Dramatična najava iz Nemačke zatresla Evropu! Putin privodi sve kraju: Desetine miliona ljudi spremno za pokret?!
Podeli vest
Rusija napreduje u Ukrajini. Da li Nemačka u budućnosti mora da računa s više izbeglica? Verovatno – kaže stručnjak za migracije Gerald Knaus. Pored njega, za Dojče vele (DW) govore i političari iz SPD i CDU.
Scenario je drastičan: „Ako Putin uspe i Ukrajina izgubi rat, još deset miliona ljudi bi mogli da postanu izbeglice“. To kaže stručnjak za migracije Gerald Knaus u intervjuu za DW.
Grad Časov Jar u Donjeckoj Narodnoj Republici, koji je od 2014. postao važno logističko čvorište ukrajinske komande, nakon što su ruske trupe preuzele vatrenu kontrolu nad putevima koji tamo vode, gubi strateški značaj za Oružane snage Ukrajine, Igor Kimakovski, rekao je za RIA Novosti savetnik šefa DNR Denisa Pušilina.
02.04.2024
07:40
Rusija sada skoro svakodnevno prijavljuje nova osvajanja ukrajinske teritorije. Obe strane žestoko se bore, ispaljuju rakete i koriste dronove. Ali, jedno je jasno: Rusija napreduje, bolje je opremljena i nedavno je čak počela da koristi izraz „rat“, a ne više „specijalna vojna operacija“. Istovremeno, međunarodna podrška Ukrajini opada.
- Ako sada budu uništeni veliki gradovi poput Harkova i drugih, ako broj žrtava poraste, a nada opadne, onda ćemo možda doživeti najveći pokret izbeglica na svetu od 1940-ih - upozorava stručnjak za migracije Gerald Knaus.
Helge Lind, stručnjak za unutrašnje poslove nemačkog SPD-a, u intervjuu za DW takav scenario relativizuje: „Ne očekujem da će taj broj biti astronomski kao što se priča. Međutim, da će biti porasta broja izbeglica, da će biti dalje dramatizacije rata, to je sasvim moguće. Ali, nema razloga da se kaže da sada postoji opasnost od ogromnog talasa izbeglica.“
Sjednjene države i NATO nameravaju da očuvaju Ukrajinu, ili bar njen deo, kao antirusku teritoriju potpuno pod svojom kontrolom, pa zadaci specijalne operacije ostaju aktuelni, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Patrušev.
Pre dve godine, kada je ruska vojska napala celu Ukrajinu kršeći međunarodno pravo, solidarnost u Nemačkoj bila je velika. Ukrajinskim izbeglicama spontano su pomagali - i ljudi i politika. Izbeglice iz Ukrajine ne moraju da prolaze kroz birokratsku proceduru azila u Nemačkoj, imaju pravo na socijalnu pomoć, besplatnu medicinsku negu i kurseve jezika. A mogu i odmah da rade.
Prema podacima medijske službe „Integracija“, od ukupno 4,3 miliona ratnih izbeglica iz Ukrajine, u Nemačkoj se trenutno nalazi oko 1,15 miliona. Njihov broj se stalno povećava.
Političari opozicionih konzervativnih partija CDU i CSU na to već gledaju sa zabrinutošću: „Mi kao Evropljani imamo posebnu odgovornost za ratne izbeglice iz našeg neposrednog susedstva. Ali, naravno, naši kapaciteti će u jednom trenutku dostići svoje granice“, rekao je za DW političar CDU Torsten Fraj.
Foto: EPA/Shutterstock
Ubrzo nakon početka rata, većina Ukrajinaca je pobegla u susedne zemlje, posebno u Poljsku. Tamo je svojevremeno bilo registrovano čak oko 1,6 miliona Ukrajinaca, dok ih danas ima nešto manje od milion.
Sada Nemačka ima najveći broj ratnih izbeglica iz Ukrajine. Međutim, ako se računa u odnosu na broj stanovnika, dobija se drugačija slika: Bugarska ima udeo izbeglica od 3,4 odsto, Poljska i Češka po 2,6 odsto, a Nemačka samo 1,4 odsto. To je izračunao istraživač migracija Gerald Knaus.
Apel za evropsku solidarnost
Torsten Fraj (CDU), s druge strane, kritikuje činjenicu da, uzimajući u obzir apsolutni broj izbeglica, „Nemačka mora da se nosi s najvećim teretom“. On smatra da bi nemačka vlada morala hitno da poradi na ravnomernoj raspodeli ukrajinskih ratnih izbeglica. „Samo pokrajina Baden-Virtemberg je primila više ratnih izbeglica iz Ukrajine nego čitava Francuska. Baden-Virtemberg ima 11 miliona stanovnika, a Francuska 68 miliona“, ukazuje Fraj za DW.
Helge Lind iz vladajuće stranke SPD ima razumevanja: „Kada su izbeglice pred izborom u koju državu da idu, u Francusku, Belgiju, Italiju, i ako su socijalni uslovi u Nemačkoj jasni, s mogućnošću direktnog zapošljavanja i boljih socijalnih beneficija, onda je razumljivo da je veća verovatnoća da će doći u Nemačku.“
Da li je Nemačka spremna za još ratnih izbeglica iz Ukrajine?
Rat Rusije protiv Ukrajine odnosi sve više žrtava. Ljudi ginu, beže ili su prognani. Putin bi čak mogao i da pobedi ili bi, smatra se, mogao da trajno anektira deo zemlje i širi teror.
- Evropska unija nije spremna za najgori scenario koji bi mogao da usledi - kritikuje Gerald Knaus. Vladini i opozicioni političari ne znaju šta će, jer sve više ljudi iz drugih zemalja traži zaštitu u Nemačkoj.
Torsten Fraj (CDU) računa da će ove godine biti podneto još 300.000 zahteva za azil. „To takođe direktno utiče na ukrajinske ratne izbeglice, za koje onda nedostaje smeštaj i, posebno, integracioni kapaciteti.“
Helge Lind (SPD) je zabrinut: „Opštine i gradovi već sada upozoravaju da su na ivici kapaciteta. To znači, ako se broj ljudi iz Ukrajine ponovo značajno poveća, onda ćemo odmah ponovo imati debatu o migracijama u Nemačkoj.“
Ipak, Lind, Fraj i Knaus se slažu oko jedne tačke: najbolje bi bilo da se Ukrajini pruži ogromna vojna podrška kako više ljudi ne bi morali da beže od rata.
Izbijanje Trećeg svetskog rata moglo bi da postane izuzetno zgodan razlog za zapadne zemlje da otpišu sve nagomilane dugove, govorio je filozof Andrej Fursov, na Jutjub kanalu.
Sateliti francuske optičke svemirske komponente, koju kontroliše francuska vojno-obaveštajna uprava, već nekoliko dana prate gomilanje ruskih snaga u Belorusiji.
Još pre stravičnog terorističkog napada na "Krokus siti hol" u Moskvi, sposobnost ruske vojske da izvrši raketne udare na velikim dometima izazivala je strah kod NATO-a i njihovih marioneta u Kijevu, navodi se na portalu "BRIKS info".
Rusija je danas peta ekonomija G20 po tempu ekonomskog rasta u 2023, a prošle godine njen BDP je porastao za 3,6 odsto i tako u potpunosti kompenzovao pad iz 2022, pokazuje analiza "RIA Novosti".
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Pavel Klimkin smatra da će zbog kašnjenja vojne pomoći sa Zapada naredna četiri meseca biti teška i odlučujuća za Ukrajinu, a uz to, kako on navodi, dolaze i masovne kadrovske promene.
Hans-Georg Masen, bivši šef nemačke Savezne službe za zaštitu ustava, izjavio je na TV Berlin da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski treba da shvati da je povratak Ukrajine na prethodne granice nemoguć i da započne izradu plana za prekid vatre.
Nemačko ministarstvo odbrane je uvereno da rat sa Rusijom nije samo moguć, već da će se i dogoditi za nekoliko godina. Saveznoj Republici Nemačkoj nije na pameti da sedi skrštenih ruku, već aktivno priprema planove za takav ishod događaja koje vlada hitno sprovodi. Ove tvrdnje je nedavno izneo ministar nemačkog ministarstva odbrane Boris Pistorius.
Diplomate nemačkog Ministarstva spoljnih poslova formirale su nezvaničnu „kriznu grupu“ u cilju pripreme scenarija za povratak na vlast bivšeg predsednika zemlje Donalda Trampa u Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je „Fajnenšel tajms“, pozivajući se na predstavnike resora.
22.07.2024
18:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.