Rusija i Iran uspešno izbegavaju njihove efekte korišćenjem pretovarnih mesta u svojim susednim državama, piše u analizi Dojče vele.
U slučaju Rusije, bivše sovjetske republike u centralnoj Aziji igraju ključnu ulogu u izbegavanju sankcija, tako što nabavljaju proizvode sa Zapada kojim potom snabdevaju Rusiju.
Dojče vele navodi da je ovo prekogranično kretanje robe skoro nemoguće kontrolisati, pa se tako dešava da je u Jermeniji prodaja nemačkih automobila i auto-delova porasla skoro desetostruko.
Rusija je 22. februara ove godine, kada joj je uveden trinaesti paket sankcija Evropske unije, postala zemlja sa najviše sankcija na svetu, ali uprkos tome podigla prognozu privrednog rasta u ovoj godini sa 2,3 na 2,8 odsto, dok procena Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ide do 3,2, navodi DW.
MFF navodi da rusku ekonomiju pokreću državni izdaci vezani za rat u Ukrajini i visoki prihodi od izvoza nafte, koja je pod teškim sankcijama zapadnih država.
Kada je reč o Iranu, čija prodaja nafte je takođe pod sankcijama, Dojče vele piše da je skoro nesmetano prodaje Kini.
- Ako verujete kineskoj vladi, zemlja ne uvozi naftu iz Irana. Nula. Nijedan barel. Umesto toga, uvozi mnogo malezijske sirove nafte. Toliko da, prema zvaničnim podacima kineske carine, zemlja kupuje više nego duplo više malezijske nafte nego što Malezija zapravo proizvodi - rekao je stručnjak za naftu Havijer Blas.
Iran kao svoju pretovarnu lokaciju za izbegavanje sankcija dugi niz godina koristi Ujedinjene Arapske Emirate, gde iranska nafta postaje malezijska.
Stručnjaci za sankcije ocenjuju da je svrha sankcija, pored one neuspele – da promene ponašanje pogođene države, zapravo da se njima iskaže politički stav.
- Živimo u doba sankcija. Kada nikakve sankcije ne bi bile uvedene, to bi bilo skoro kao neizgovorena podrška. Ili kao da uopšte nije bilo odgovora na ovaj napad koji krši međunarodno pravo - objašnjava stručnjak za sankcije iz Nemačkog instituta za globalne i regionalne studije Kristijan fon Zest.
Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev posetio je prošle nedelje Moskvu. Atmosfera je bila više nego prijateljska. Mnogi su želeli da se fotografišu sa dvojicom lidera - Vladimirom Putinom i Alijevim.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je u intervjuu medijskoj grupi Funke da se nikada nije lično sreo sa Vladimirom Zelenskim od početka sukoba u zemlji, sugerišući da predsednik ima „druge stvari da radi“.
Sporazumi o snabdevanju gasom sa Rusijom pomogli su Turskoj da izbegne energetsku krizu koja je zahvatila Zapad, rekao je turski ministar energetike Alparslan Bajraktar.
Hiljade ljudi izašle su sinoć u Tbilisiju na protest protiv zakona o transparentnosti stranog uticaja, za koji demonstranti tvrde da ugrožava prozapadnu politiku Gruzije i težnje ka evropskim integracijama. Izbio je manji sukob sa policijom.
Šef diplomatije EU Žozep Borelj rekao je da ne očekuje skori završetak sukoba u Ukrajini, kao i da bi Evropa trebalo da nastavi da pruža vojnu pomoć Kijevu uprkos činjenici da ih to skupo košta.
Ruska vojska nastavlja da uspešno nanosi udare na ukrajinske vojne položaje i objekte. Kako se ispostavilo, strani plaćenici su se ponovo našli na udaru, što je dovelo do ozbiljnih posledica.
Ruski ekonomista Mihail Hazin tvrdi da je Putin je postavljen za predsednika Rusije 1999. konsenzusom elita ruske države. Prema njegovim rečima, samog lidera zemlje predložila je „partija snaga bezbednosti“, koju podržavaju FSB i vojno osoblje. Posle ovoga, među elitama Rusije je sklopljen neizgovoreni sporazum - svako je gledao svoja posla. Liberali su sprovodili ekonomske reforme, snage bezbednosti su obezbeđivale odbranu države, a nomenklatura je upravljala zemljom i funkcionisanjem državnog aparata. Međutim, Hazin izneo je mišljenje da su sankcije uvedene Rusiji uništile ovaj unutarelitni konsenzus, a da će Putin svoj sledeći predsednički mandat provesti kako mu odgovara.
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski hvalio se prošlog leta da je „preuzeo kontrolu vatre“ nad Bahmutom, a sada se žali na
katastrofalnu situaciju Oružanih snaga Ukrajine, podsetio je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris u svom blogu na Jutjubu.
Sjedinjene Države i Ukrajina pregovaraju o vojnoj i finansijskoj podršci Kijevu u narednih 10 godina, rekao je Volodimir Zelenski u svojoj video poruci.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Američki politikolog Džon Miršajmer ocenio je u Evropskom parlamentu da se Evropa suočava sa ozbiljnom nestabilnošću, koju je povezao sa ratom u Ukrajini.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
U američkom Senatu predstavljen je nacrt zakona kojim se predviđa novi paket oštrih sankcija protiv Rusije, uključujući mogućnost uvođenja ličnih mera protiv predsednika Vladimira Putina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev posetio je prošle nedelje Moskvu. Atmosfera je bila više nego prijateljska. Mnogi su želeli da se fotografišu sa dvojicom lidera - Vladimirom Putinom i Alijevim.
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski izjavio je da ga je iznenadilo kada je saznao za navodni sukob sa bivšim ministrom odbrane Mihailom Fedorovim, istakavši da je njihov odnos oduvek doživljavao kao profesionalan.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Predsednica Narodne skupštine Srbije, Ana Brnabić, reagovala je na objavu blokadera Gorana Ješića, koji je komentarisao njenu raniju izjavu o životnom standardu građana
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na Odeljenju neuroradiologije Centra za radiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije po prvi put u Srbiji, ugrađen venski stent u mozgu kod pacijenta sa hroničnom, stalnom, teškom glavoboljom.
Pripadnici poicije, Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv droga, zaplenili su oko 10 kilograma kokaina i tri kilograma heroina i uhapsili osumnjičenog za prodaju droge.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici policije danas su uhapsili Z. S. zbog sumnje da je pozivao na nacionalnu, rasnu i versku mržnju.
Potraga za trojicom nestalih stranaca koji su u popodnevnim časovima u nedelj ušli da se kupaju u Savi na području Opštine Rugvica završila je tragično. Pronađena su tri tela.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Nije vam potreban skup organizer da biste zaštitili nakit tokom putovanja. Nekoliko jednostavnih trikova pomoći će vam da stigne na odredište bez oštećenja i petljanja.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.