Američka mornarica, pod komandom admirala Lize Frančeti, izdala nove smernice za pripremu za potencijalni sukob sa Pekingom oko Tajvana već 2027. godine.
Plan za navigaciju šefa pomorskih operacija američke ratne mornarice, koji se takođe naziva plan "Projekat 33", postavlja dva primarna cilja: jačanje pomorske spremnosti i jačanje uloge američke mornarice.
On, piše Gabriel Honrad za Asian Tajms, identifikuje sedam kritičnih oblasti, uključujući rešavanje zaostalih radova u održavanju flote, pripremu robotskih i autonomnih sistema, poboljšanje zapošljavanja i zadržavanja mornara i jačanje infrastrukture.
Plan naglašava i tehnološke inovacije kao odgovor na povećane globalne pretnje - posebno zbog rastućih vojnih sposobnosti Kine i sve agresivnijih akcija Rusije. Nastoji da osigura da američka mornarica zadrži svoju superiornost kroz spremnost, integraciju zajedničkih snaga i kompetenciju boraca, vođenu napretkom u veštačkoj inteligenciji (AI) i robotici. Podvlači važnost brzog sprovođenja ovih inicijativa kako bi se odgovorilo na buduće izazove.
Dok američka mornarica ubrzava svoje napore da se suprotstavi rastućoj pomorskoj moći Kine, suočava se sa zaostalim kapacitetima brodogradnje i zastarelih lanaca komande u potencijalnom sukobu.
Asia Times je ranije primetio da se SAD suočavaju sa kritičnim izazovima u pomorskoj brodogradnji dok se bore da održe korak sa brzom pomorskom ekspanzijom Kine. Kina sada ima najveću mornaricu na svetu, sa 370 brodova i podmornica i više od 140 velikih površinskih plovila. Osim toga, 13 kineskih brodogradilišta imaju veći kapacitet od svih sedam američkih brodogradilišta zajedno.
Dalje, američka brodogradilišta se suočavaju sa nedostatkom kvalifikovane radne snage, što je pogoršano smanjenjem budžeta i otpuštanjima koja su iscrpila specijalizovanu radnu snagu potrebnu za pomorsku izgradnju. Štaviše, zastarele strategije nabavke i oslanjanje na skupe, stare ratne brodove kao što su nosači aviona, razarači i amfibijski jurišni brodovi dodatno ometaju sposobnost SAD da brzo uveća svoju flotu.
Kineska civilno-vojna strategija fuzije, koja joj omogućava da gradi i vojna i civilna plovila u istim brodogradilištima, povećala je njenu efikasnost i proizvodne kapacitete.
Dok je prepuštanje američke pomorske brodogradnje ključnim saveznicima kao što su Japan i Južna Koreja okarekterisano kao održivo sredstvo za povećanje broja brodova američke mornarice, brojni eksperti su izrazili zabrinutost da bi to bilo slično predaji strateških kapaciteta SAD trećim stranama, što bi uticalo na suverenitet SAD.
U maju 2024, Asia Times je primetio da procesi i sredstva uključeni u otkrivanje, lociranje, praćenje, ciljanje, napad i procenu štete u borbi u indo-pacifičkom regionu imaju ograničenu prilagodljivost i mogućnosti razmene informacija, što ometa njihovu efikasnost u potencijalnom sukobu.
Kina bi mogla da iskoristi takvu ranjivost kroz svoj koncept preciznog ratovanja na više domena (MDPV), koji koristi veštačku inteligenciju i mogućnost da brzo identifikuje slabosti u američkom operativnom sistemu i kombinuje snage iz više domena kako bi pokrenula precizne udare na te slabe tačke.
Kako integracija robotike i veštačke inteligencije postaje ključna u pomorskom ratovanju, težnja američke mornarice da stekne i ugradi autonomne sisteme u svoju strukturu pokazuje njenu strategiju da se suprotstavi prednosti kineske brodogradnje kroz tehnološke inovacije i razorne borbene taktike.
U februaru 2024, Asia Times je pomenuo da Ministarstvo odbrane SAD traži predloge za jeftine, autonomne čamce sa bespilotnim letelicama u okviru projekta malog bespilotnog površinskog vozila (SUSV), ali i jeftinog pomorskog ekspedicionog plovila (PRIME).
Inicijativa ima za cilj da unapredi pomorske sposobnosti, posebno u potencijalnom sukobu u Tajvanskom moreuzu. Projekat traži dizajne koji mogu da putuju 500 do 1.000 nautičkih milja dok nose teret od 1.000 funti i postižu brzinu od najmanje 35 čvorova uz autonomnu navigaciju čak i u okruženjima u kojima je GPS odbijen.
Inicijativa PRIME bi mogla da potpadne u opsežniju američku "Hellscape" strategiju za suzbijanje potencijalne kineske invazije na Tajvan. Ovaj plan uključuje raspoređivanje rojeva bespilotnih bespilotnih letelica, podmornica i površinskih brodova u Tajvanskom moreuzu, ostavljajući vreme za intervenciju SAD i saveznika.
Međutim, USV-ovi imaju značajna tehnološka i sajber-bezbednosna ograničenja. Simulacije sugerišu da bi rojevi dronova mogli da preplave odbranu Kine, ali i dalje postoji zabrinutost zbog njihove ranjivosti na elektronski rat i sajber napade. Dalje, njihova predložena masovna primena naglašava potrebu za raznovrsnim i otpornim proizvodnim lancem snabdevanja.
Dok se SAD bore da povećaju broj brodova i integrišu nove tehnologije, suočavaju se sa dilemom između održavanja trenutne spremnosti za potencijalne sukobe i ulaganja u dugoročnu modernizaciju kako bi bili ispred konkurencije.
U članku Proceedings iz februara 2022. godine, Aaron Marčant pominje da se američka mornarica suočava sa kritičnim izazovom u prelasku sa kratkoročne kulture "mogu učiniti" na način razmišljanja koji je dugoročno spreman za borbu kako bi se suočio sa konkurencijom velikih sila, posebno protiv Kine i Rusija.
Marčant napominje da je stav američke mornarice "može" istorijski doveo do operativnog uspeha. Međutim, on ističe da nedavni trendovi otkrivaju deficit spremnosti koji je pogoršan visokim operativnim tempom, neadekvatnom obukom i nedostatkom osoblja. On kaže da se, uprkos naporima da se pozabavi ovim pitanjima, američka mornarica bori da uravnoteži operacije, održavanje i obuku.
On naglašava da američka mornarica da bi uspela u budućim angažmanima mora da ima dobro obučene, odmorne i potpuno popunjene posade.
Marčant kaže da su za to potrebne i institucionalne promene, kao što su poboljšana obuka osoblja, uz oslanjanje na iskustva američkog marinskog korpusa, američke obalske straže i savezničke mornarice.
Marčant naglašava da dugoročni uspeh američke mornarice zavisi od njene sposobnosti da se prilagodi i pripremi za vrhunsku pomorsku borbu, prevazilazeći kratkoročnost koja je karakterisala njenu nedavnu prošlost.
Majkl Bajer napominje u članku iz aprila 2023. za National Defence Magazine da američka mornarica svakodnevno sprovodi operacije "visokog tempa" na globalnom nivou, stvarajući intenzivnu potražnju za vrhunskim pomorskim borcima kao što su nuklearne podmornice, razarači, nosači aviona i krstarice.
On kaže da će ova situacija produžiti internu debatu o tome da li američka mornarica treba odmah da podrži tekuće operacije i održavanje brodova ili da se usredotoći na razvoj novih plovila, hipersoničnog oružja, oružja usmerene energije i inovativne autonomije.
Kako bi mogla da izgleda kineska invazija na Tajvan? Upravo ovom temom bavili su se kineski državni mediji u novoj dokumentarnoj seriji. Reč je o šest epizoda, po 20 minuta, dokumentarnog filma pod nazivom Kvenčing, koji se emituje na Centralnoj kineskoj televiziji.
Stotine pripadnika libanske militantne grupe Hezbolah koju podržava Iran povređeno je u utorak u napadu na pejdžere članova ove grupe, rekao je libanski bezbednosni izvor za strane medije. Ovaj događaj, ali i mogući frontalni sukob Rusije i NATO pakta, komentarisali su bivši dopisnik "Politike" iz Moskve Slobodan Samardžija i potpredsednica Srpske radikalne stranke Vjerica Radeta tokom svog gostovanja u "Otvorenom studiju".
Gosti "Otvorenog studija" televizije Informer bili su pukovnik profesor dr Mićo Živojinović i istoričar Nebojša Damjanović. Oni su analizirali verovatnoću novog svetskog rata, ovog puta nuklearnog, u skorijoj budućnosti.
Vašington mora da prekine saradnju sa tajvanskom vojskom i poštuje ključne interese Kine, rekao je potpredsednik kineske Centralne vojne komisije Džang Juksia, nazvavši pitanje Tajvana od vitalnog značaja za Peking.
Lokalne vlasti Tajvana predložile su povećanje potrošnje na odbranu ostrva na rekordnih 20,2 milijarde dolara sledeće godine, što je povećanje od 7,7% u odnosu na 2023, što čini 2,45% procenjenog BDP-a u 2025. godini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako bi mogla da izgleda kineska invazija na Tajvan? Upravo ovom temom bavili su se kineski državni mediji u novoj dokumentarnoj seriji. Reč je o šest epizoda, po 20 minuta, dokumentarnog filma pod nazivom Kvenčing, koji se emituje na Centralnoj kineskoj televiziji.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Poznati korisnik društvene mreže Iks, koji se predstavlja kao Narodni neprijatelj, uporedio je blokaderskog glumca Nikolu Đurička sa čuvenim umetnikom i glumačkom legendom Predragom Mikijem Manojlovićem, kog su mnogi blokaderi u prethodnom periodu na sraman način optuživali da je "ćaci".
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
Danas slavimo Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. U narodnom kalendaru ovaj svetac se ubraja u red ognjevitih praznika, zajedno sa Svetim Ilijom i Ognjenom Marijom, a za njegov dan vezuju se brojni strogi običaji i verovanja.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević uvek je isticala koliko ceni svoju porodicu, a njen brat Sani nije deo javnog sveta već vodi miran život baveći se veterinom i putujući svetom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.