Vladajuća stranka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) dobila je 60 od 151 mesta na parlamentarnim izborima, što teoretski jeste pobeda, ali stranka se nadala boljem rezultatu, a opozicija fijasku vladajuće partije, piše ruski sajt "Katehon".
Ova stranka je na prethodnim izborima 2020. godine osvojila 66 poslaničkih mesta. Podrška HDZ je opala. Ali, povećano je učešće građana u političkom životu Hrvatske: izlaznost je bila 61,83 odsto, u poređenju sa 47 odsto 2020. godine.
Ovi izbori su proglašeni do sada najmanje predvidljivim u Hrvatskoj. Njihov ishod mnogima nije bio očigledan. Za premijera je predložen sadašnji predsednik zemlje Zoran Milanović, koji je odredio i datum održavanja izbora, 17. aprila.
Ustavni sud je saopštio da Milanović prvo mora da se povuče sa mesta predsednika kako bi mogao da se kandiduje za parlament. Međutim, Milanović je to ignorisao, ostao je na svom mestu i produžio izbornu kampanju. Opoziciona Socijaldemokratska partija (SDP), čiji je lider pre izbora za predsednika bio Milanović, na prethodnim izborima zauzela je drugo mesto i dobila 42 mandata.
Najveća stopa inflacije u evrozoni, nedostatak radne snage, ilegalna migracija, korupcija
Lider SDP Peđa Grbin priznao je da se ta stranka nadala boljem rezultatu: "Ovo nije kraj. Pred nama su dani, nedelje, ili možda meseci pregovora, a oni će dovesti do promena koje će Hrvatsku učiniti boljim mestom."
Reč je o formiranju većinske koalicije. SDP i HDZ nastojaće da sklapaju koalicije sa drugim strankama. Konzervativna partija Otadžbinski pokret zauzeće 14 mesta u parlamentu, stranka Most 11, a zeleni okupljeni u stranku "Mi možemo!" 10.
Istarska demokratska zajednica, Nezavisna platforma Sever i nezavisna liberalna stranka Fokus dobili su nekoliko mandata. Srpska, italijanska i mađarska stranka mogu da računaju na nekoliko od ukupno osam mandata koji su dodeljeni nacionalnim manjinama. Stranka aktuelnog premijera Plenkovića očekivala je da će dobiti većinu mandata.
I posle izbora ostaje neizvesnost: opozicione stranke imaju razloga da podrže ili odbiju da podrže HDZ. Plenković i njegove kolege podržavaju proevropski kurs, uključujući i pitanje Ukrajine. Hrvatska se pridružila sankcijama Rusiji i učestvuje u pomoći kijevskom režimu. Mnoge stranke shvataju da ima ekonomskog smisla biti solidaran sa EU. To posebno važi za levičarske partije, koje imaju iste poglede na spoljnu politiku i niz drugih pitanja kao i većina članica EU.
S druge strane, zemlja se poslednjih godina bori sa najvećom stopom inflacije u evrozoni, nedostatkom radne snage, ilegalnom migracijom i korupcijom. Ovo poslednje je poseban problem za glavni grad Zagreb.
Tokom dva Plenkovićeva mandata na čelu vlade, oko 30 ministara je smenjeno zbog optužbi za korupciju, zloupotrebu fondova EU i gubitke u državnim kompanijama. Hrvatska se smatra uporištem korupcije u Evropi.
Poslednji skandal vezan je za imenovanje bliskog saradnika HDZ Ivana Turudića na mesto glavnog tužioca. To je izazvalo nezadovoljstvo opozicije i masovne ulične proteste.
Neće biti velikih promena u hrvatskoj politici
Korupcijski skandali povezani sa aktuelnom vladom povećavaju šanse SPD da organizuje većinsku vladu. Milanović je više puta optuživao CDU za "masovnu krađu" javnih sredstava. I sam Milanović je od 2011. do 2016. bio premijer i nije bio umešan u velike korupcionaške afere. Njegova politika se može nazvati populističkom, jer je osudio ruske akcije u Ukrajini, ali ne odobrava politiku Zapada ni dodelu sredstava i oružja kijevskom režimu.
Milanović je sprečio ukrajinsku vojsku da se obučava u Hrvatskoj. Takođe, on misli da se slogan "Slava Ukrajini" ne razlikuje mnogo od ustaškog pozdrava "Za dom spremni".
Milanović u velikoj meri podržava EU, ukoliko ne računamo pitanje Ukrajine. Takođe je izjavio da ne vidi smisao u uvođenju sankcija Moskvi. Ukoliko Milanović još jednom postane premijer Hrvatske, još jedna država članica EU i NATO imaće šefa vlade poput Mađara Viktora Orbana ili Slovaka Roberta Fica, koji će, ako je moguće, blokirati odluke EU.
Ipak, bez obzira da li će HDZ uspeti da formira većinsku vladu ili ne, Hrvatska će nastaviti svoj prozapadni kurs. Obe stranke žele da nastave tim putem. Razlika između vladavine HDZ i SDP je samo u nijansama. Hrvatska, zaključuje ruski sajt, oseća da je ekonomski zavisna od EU i NATO, zbog čega neće biti nikakvog zaokreta u hrvatskoj politici.
Ukrajinska vojska je nedelju dana bila u pripravnosti da presretne ruski bombarder Tu-22M3, otkrio je Kiril Budanov, šef ukrajinske vojne obaveštajne službe.
Američki državni sekretar Antoni Blinken, tokom posete Kini, mogao bi da zapreti Pekingu sankcijama zbog navodne podrške ruskom vojno-industrijskom kompleksu, piše Fajnenšel tajms , pozivajući se na izvore.
Za osuđenike koji žele da pristupe Oružanim snagama Ukrajine biće stvorene posebne jedinice koje će biti poslate na front da kopaju rovove, izjavio je ministar pravde Denis Maljuska.
Republikanci i demokrate započeli su prepirku tokom glasanja o paketu pomoći Ukrajini oko ukrajinskih zastava kojima su počeli da mašu predstavnici Demokratske stranke.
Američki milijarder Dejvid Saks je nakon usvajanja u Predstavničkom domu američkog Kongresa nacrta zakona o izdvajanju skoro 61 milijarde dolara Ukrajini, izjavio da će Ukrajina u svakom slučaju pretrpeti krah.
Pružanje nove vojne pomoći Ukrajini iz Sjedinjenih Američkih Država neće pomoći da se spreči neslavan kraj kijevskog režima, izjavio je zamenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski.
U noći 17. aprila, Oružane snage Ukrajine izvele su raketni napad na aerodrom u Džankoju, koji se nalazi na Krimu. Prema izveštajima medija, napad je izveden upotrebom 12 taktičkih projektila ATACMS američke proizvodnje.
Zvaničnici Evropske unije su ogorčeni zbog insistiranja Sjedinjenih Američkih Država na konfiskaciji ruske imovine u korist Ukrajine, verujući da će mere Moskve, ako na njih odgovori, prvenstveno uticati na Evropu, a ne na Sjedinjene Države, piše Vašington post.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je danas kratku i direktnu poruku ruskom predsedniku Vladimiru Putinu – „Zaustavite rat“, samo nekoliko sati pre sastanka sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Njujorku, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin glasao je preko interneta na izborima za novi saziv Državne dume, ali je snimak iz njegovog kabineta ubrzo zasenio političku poruku.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Američki novinar Taker Karlson tvrdi da su dva poteza predsednika Rusije Vladimira Putina presudno promenila odnos zapadnih centara moći prema Moskvi – obračun sa politički moćnim oligarsima i vraćanje pravoslavlja u javni život Rusije.
Ruski general-major Anton Grunis, komandant 4. odvojene gardijske motostreljačke brigade i Heroj Rusije, poginuo je u zoni specijalne vojne operacije, a ukrajinska strana tvrdi da je likvidiran 12. septembra u noćnom udaru na teritoriji Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom.
Rusija je za samo 72 sata napravila tri velika koraka u širenju svoje civilne nuklearne industrije – Turska je najavila nove elektrane sa Moskvom, Iran je dobio ruski predlog za male nuklearne reaktore, dok je Kazahstan potpisao ugovor sa Rosatomom za elektranu „Balhaš“ od 2.400 megavata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinska vojska je nedelju dana bila u pripravnosti da presretne ruski bombarder Tu-22M3, otkrio je Kiril Budanov, šef ukrajinske vojne obaveštajne službe.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je danas Zapad da informacije već decenijama koristi kao političko oružje, a kao jedan od ključnih primera naveo je događaje iz 1999. godine koji su prethodili NATO bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije.
Danas je počela isplata novčane pomoći države od 6.000 dinara i trajaće najkasnije do 25. septembra. Građani novac mogu podići u Banci Poštanska štedionica.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Njujorka i otkrio o čemu će govoriti u UN, dotakao se bizarnog spota blokaderske liste i poslao udarnu poruku ženama koje trenutno trpe napade od strane zgubidana.
Nakon niza skandala, društvenim mrežama brzinom svetlosti preplavile su skandalozne fotografije Živojina Milovanovića, 31. kandidata na blokaderskoj listi, koje su u potpunosti ogolile pravo, izopačeno lice blokadera.
Dokle doseže bolesna mržnja i bezobzirnost blokadera, najbolje svedoči skandalozan i potresan snimak koji se pojavio na društvenim mrežama, a koji prikazuje najbrutalniju zloupotrebu maloletne dece u političke svrhe.
Hrvatske vlasti su na sraman i skandalozan način pustile na slobodu Bajrama Bajramija, bivšeg pripadnika terorističke OVK za kojim je Srbija raspisala međunarodnu poternicu zbog najtežih ratnih zločina počinjenih tokom sukoba na Kosovu i Metohiji!
Trend umotavanja pasoša u aluminijumsku foliju širi se društvenim mrežama zbog tvrdnji da blokira signal čipa, iako stručnjaci navode da očitavanje podataka u prolazu nije realno.
Mercedes-Benz bi mogao da zatvori dva pogona u Nemačkoj, ukoliko predstavnici kompanije i radnički savet ne postignu dogovor o značajnom smanjenju troškova, izjavio je danas direktor proizvodnje "Mercedesa" Mihael Šibe.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Ulici cara Dušana u Zemunu, od 22. do 24. septembra, od 22 do 6 časova, doći će do promena u radu linija javnog linijskog prevoza.
Od 1. decembra ove godine sve penzije u Srbiji biće trajno uvećane za 7,5 odsto, pa će prva isplata sa povišicom uslediti oko Božića naredne godine. Nakon ovog usklađivanja, prosečna penzija dostići će iznos od 61.083 dinara ili 522 evra.
Policija u Beogradu po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije, uhapsila je azerbejdžanskog državljanina A. T. (36) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo davanje mita.
Pred podgoričkim Višim sudom i danas je odloženo ročište u postupku koji se vodi za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića koje je izvršeno u oktobru 2020. godine u Spužu.
Osnovno javno tužilaštvo u Pančevu podiglo je optužnicu protiv M.P. (51) iz Starčeva, zbog sumnje da je zlostavljao svoju suprugu, kao i da je dao svojoj maloletnoj ćerki i rekao joj da puca u njega.
Svetska javnost i dalje sa nevericom čita vesti o iznenadnoj smrti Preslija Gerbera, sina legendarne manekenke Sindi Kraford, koji je 20. septembra preminuo u luksuznom centru za rehabilitaciju u Los Anđelesu.
U Kaliforniji je 19. septembra održana zatvorena komemoracija u čast prerano preminule glumice Hejden Panetijer, koja je preminula 16. avgusta u 36. godini.
Lični predmeti francuske glumice Brižit Bardo (1934-2025) prodati su na aukciji u Parizu za skoro milion evra, a prihod je namenjen njenoj fondaciji za zaštitu životinja.
Distopijska naučnofantastična serija "Silo" jedna je od najzapaženijih produkcija na Apple TV, a priča o poslednjih 10.000 ljudi koji žive duboko pod zemljom osvojila je publiku širom sveta.
Iako su prošle 3 godine otkako su princ Hari i Megan Markl zvanično rekli "zbogom" kraljevskim dužnostima, javnost i dalje raspravlja o tome da li je pošteno da ovaj par zadrži titule koje su dobili.
Ako vam se jede ajvar, a nemate vremena za tradicionalnu pripremu, postoji mnogo jednostavnija varijanta. Ovaj brzi recept pravi se u znatno kraćem roku i može da se posluži praktično odmah.
Sa dolaskom jeseni, vlasnici pasa bi trebalo da pojačaju oprez. Veterinari upozoravaju na nekoliko sezonskih opasnosti koje je lako zanemariti, a pojavljuju se svuda.
Fudbaler Nemanja Gudelj dobio je veliko priznanje za godine provedene u dresu reprezentacije Srbije, a na tome mu je na Instagramu čestitala i tašta Ceca Ražnatović.
Poznati pevač Nenad Jovanović pojavio se u društvu svoje prelepe supruge Jovane na glamuroznom događaju, a njihov dolazak odmah je privukao pažnju svih prisutnih medija i fotografa.
Folk diva Svetlana Ceca Ražnatović još jednom je pokazala da je sinonim za stil i luksuz, kada se pojavila na snimanju nove epizode muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" i prošetala torbicu od 900.000 dinara.
Popularna pevačica Sanja Vučić još jednom je privukla pažnju kada se pojavila na snimanju nove sezone popularnog muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" u cipelama sa jako čudnom štiklom!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.