Rusiji bi bilo potrebno manje od 24 sata da pobedi Rumuniju. Toliko bi trebalo Putinu da napadne i osvoji Bukurešt, objavio je italijanski Mesađero.
Poteškoće u premeštanju NATO trupa i municije, ruski uticaji u susednim zemljama i slaba tačka na granici zemlje omogućili bi pobedu za vrlo kratko vreme - sve su to olakšavajuće okolnosti za Rusiju.
U suštini, italijanski list je ponovio scenario iz izveštaj Centra za analizu evropske pš politike (CEPA) za 2021. kojim je koordinisao američki general Ben Hodžis. Mogućnost ruskog napada u Rumuniji plaši NATO, jer su ratom u Ukrajini, moskovske trupe udaljene manje od 500 kilometara od Bukurešta, a spremna je za akciju i ruska flota u Crnom moru. Hodžis napominje da bi takva akcija Kremlja paralisala Evropu. U tom smislu, lideri EU su počeli da ulažu velika sredstva u odbranu.
"U slučaju nepredviđenih situacija koje nagoveštavaju ozbiljnu bezbednosnu krizu, sa mogućim implikacijama na nezavisnost i nacionalni suverenitet Rumunije, Severnoatlantski savet može odlučiti da rasporedi snage NATO-a na teritoriji Rumunije sa veoma visokim snagama za reagovanje", navodi italijanski list.
Italijanski novinari pominju i izjavu načelnika Vojske Rumunije, generala Georgija Vlada.
Foto: printskrin
- Da, stanovništvo Rumunije, kao i celokupno stanovništvo Evropske unije, Evrope, mora da bude zabrinuto - rekao je general.
„Najviše zabrinjava ruska kopnena operacija kroz Fokšansku kapiju, što se smatra najkritičnijom tačkom za odbranu Rumunije, ali i najslabijim elementom granica NATO-a. To je deo teritorije Bukurešta između reka Dunava i Sireta. Prema vojnim ekspertima, ruska vojska, pozicionirana na severozapadnoj obali Crnog mora, stigla bi u Bukurešt za 24 sata", pišu novinari Il Mesađera.
„Fokšanska kapija“ je deo Rumunije koji se proteže kroz četiri okruga – Vrancea, Galati, Braila i Buzau i nalazi se na jugu istočne rumunske operativne oblasti. Široka je oko 85 kilometara, a duboko oko 60 kilometara.
Takođe, gradovi Tulča i Galat i Braila su na prvoj liniji fronta u slučaju ruskog iskrcavanja na Dunavu. Da bi mogle da zaštite ovu stratešku tačku, NATO trupe bi trebalo da brzo stignu, jer bi oružane snage Rumunije bile poražene od prvog dana mogućeg sukoba sa Rusijom, pokazuje ratna simulacija napravljena 2019. godine na Akademiji kopnene vojske u Sibiu, a koja je bila osnova CEPA studije. Analiza CEPA-e tvrdi da, iako se čini neuverljivim, intervencija NATO-a u slučaju ruske invazije na Rumuniju „možda neće biti tako laka“.
Razlozi? Loše stanje infrastrukture i komunikacija u ovoj oblasti. U slučaju napada, strategija odbrane bi zahtevala mobilizaciju između 60.000 i 100.000 vojnika, kao i znatne resurse opreme i municije. Za to bi bilo potrebno 20 miliona litara goriva i 12.000 tona municije.
Ali, nisu sve železnice, mostovi i tuneli sposobni da nose tešku opremu.
Najkritičnija tačka? Most Ruse-Giurgiu, na Dunavu. Ako bi ga Rusija pogodila, to bi rezultiralo neuspehom snaga Alijanse da doprema trupe. Alternativa je sistem barža na Dunavu za prolazak trupa i tehnike.
Nedavno je nemački istraživački centar DGAP izdao rana upozorenja zapadnim zemljama, sugerišući da bi Rusija mogla da pokrene direktan napad na NATO za „samo šest do 10 godina“. Poljska agencija za nacionalnu bezbednost upozorila da bi Rusija mogla da napadne NATO za manje od 36 meseci ako osvoji Ukrajinu. Poljski zvaničnici su ranije sugerisali da bi Rusija mogla da gađa članicu NATO alijanse u istočnoj Evropi, uključujući zemlje poput Poljske, Estonije, Rumunije i Litvanije.
Navode da Norveška planira da šalje trupe u Ukrajinu i planove NATO pakta da šalje avione u Ukrajinu iz država članica, komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general - major u penziji Božidar Forca, advokat Branko Pavlović, politikolog u Minhernu Vlastimir Vidić i Sergej Boljević profesore Univerziteta Sečenov u Moskvi.
Rumunija priprema novi zakon o odbrani , prema kojem će biti moguće slati trupe na teritoriju drugih zemalja radi "zaštite rumunskih državljana" kao odgovor na "hibridne pretnje". U slučaju intervencije biće mobilisane sve snage bezbednosti i formiran "Nacionalni vojni komandni centar". Odluku o intervenciji će doneti predsednik, a potrebno je odobrenje Vrhovnog saveta za narodnu odbranu.
Nova verzija rumunskog zakona o nacionalnoj odbrani, koju je Ministarstvo odbrane dostavilo na raspravu, predviđa mogućnost militarizacije snaga Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i vojne intervencije van nacionalne teritorije radi zaštite rumunskih građana koji se nalaze u opasnosti.
Aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi i crnomorskom regionu imaju za cilj pripremu saveznika za potencijalni sukob sa Rusijom, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova RIA Novosti.
Najveća vojna baza NATO-a u Evropi, koja se gradi na rumunskoj teritoriji, neće predstavljati veliku pretnju za Rusiju, ali Zapad može pokušati da izvede provokaciju u Pridnjestrovlju kako bi Moskvu uvukao u sukob sa Moldavijom, rekao je načelnik Centra za proučavanje vojno-političkih sukoba Andrej Klincevič.
Ruski napadi tokom noći izazvali su požare i prekide u snabdevanju strujom i vodom širom Ukrajine, dok je u Šepetivskom okrugu pogođeno skladište nafte.
Ukrajinske vlasti pripremaju se za mogućnost nastavka ruskih napada na data-centre i telekomunikacionu infrastrukturu, a premijer Sergej Korecki poručuje da država mora da računa na "najgori scenario".
Kijev je tokom 24 sata bio pod talasima napada dronova, a eksplozije su odjekivale u više delova ukrajinske prestonice. Pogođeni su, prema ukrajinskim izvorima, magacini, komunikacioni objekti i druga infrastruktura, dok su snimci zabeležili veliki požar u centralnom delu grada.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba (GUR) objavila je podatke o novoj ruskoj raketi "Filin" za koju tvrdi da je u upotrebi od kraja leta 2026. godine i da može da pogodi ciljeve na udaljenosti do 1.200 kilometara
Fabrika "Proton", jedan od najznačajnijih ruskih proizvođača optoelektronike i komponenata vojne namene, koja se nalazi u gradu Orelu, pogođena je danas sa najmanje četiri rakete tipa "Flamingo" ukrajinske proizvodnje, javlja Ukrinform pozivajući se na lokalne medije i Telegram kanale.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Navode da Norveška planira da šalje trupe u Ukrajinu i planove NATO pakta da šalje avione u Ukrajinu iz država članica, komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general - major u penziji Božidar Forca, advokat Branko Pavlović, politikolog u Minhernu Vlastimir Vidić i Sergej Boljević profesore Univerziteta Sečenov u Moskvi.
U Srbiji su danas održani vanredni izbori za poslanike Skupštine Srbije, a građani su se opredeljivali za jednu od 18 izbornih lista na kojima je bilo predloženo 2.418 kandidata za 250 mesta u parlamentu.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" poručio je večeras na konferenciji za medije, da će blokaderi do marta ili aprila uvesti sankcije Rusiji.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ćerka Lune Đogani i Marka Miljkovića, malena Mia, oduševila je pratioce na društvenim mrežama novom frizurom, a ponosna mama odmah se pohvalila njenim šik izgledom.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Komentari