Rusija i Iran uspešno izbegavaju njihove efekte korišćenjem pretovarnih mesta u svojim susednim državama, piše u analizi Dojče vele.
U slučaju Rusije, bivše sovjetske republike u centralnoj Aziji igraju ključnu ulogu u izbegavanju sankcija, tako što nabavljaju proizvode sa Zapada kojim potom snabdevaju Rusiju.
Dojče vele navodi da je ovo prekogranično kretanje robe skoro nemoguće kontrolisati, pa se tako dešava da je u Jermeniji prodaja nemačkih automobila i auto-delova porasla skoro desetostruko.
Rusija je 22. februara ove godine, kada joj je uveden trinaesti paket sankcija Evropske unije, postala zemlja sa najviše sankcija na svetu, ali uprkos tome podigla prognozu privrednog rasta u ovoj godini sa 2,3 na 2,8 odsto, dok procena Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ide do 3,2, navodi DW.
MFF navodi da rusku ekonomiju pokreću državni izdaci vezani za rat u Ukrajini i visoki prihodi od izvoza nafte, koja je pod teškim sankcijama zapadnih država.
Kada je reč o Iranu, čija prodaja nafte je takođe pod sankcijama, Dojče vele piše da je skoro nesmetano prodaje Kini.
- Ako verujete kineskoj vladi, zemlja ne uvozi naftu iz Irana. Nula. Nijedan barel. Umesto toga, uvozi mnogo malezijske sirove nafte. Toliko da, prema zvaničnim podacima kineske carine, zemlja kupuje više nego duplo više malezijske nafte nego što Malezija zapravo proizvodi - rekao je stručnjak za naftu Havijer Blas.
Iran kao svoju pretovarnu lokaciju za izbegavanje sankcija dugi niz godina koristi Ujedinjene Arapske Emirate, gde iranska nafta postaje malezijska.
Stručnjaci za sankcije ocenjuju da je svrha sankcija, pored one neuspele – da promene ponašanje pogođene države, zapravo da se njima iskaže politički stav.
- Živimo u doba sankcija. Kada nikakve sankcije ne bi bile uvedene, to bi bilo skoro kao neizgovorena podrška. Ili kao da uopšte nije bilo odgovora na ovaj napad koji krši međunarodno pravo - objašnjava stručnjak za sankcije iz Nemačkog instituta za globalne i regionalne studije Kristijan fon Zest.
Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev posetio je prošle nedelje Moskvu. Atmosfera je bila više nego prijateljska. Mnogi su želeli da se fotografišu sa dvojicom lidera - Vladimirom Putinom i Alijevim.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je u intervjuu medijskoj grupi Funke da se nikada nije lično sreo sa Vladimirom Zelenskim od početka sukoba u zemlji, sugerišući da predsednik ima „druge stvari da radi“.
Sporazumi o snabdevanju gasom sa Rusijom pomogli su Turskoj da izbegne energetsku krizu koja je zahvatila Zapad, rekao je turski ministar energetike Alparslan Bajraktar.
Hiljade ljudi izašle su sinoć u Tbilisiju na protest protiv zakona o transparentnosti stranog uticaja, za koji demonstranti tvrde da ugrožava prozapadnu politiku Gruzije i težnje ka evropskim integracijama. Izbio je manji sukob sa policijom.
Šef diplomatije EU Žozep Borelj rekao je da ne očekuje skori završetak sukoba u Ukrajini, kao i da bi Evropa trebalo da nastavi da pruža vojnu pomoć Kijevu uprkos činjenici da ih to skupo košta.
Ruska vojska nastavlja da uspešno nanosi udare na ukrajinske vojne položaje i objekte. Kako se ispostavilo, strani plaćenici su se ponovo našli na udaru, što je dovelo do ozbiljnih posledica.
Ruski ekonomista Mihail Hazin tvrdi da je Putin je postavljen za predsednika Rusije 1999. konsenzusom elita ruske države. Prema njegovim rečima, samog lidera zemlje predložila je „partija snaga bezbednosti“, koju podržavaju FSB i vojno osoblje. Posle ovoga, među elitama Rusije je sklopljen neizgovoreni sporazum - svako je gledao svoja posla. Liberali su sprovodili ekonomske reforme, snage bezbednosti su obezbeđivale odbranu države, a nomenklatura je upravljala zemljom i funkcionisanjem državnog aparata. Međutim, Hazin izneo je mišljenje da su sankcije uvedene Rusiji uništile ovaj unutarelitni konsenzus, a da će Putin svoj sledeći predsednički mandat provesti kako mu odgovara.
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski hvalio se prošlog leta da je „preuzeo kontrolu vatre“ nad Bahmutom, a sada se žali na
katastrofalnu situaciju Oružanih snaga Ukrajine, podsetio je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris u svom blogu na Jutjubu.
Sjedinjene Države i Ukrajina pregovaraju o vojnoj i finansijskoj podršci Kijevu u narednih 10 godina, rekao je Volodimir Zelenski u svojoj video poruci.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Izjava predsednika Rusije Vladimira Putina da Moskva nastavlja da usavršava hipersoničnu raketu „Cirkon“ predstavlja jasan signal potencijalnim protivnicima zemlje, ocenio je američki vojni časopis Militari voč magazin.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev posetio je prošle nedelje Moskvu. Atmosfera je bila više nego prijateljska. Mnogi su želeli da se fotografišu sa dvojicom lidera - Vladimirom Putinom i Alijevim.
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastavio je obilazak Zlatiborskog okruga, a tom prilikom brutalno je odgovorio na novo kukanje i paniku privremenih institucija u Prištini, koje su usplahireno potrčale u Brisel da se žale zbog najave Beograda o mogućoj promeni vodotoka reke Ibar.
Sremskomitrovački blokader Milivoj Đorđić, poznat po nasilničkom ponašanju je pre samo nekoliko dana na društvenoj mreži "Fejsbuk" objavio da bi, nakon eventualne pobede blokaderske liste, svim političkim neistomišljenicima koje pogrdno naziva "botovima", trebalo "odseći vrhove svih prstiju na rukama - da botovi budu obeleženi i bez noktiju do kraja života".
Novinar Uroš Piper žestoko je raskrinkao opasne namere blokaderskog novinara Aleksandra Dikića, koji je u svom sramnom tekstu bez trunke blama izneo uvijene pretnje smrću predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću!
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije osuđuje incidente usmerene prema Draganu J. Vučićeviću i njegovoj porodici, kao i novinarki Nini Kuburović.
Vatrogasci se već danima neumorno bore sa vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, dok se u veliku akciju gašenja požara uključila i Vojska Republike Srbije.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Barska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana O. I. (34), osumnjičenog za seksualno uznemiravanje maloletne strane državljanke na plaži u Šušnju.
Policija u Sremskoj Mitrovici rasvetlila je tešku krađu na štetu vlasnika kuće u okolini grada i uhapsila K. P. (22), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo.
B.Ž. (54) iz jednog sela kod Ražnja mesec dana seksualno je uznemiravao devojčice od desetak godina da bi 7. avgusta bio uhapšen nakon što su roditelji maloletnica alarmirali policiju.
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Tokom velikih letnjih vrućina danas se oslanjamo na klima-uređaje i ventilatore kako bismo se rashladili. Naše bake su, znale kako da svoje domove učine prijatnijim i svežijim i bez savremene tehnologije.
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Na društvenim mrežama može se videti najezda Hrvata koji likuju nad otkazanim koncertom Jelene Karleuše, što ne bi bilo iznenađujuće da isti ti glasovi ne dolaze iz zemlje koja bez problema slavi masovna fašistička okupljanja na kojima se ori poklič "Za dom spremni".
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.