Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus najavio je danas plan za racionalizaciju i reorganizaciju vojne komande zemlje u sklopu napora da se oružane snage najmnogoljudnije evropske članice NATO-a učine "ratno sposobnim".
Kancelar Olaf Šolc započeo je veliko povećanje vojne potrošnje ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu početkom 2022. godine, koju je opisao kao „prekretnicu".
Pistorijus je u novembru prošle godine pozvao na reviziju strukture Bundesvera.
On je ukazao na opasnost od mogućeg budućeg ruskog napada na zemlju NATO-a i u više navrata ponovio da nemačka vojska mora da postane „ratno sposobna", prenosi Asošijeted pres.
Njegov plan remonta predviđa jedinstvenu „operativnu vojnu komandu", za koju se nada da će omogućiti brze odluke i eliminisati dupliranje.
Trenutno, Bundesver ima dva komandna centra: jedan je odgovoran za planiranje i vođenje raspoređivanja trupa u inostranstvu i drugi za odbranu same Nemačke.
Postojeće odeljenje za "sajber i informacije", koje je nadležno odbijanje sajber napada, zaštitu elektronske infrastrukture i analizu hibridnih pretnji kao što su dezinformacije, biće prošireno i zvanično će postati četvrta ruka vojske pored vojske, vazduhoplovstva i mornarice, naveo je Pistorijus.
Govoreći o 75. godišnjici NATO-a, Pistorijus je podvukao „izazov resetovanja Bundesvera za novi i stari izazov - odbranu zemlje i Alijanse".
Šolc je 2022. godine obećao da će povećati nemačku potrošnju na odbranu do cilja NATO-a od dva odsto bruto domaćeg proizvoda i ustanovio je specijalni fond za modernizaciju Bundesvera vredan 100 milijardi evra.
- Imamo (potrošnju za odbranu) dva odsto ove godine i dostići ćemo je i u narednim godinama, kako bismo mogli da opravdamo našu odgovornost i našu ulogu u NATO - rekao je Pistorijus.
Nemačke vojne snage "Bundesver" suočavaju se sa brojnim problemima. Vojska je sve starija, a tu je i ogroman nedostatak osoblja, pre svega obučenih vojnika, ali i municije, navodi se u izveštaju o vojnim snagama koji je predstavila komesarka Bundesvera za Bundesver Eva Hogl .
Generalno tužilaštvo Rusije uputilo je zahtev nadležnim organima SAD, Nemačke, Francuske i Kipra za istragu terorističkih napada na gasovode "Severni tok", navodi se na telegram kanalu tužilaštva.
Ministarstvo odbrane Nemačke saopštilo je danas da će ta zemlja pomoći češki plan za povećanje isporuke municije u Ukrajinu finansiranjem kupovine 180.000 artiljerijskih granata.
Rusija napreduje u Ukrajini. Da li Nemačka u budućnosti mora da računa s više izbeglica? Verovatno – kaže stručnjak za migracije Gerald Knaus. Pored njega, za Dojče vele (DW) govore i političari iz SPD i CDU.
Eksperti Bundestaga, nemačkog parlamenta, došli su do zaključka da mogući ruski udar na trupe jedne od zemalja NATO na teritoriji Ukrajine, na primer Francuske, neće biti osnov za primenu člana 5. Povelje zapadne vojne Alijanse o kolektivnoj odbrani.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačke vojne snage "Bundesver" suočavaju se sa brojnim problemima. Vojska je sve starija, a tu je i ogroman nedostatak osoblja, pre svega obučenih vojnika, ali i municije, navodi se u izveštaju o vojnim snagama koji je predstavila komesarka Bundesvera za Bundesver Eva Hogl .
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.