu kod pacijenta sa hroničnom, stalnom, teškom glavoboljom.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Nije vam potreban skup organizer da biste zaštitili nakit tokom putovanja. Nekoliko jednostavnih trikova pomoći će vam da stigne na odredište bez oštećenja i petljanja.
Bikini ove godine obeležava 80 godina otkako je prvi put predstavljen javnosti, a kupaći kostim koji je 1946. izazvao skandal danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola letnje mode, dok se granice njegovog izgleda i dalje pomeraju.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.