Rusija i Iran uspešno izbegavaju njihove efekte korišćenjem pretovarnih mesta u svojim susednim državama, piše u analizi Dojče vele.
U slučaju Rusije, bivše sovjetske republike u centralnoj Aziji igraju ključnu ulogu u izbegavanju sankcija, tako što nabavljaju proizvode sa Zapada kojim potom snabdevaju Rusiju.
Dojče vele navodi da je ovo prekogranično kretanje robe skoro nemoguće kontrolisati, pa se tako dešava da je u Jermeniji prodaja nemačkih automobila i auto-delova porasla skoro desetostruko.
Rusija je 22. februara ove godine, kada joj je uveden trinaesti paket sankcija Evropske unije, postala zemlja sa najviše sankcija na svetu, ali uprkos tome podigla prognozu privrednog rasta u ovoj godini sa 2,3 na 2,8 odsto, dok procena Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ide do 3,2, navodi DW.
MFF navodi da rusku ekonomiju pokreću državni izdaci vezani za rat u Ukrajini i visoki prihodi od izvoza nafte, koja je pod teškim sankcijama zapadnih država.
Kada je reč o Iranu, čija prodaja nafte je takođe pod sankcijama, Dojče vele piše da je skoro nesmetano prodaje Kini.
- Ako verujete kineskoj vladi, zemlja ne uvozi naftu iz Irana. Nula. Nijedan barel. Umesto toga, uvozi mnogo malezijske sirove nafte. Toliko da, prema zvaničnim podacima kineske carine, zemlja kupuje više nego duplo više malezijske nafte nego što Malezija zapravo proizvodi - rekao je stručnjak za naftu Havijer Blas.
Iran kao svoju pretovarnu lokaciju za izbegavanje sankcija dugi niz godina koristi Ujedinjene Arapske Emirate, gde iranska nafta postaje malezijska.
Stručnjaci za sankcije ocenjuju da je svrha sankcija, pored one neuspele – da promene ponašanje pogođene države, zapravo da se njima iskaže politički stav.
- Živimo u doba sankcija. Kada nikakve sankcije ne bi bile uvedene, to bi bilo skoro kao neizgovorena podrška. Ili kao da uopšte nije bilo odgovora na ovaj napad koji krši međunarodno pravo - objašnjava stručnjak za sankcije iz Nemačkog instituta za globalne i regionalne studije Kristijan fon Zest.
Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev posetio je prošle nedelje Moskvu. Atmosfera je bila više nego prijateljska. Mnogi su želeli da se fotografišu sa dvojicom lidera - Vladimirom Putinom i Alijevim.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je u intervjuu medijskoj grupi Funke da se nikada nije lično sreo sa Vladimirom Zelenskim od početka sukoba u zemlji, sugerišući da predsednik ima „druge stvari da radi“.
Sporazumi o snabdevanju gasom sa Rusijom pomogli su Turskoj da izbegne energetsku krizu koja je zahvatila Zapad, rekao je turski ministar energetike Alparslan Bajraktar.
Hiljade ljudi izašle su sinoć u Tbilisiju na protest protiv zakona o transparentnosti stranog uticaja, za koji demonstranti tvrde da ugrožava prozapadnu politiku Gruzije i težnje ka evropskim integracijama. Izbio je manji sukob sa policijom.
Šef diplomatije EU Žozep Borelj rekao je da ne očekuje skori završetak sukoba u Ukrajini, kao i da bi Evropa trebalo da nastavi da pruža vojnu pomoć Kijevu uprkos činjenici da ih to skupo košta.
Ruska vojska nastavlja da uspešno nanosi udare na ukrajinske vojne položaje i objekte. Kako se ispostavilo, strani plaćenici su se ponovo našli na udaru, što je dovelo do ozbiljnih posledica.
Ruski ekonomista Mihail Hazin tvrdi da je Putin je postavljen za predsednika Rusije 1999. konsenzusom elita ruske države. Prema njegovim rečima, samog lidera zemlje predložila je „partija snaga bezbednosti“, koju podržavaju FSB i vojno osoblje. Posle ovoga, među elitama Rusije je sklopljen neizgovoreni sporazum - svako je gledao svoja posla. Liberali su sprovodili ekonomske reforme, snage bezbednosti su obezbeđivale odbranu države, a nomenklatura je upravljala zemljom i funkcionisanjem državnog aparata. Međutim, Hazin izneo je mišljenje da su sankcije uvedene Rusiji uništile ovaj unutarelitni konsenzus, a da će Putin svoj sledeći predsednički mandat provesti kako mu odgovara.
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski hvalio se prošlog leta da je „preuzeo kontrolu vatre“ nad Bahmutom, a sada se žali na
katastrofalnu situaciju Oružanih snaga Ukrajine, podsetio je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris u svom blogu na Jutjubu.
Sjedinjene Države i Ukrajina pregovaraju o vojnoj i finansijskoj podršci Kijevu u narednih 10 godina, rekao je Volodimir Zelenski u svojoj video poruci.
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin glasao je preko interneta na izborima za novi saziv Državne dume, ali je snimak iz njegovog kabineta ubrzo zasenio političku poruku.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Ruski general-major Anton Grunis, komandant 4. odvojene gardijske motostreljačke brigade i Heroj Rusije, poginuo je u zoni specijalne vojne operacije, a ukrajinska strana tvrdi da je likvidiran 12. septembra u noćnom udaru na teritoriji Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom.
Rusija je za samo 72 sata napravila tri velika koraka u širenju svoje civilne nuklearne industrije – Turska je najavila nove elektrane sa Moskvom, Iran je dobio ruski predlog za male nuklearne reaktore, dok je Kazahstan potpisao ugovor sa Rosatomom za elektranu „Balhaš“ od 2.400 megavata.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev posetio je prošle nedelje Moskvu. Atmosfera je bila više nego prijateljska. Mnogi su želeli da se fotografišu sa dvojicom lidera - Vladimirom Putinom i Alijevim.
Boris Tadić, propali političar i čovek koji je upropastio našu zemlju dok je bio na vlasti, na blokaderskom glasilu Nova još jednom je zgrozio naciju svojim nastupom.
Diplomatija se obično odvija za pregovaračkim stolom, ali ruski predsednik Vladimir Putin i indijski premijer Narendra Modi poslednjih godina imaju i jednu neobičnu diplomatsku praksu - zajedničke vožnje automobilom.
Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Stiven Nikola Bartulica, koji podržava blokadere u Srbiji, zatražio je od Evropske komisije konkretnije mere prema Srbiji, naglasivši da Srbija treba da se kazni i izoluje!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao zašto je apsolutni šampion u direktnoj komunikaciji sa građanima i zašto njegove objave obaraju sve rekorde na društvenim mrežama.
Isplivao skandalozan, ali i izuzetno poučan snimak koji u potpunosti ogoljava duboku provaliju između poštenog, radnog naroda i neodgovornih uličarskih blokadera.
Željko Hubač, treći na blokaderskoj listi, gostovao je na sarajevskoj N1 televiziji i zajedno sa tamošnjom voditeljkom izveo sramotan, bezobziran i autošovinistički napad na sopstvenu državu.
Učesnice prve sezone Exatlona Srbija Anabela Zonai i Sanja Kalinović žestoko su se sukobile u emisiji "Exatlon Specijal", a varnice u studiju nisu jenjavale.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
Mentorka Plavog tima Anabela Zonai u emisiji Exatlon Specijal osvrnula se na dešavanja u njihovom taboru i Dragomirovu reakciju na njen izlazak na poligon.
Takmičarka Plavog tima Sanja Jurošević prva je eliminisana iz Exatlona, a po povratku sa Dominikane u studiju Informera sumirala je utiske o svom učešću.
Crnogorska policija uhapsila je vozača iz Srbije G. M. (52), nakon što je zvaničnim uviđajem utvrđeno da se stena nije odronila, već da je on sam skrenuo sa puta i zakucao dvospratni autobus pun dece u stenski usek kod Mojkovca, pri čemu je vođa puta teško povređen.
Srbija se već mesecima suočava sa talasom nezapamćenog bahatluka i divljanja na saobraćajnicama, u kojima su pod točkovima pijanih, neodgovornih i vozača bez dozvole stradale čitave porodice i deca.
Beogradska policija je na nogama zbog serije prevara koje potresaju prestonicu. Naime, samo dan nakon što je starica Lj. P. (86) ostala bez ušteđevine, danas se policiji javila nova žrtva - Beograđanka B. J. (72), kojoj su prevaranti iz kuće odneli sve što je imala.
Američka glumica Šeron Stoun izjavila je da je njen tadašnji suprug Fil Bronstajn, bez njenog znanja i saglasnosti, pristao na njenu operaciju mozga dok se 2001. godine oporavljala od moždanog udara i krvarenja u mozgu.
Na šabačkom vašaru svojevremeno su nastupala velika imena domaće estrade, među kojima je i bio Šaban Šaulić, zbog čega pevač Uroš Živković ne vidi ništa sporno u tome što i sam peva na ovoj manifestaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.