Američka mornarica, pod komandom admirala Lize Frančeti, izdala nove smernice za pripremu za potencijalni sukob sa Pekingom oko Tajvana već 2027. godine.
Plan za navigaciju šefa pomorskih operacija američke ratne mornarice, koji se takođe naziva plan "Projekat 33", postavlja dva primarna cilja: jačanje pomorske spremnosti i jačanje uloge američke mornarice.
On, piše Gabriel Honrad za Asian Tajms, identifikuje sedam kritičnih oblasti, uključujući rešavanje zaostalih radova u održavanju flote, pripremu robotskih i autonomnih sistema, poboljšanje zapošljavanja i zadržavanja mornara i jačanje infrastrukture.
Plan naglašava i tehnološke inovacije kao odgovor na povećane globalne pretnje - posebno zbog rastućih vojnih sposobnosti Kine i sve agresivnijih akcija Rusije. Nastoji da osigura da američka mornarica zadrži svoju superiornost kroz spremnost, integraciju zajedničkih snaga i kompetenciju boraca, vođenu napretkom u veštačkoj inteligenciji (AI) i robotici. Podvlači važnost brzog sprovođenja ovih inicijativa kako bi se odgovorilo na buduće izazove.
Dok američka mornarica ubrzava svoje napore da se suprotstavi rastućoj pomorskoj moći Kine, suočava se sa zaostalim kapacitetima brodogradnje i zastarelih lanaca komande u potencijalnom sukobu.
Asia Times je ranije primetio da se SAD suočavaju sa kritičnim izazovima u pomorskoj brodogradnji dok se bore da održe korak sa brzom pomorskom ekspanzijom Kine. Kina sada ima najveću mornaricu na svetu, sa 370 brodova i podmornica i više od 140 velikih površinskih plovila. Osim toga, 13 kineskih brodogradilišta imaju veći kapacitet od svih sedam američkih brodogradilišta zajedno.
Dalje, američka brodogradilišta se suočavaju sa nedostatkom kvalifikovane radne snage, što je pogoršano smanjenjem budžeta i otpuštanjima koja su iscrpila specijalizovanu radnu snagu potrebnu za pomorsku izgradnju. Štaviše, zastarele strategije nabavke i oslanjanje na skupe, stare ratne brodove kao što su nosači aviona, razarači i amfibijski jurišni brodovi dodatno ometaju sposobnost SAD da brzo uveća svoju flotu.
Kineska civilno-vojna strategija fuzije, koja joj omogućava da gradi i vojna i civilna plovila u istim brodogradilištima, povećala je njenu efikasnost i proizvodne kapacitete.
Dok je prepuštanje američke pomorske brodogradnje ključnim saveznicima kao što su Japan i Južna Koreja okarekterisano kao održivo sredstvo za povećanje broja brodova američke mornarice, brojni eksperti su izrazili zabrinutost da bi to bilo slično predaji strateških kapaciteta SAD trećim stranama, što bi uticalo na suverenitet SAD.
U maju 2024, Asia Times je primetio da procesi i sredstva uključeni u otkrivanje, lociranje, praćenje, ciljanje, napad i procenu štete u borbi u indo-pacifičkom regionu imaju ograničenu prilagodljivost i mogućnosti razmene informacija, što ometa njihovu efikasnost u potencijalnom sukobu.
Kina bi mogla da iskoristi takvu ranjivost kroz svoj koncept preciznog ratovanja na više domena (MDPV), koji koristi veštačku inteligenciju i mogućnost da brzo identifikuje slabosti u američkom operativnom sistemu i kombinuje snage iz više domena kako bi pokrenula precizne udare na te slabe tačke.
Kako integracija robotike i veštačke inteligencije postaje ključna u pomorskom ratovanju, težnja američke mornarice da stekne i ugradi autonomne sisteme u svoju strukturu pokazuje njenu strategiju da se suprotstavi prednosti kineske brodogradnje kroz tehnološke inovacije i razorne borbene taktike.
U februaru 2024, Asia Times je pomenuo da Ministarstvo odbrane SAD traži predloge za jeftine, autonomne čamce sa bespilotnim letelicama u okviru projekta malog bespilotnog površinskog vozila (SUSV), ali i jeftinog pomorskog ekspedicionog plovila (PRIME).
Inicijativa ima za cilj da unapredi pomorske sposobnosti, posebno u potencijalnom sukobu u Tajvanskom moreuzu. Projekat traži dizajne koji mogu da putuju 500 do 1.000 nautičkih milja dok nose teret od 1.000 funti i postižu brzinu od najmanje 35 čvorova uz autonomnu navigaciju čak i u okruženjima u kojima je GPS odbijen.
Inicijativa PRIME bi mogla da potpadne u opsežniju američku "Hellscape" strategiju za suzbijanje potencijalne kineske invazije na Tajvan. Ovaj plan uključuje raspoređivanje rojeva bespilotnih bespilotnih letelica, podmornica i površinskih brodova u Tajvanskom moreuzu, ostavljajući vreme za intervenciju SAD i saveznika.
Međutim, USV-ovi imaju značajna tehnološka i sajber-bezbednosna ograničenja. Simulacije sugerišu da bi rojevi dronova mogli da preplave odbranu Kine, ali i dalje postoji zabrinutost zbog njihove ranjivosti na elektronski rat i sajber napade. Dalje, njihova predložena masovna primena naglašava potrebu za raznovrsnim i otpornim proizvodnim lancem snabdevanja.
Dok se SAD bore da povećaju broj brodova i integrišu nove tehnologije, suočavaju se sa dilemom između održavanja trenutne spremnosti za potencijalne sukobe i ulaganja u dugoročnu modernizaciju kako bi bili ispred konkurencije.
U članku Proceedings iz februara 2022. godine, Aaron Marčant pominje da se američka mornarica suočava sa kritičnim izazovom u prelasku sa kratkoročne kulture "mogu učiniti" na način razmišljanja koji je dugoročno spreman za borbu kako bi se suočio sa konkurencijom velikih sila, posebno protiv Kine i Rusija.
Marčant napominje da je stav američke mornarice "može" istorijski doveo do operativnog uspeha. Međutim, on ističe da nedavni trendovi otkrivaju deficit spremnosti koji je pogoršan visokim operativnim tempom, neadekvatnom obukom i nedostatkom osoblja. On kaže da se, uprkos naporima da se pozabavi ovim pitanjima, američka mornarica bori da uravnoteži operacije, održavanje i obuku.
On naglašava da američka mornarica da bi uspela u budućim angažmanima mora da ima dobro obučene, odmorne i potpuno popunjene posade.
Marčant kaže da su za to potrebne i institucionalne promene, kao što su poboljšana obuka osoblja, uz oslanjanje na iskustva američkog marinskog korpusa, američke obalske straže i savezničke mornarice.
Marčant naglašava da dugoročni uspeh američke mornarice zavisi od njene sposobnosti da se prilagodi i pripremi za vrhunsku pomorsku borbu, prevazilazeći kratkoročnost koja je karakterisala njenu nedavnu prošlost.
Majkl Bajer napominje u članku iz aprila 2023. za National Defence Magazine da američka mornarica svakodnevno sprovodi operacije "visokog tempa" na globalnom nivou, stvarajući intenzivnu potražnju za vrhunskim pomorskim borcima kao što su nuklearne podmornice, razarači, nosači aviona i krstarice.
On kaže da će ova situacija produžiti internu debatu o tome da li američka mornarica treba odmah da podrži tekuće operacije i održavanje brodova ili da se usredotoći na razvoj novih plovila, hipersoničnog oružja, oružja usmerene energije i inovativne autonomije.
Kako bi mogla da izgleda kineska invazija na Tajvan? Upravo ovom temom bavili su se kineski državni mediji u novoj dokumentarnoj seriji. Reč je o šest epizoda, po 20 minuta, dokumentarnog filma pod nazivom Kvenčing, koji se emituje na Centralnoj kineskoj televiziji.
Stotine pripadnika libanske militantne grupe Hezbolah koju podržava Iran povređeno je u utorak u napadu na pejdžere članova ove grupe, rekao je libanski bezbednosni izvor za strane medije. Ovaj događaj, ali i mogući frontalni sukob Rusije i NATO pakta, komentarisali su bivši dopisnik "Politike" iz Moskve Slobodan Samardžija i potpredsednica Srpske radikalne stranke Vjerica Radeta tokom svog gostovanja u "Otvorenom studiju".
Gosti "Otvorenog studija" televizije Informer bili su pukovnik profesor dr Mićo Živojinović i istoričar Nebojša Damjanović. Oni su analizirali verovatnoću novog svetskog rata, ovog puta nuklearnog, u skorijoj budućnosti.
Vašington mora da prekine saradnju sa tajvanskom vojskom i poštuje ključne interese Kine, rekao je potpredsednik kineske Centralne vojne komisije Džang Juksia, nazvavši pitanje Tajvana od vitalnog značaja za Peking.
Lokalne vlasti Tajvana predložile su povećanje potrošnje na odbranu ostrva na rekordnih 20,2 milijarde dolara sledeće godine, što je povećanje od 7,7% u odnosu na 2023, što čini 2,45% procenjenog BDP-a u 2025. godini.
Ukrajinski vojni stručnjaci razvili su plan za nanošenje velikih gubitaka kineskoj ratnoj mornarici u slučaju invazije na Tajvan, zasnovan na iskustvima ukrajinskih napada na rusku Crnomorsku flotu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako bi mogla da izgleda kineska invazija na Tajvan? Upravo ovom temom bavili su se kineski državni mediji u novoj dokumentarnoj seriji. Reč je o šest epizoda, po 20 minuta, dokumentarnog filma pod nazivom Kvenčing, koji se emituje na Centralnoj kineskoj televiziji.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Shvatio sam poruke novoformirane vlasti koje ukazuju na to da se moraju dogoditi tri stvari. Oni mene ne mogu da trpe. Zato će pokušati ili da me ubiju, ili da me uhapse, ili da me lustriraju!
Da poslanici Studentske liste i dalje ne znaju najosnovnije stvari u vezi sa boravkom u Narodnoj Skupštini, otkriva hit priča koju je jedan poslanik ispričao Vučićeviću, a koju je glavni urednik Informera prepričao gledaocima.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Predsedavajući na konstitutivnoj sednici u Skupštini Srbije, profesor Stojan Radenović, oglasio se povodom šokantnog otkrića da kandidat za šefa parlamenta Studentske liste Aleksandar Čupić nije profesor, već samo docent.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
U Srbiji će ujutro i pre podne biti malo i umereno oblačno i suvo uz slab i umeren južni i jugozapadni vetar, a posle podne i uveče uz naoblačenje u svim krajevima, mestimično sa kišom i lokalnim pljuskovima.
Obilne padavine, koje su od jutros zahvatile gotovo celu Srbiju, izazvale su velike probleme u saobraćaju. Brojne ulice našle su se pod vodom, dok su pojedini automobili ostali zaglavljeni ili se pokvarili usled otežanih uslova na putevima.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Nesvakidašnja krađa odigrala se juče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović doneo je rešenje o određivanju privremene mere obezbeđenja protiv advokata Damira Lekića, koga Specijalno državno tužilaštvo tereti za pranje novca.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Sa dolaskom hladnijih dana rastu i šanse za respiratorne infekcije. Međutim, glavni problem često nisu sami virusi, već skrivene greške u našim svakodnevnim navikama koje oslabljuju otpornost organizma.
Postoje ljudi koji uživaju u erotskim fantazijama, ali u njima nikada ne zamišljaju sebe i nemaju želju za seksualnim odnosom sa drugom osobom. Kanadski psiholog Entoni Bogaert ovu pojavu nazvao je seksualnošću bez identiteta.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Atina Tošić, ćerka Jelene Karleuše, podelila je sa svojim pratiocima na Instagramu niz fotografija iz Austrije, gde uživa u pravoj novogodišnjoj idili.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.