Zapad više ne uvozi ruske resurse? Pa ne baš. Uvozi one koje ne može da nađe drugde, poput uranijuma i tianijuma. Sada Putin preti zabranom izvoza. A to bi teško pogodilo i Zapad i Rusiju, piše Oleg Kohlov za Dojče Vele.
- Isporuka niza dobara nama je ograničena, pa bismo i mi možda mogli da razmislimo o određenim ograničenjima, recimo kod uranijuma, titanijuma i nikla - izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin u septembru.
On je naložio Vladi da preispita moguća ograničenja izvoza.
Još 2022. godine Kremlj je pokušao da izvrši pritisak na Evropu isporukama gasa. Cilj je bio potkopavanje zapadne pomoći Ukrajini.
Nove pretnje nisu isprazne, jer Sjedinjene Države i Evropa spomenute sirovine uvoze iz Rusije u velikim količinama.
Kakva je uloga ruskog uranijuma?
Putin nije slučajno prvo pomenuo uranijum. Državni koncern Rosatom ima udeo od 40 odsto na svetskom tržištu u trgovini obogaćenim uranijumom. Niko ne nudi proizvod takvog kvaliteta za reaktore nove generacije.
Američka firma „Centrus Energy“ počela je tek krajem prošle godine da obogaćuje uranijum, ali količine će dugo ostati skromne. Glavni posao firme je isporuka uranijuma koji ona nabavlja kod Rosatoma.
U ukupnoj količini isporučenog uranijuma u Sjedinjenim Državama Rosatom učestvuje sa više od 20 odsto, a u Evropi je taj udeo 30 odsto.
Foto: Shutterstock
Izvozni posao Rosatoma u Sjedinjene Države težak je dve milijarde dolara godišnje. To je otprilike pola od ukupnog izvoza ruskog koncerna. Izvozni posao u Evropsku uniju iznosi oko 500 miliona dolara.
Osim toga, Rosatom izvozi već pripremljeno gorivo za reaktore sovjetske i ruske proizvodnje i nudi propratne usluge.
Prema sopstvenim podacima, koncern je prošle godine u zapadnim zemljama na taj način imao obrt od preko četiri milijarde dolara. U svetu ukupni obrt vredi 16,4 milijarde američkih dolara.
Kako se zaobilaze sankcije?
Prekid poslovnog odnosa bi za obe strane bio bolan. Zato je Rosatom doskora bio jedna od retkih ruskih firmi koja nije bila pod sankcijama.
Istovremeno je Zapadu jasno da mora da smanji zavisnost od uvoza iz Rusije. Jedino premijer Mađarske Viktor Orban vidi to drugačije.
Osim Rosatoma, velike količine uranijuma obogaćuju dve evropske firme – Urenco i Orano Uran. Obe proširuju kapacitete kako bi povećale izvoz u SAD.
Foto: Reuters
Dmitrij Gorčakov, ekspert za atomsku energiju pri Fondaciji Belona kaže da bi, ako im to pođe za rukom, Sjedinjene Države mogle da se odreknu uvoza iz Rusije za pet godina, dok će Evropi trebati nešto duže.
Američke firme u poslednje vreme uvoze sve više uranijuma iz Kine. Verovatno se radi o preprodaji ruskog uranijuma, pošto su ruske isporuke Kini od 2022. znatno porasle.
To pokazuje da ruske sirovine uprkos sankcijama mogu da pronađu put do američkog tržišta.
Šta je sa titanijumom?
Skoro celokupnu eksploataciju titanijuma u Rusiji kontroliše firma VSMPO-Avisma, sa sedištem u uralskom gradu Verhnjaja Salda. Udeo u svetskoj proizvodnji titanijumskog sunđera iznosi 15 odsto.
A više od polovine ukupno raspoložive količine titanijumskog sunđera u svetu proizvodi se u Kini. Nešto manje od četvrtine se proizvodi u Japanu. Na Kazahstan otpada deset odsto.
VSMPO-Avisma je pod američkim sankcijama, ali ne i pod sankcijama Evropske unije. Pre rata glavni kupci su bili američki koncern Boing kao i evropski proizvođač aviona Erbas.
Amerikanci su najavili raskid saradnje odmah posle početka ruske invazije na Ukrajinu, a Evropljani decembra te godine.
Pre toga se šef Erbasa Gijom Fori izjasnio protiv sankcija, jer bi prema njemu to bile sankcije koje bi Evropljani uveli sami sebi. Kompleksni proizvodni procesi i mreže zavisnosti od dobavljača u branši ne ostavljaju mogućnost promene dobavljača preko noći.
I Amerikanci i Kanađani su u svojim sankcijama protiv ruske firme VSMPO-Avisma predvideli izuzetke. Od toga profitiraju firme kao što su proizvođači aviona Bombardir i Erbas, kao i brojni dobavljači za Boing, kao što su francuska firma Safran ili britanski Rols-Rojs.
Svi oni i dalje nabavljaju titanijum u Rusiji. Izvoz u Evropu koji je VSMPO-Avisma imala prošle godine iznosio je 345 miliona dolara, dok je pretprošle bio 370 miliona dolara.
Stručnjak za metale Endi Hom kaže da Sjedinjene Države lakše smanjuju zavisnost od Rusije u pogledu titanijuma jer brže razvijaju svoje kapacitete, ali je EU na tom polju sve više upućena na SAD. A to protivreči zakonu Evropske unije o kritičnim sirovinama koji je donet ove godine. Trenutno EU nema izbora.
Kome je potreban ruski nikl?
Jedan od najvećih svetskih proizvođača nikla je ruska firma Norilsk Nikl. Dugo nije bila pod sankcijama, ali su SAD i Velika Britanija pre mesec dana uvele ograničenja, dok Evropska unija to još nije učinila.
Ipak, rat je promenio strukturu izvoza. Pre rata je preko polovine izvoza ove firme otpadalo na Evropu, a 16 odsto na obe Amerike. U Aziju je odlazilo 27 odsto proizvodnje.
Prošle godine je izvoz u Evropu opao na 24 odsto, a izvoz u Severnu i Južnu Ameriku smanjio se na deset odsto. Udeo Azije se povećao na 54 odsto.
To preusmeravanje izvoza od Zapada ka Istoku nije jedini izazov za rusku firmu. Došlo je do oscilacija u ceni, ali danas je ona niža nego uoči ruske invazije na Ukrajinu.
Razlog je neočekivano pojavljivanje Indonezije na tržištu nikla, a ta zemlja ima daleko veće rezerve ovog metala od Rusije.
Endi Hom koji piše i za Rojters kaže da je zbog svega toga sudbina ruske firme u ovoj oblasti neizvesna. Putin je opomenuo svoju Vladu da prilikom preispitivanja mogućih ograničenja izvoza ruskih sirovina ne učine ništa što bi naštetilo ruskim firmama.
Što se tiče nikla, barem ovu sirovinu Rusija neće moći da upotrebi kao geopolitičko oružje.
Napad Irana na Izrael prvog oktobra je, prema mišljenju mnogih stručnjaka, prvenstveno bio odmazda za atentate na visoke funkcionere i lidere Hamasa i Hezbolaha, ali postoje i drugi bitni faktori koji su doveli do iranskog odgovora, smatra Aron Pilkington stručnjak Ratnog vazduhoplovstva SAD za pitanje Bliskog istoka i saradnik Centra za studije Bliskog istoka Univerziteta u Denveru.
Ruske snage ušle su u predgrađe istočnoukrajinskog grada Torecka, saopštila je ukrajinska vojska kasno sinoć, manje od nedelju dana nakon pada Ugljedara.
Potpredsednica SAD i kandidat za predsednika Kamala Haris izjavila je da nije spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini bez učešća Kijeva.
U poslednje vreme, internetom kruže brojne spekulacije o tome koje bi ciljeve Izraelska odbrambena vojska (IDF) mogla napasti u Iranu, ukoliko dođe do takve odluke. Različiti mediji već su predstavili karte i objašnjenja potencijalnih meta, sa posebnim naglaskom na objekte iranske nuklearne infrastrukture.
Zapadne vlade odustale su od ideje da će se rat u Ukrajini okončati tek nakon što ruska vojska napusti tu zemlju, a razmatraju sporazum kojim bi Moskva potencijalno zadržala kontrolu nad osvojenim ukrajinskim teritorijama, piše danas Fajnenšl tajms.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski suočava se sa velikom opasnošću od vojnog puča nakon gubitka Ugljedara, izjavio je bivši savetnik Leonida Kučme, Oleg Soskin
U blizini Kremene, ruske snage su postavile zasedu na grupu plaćenika koji govore engleski jezik, usled čega je deo njih poginuo, dok se nekoliko učesnika sakrilo u šumu. Ovo su saopštili izvori iz bezbednosnih službi.
Vladajuća partija "Gruzijski san" ponovo pokreće proceduru za opoziv predsednice Salome Zurabišvili, saopštio je danas na brifingu predsednik parlamenta Šalva Papuašvili.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je da odgovori na telefonski poziv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, saopštio je pomoćnik šefa ruske države Jurij Ušakov, nakon što su Moskvi preko evropskih posrednika preneti signali o spremnosti Kijeva da razgovara o teritorijalnim pitanjima.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da će predsedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom, ako dođe u Moskvu, biti garantovana bezbednost, rekao je pomoćnik ruskog predsednika za spoljnu politiku Jurij Ušakov.
Ukrajina je posredstvom predsednika Finske Aleksandra Stuba i premijera Norveške Jonasa Gara Sterea predala Moskvi signale o spremnosti Kijeva na prekid vatre, kao i o ličnom susretu između Vladimira Zelenskog i ruskog lidera Vladimira Putina, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrej Sibiga.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Napad Irana na Izrael prvog oktobra je, prema mišljenju mnogih stručnjaka, prvenstveno bio odmazda za atentate na visoke funkcionere i lidere Hamasa i Hezbolaha, ali postoje i drugi bitni faktori koji su doveli do iranskog odgovora, smatra Aron Pilkington stručnjak Ratnog vazduhoplovstva SAD za pitanje Bliskog istoka i saradnik Centra za studije Bliskog istoka Univerziteta u Denveru.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Agencija za privredne registre (APR) zvanično je uputila izvinjenje redakciji Informera zbog "tehničke greške" - umesto stvarnih i zakonito dobijenih iznosa (5 miliona, 2 miliona i 2 miliona dinara) lažno predstavili da je u pitanju čak 900 miliona!
Dok danas gledamo pozive na gašenje Informer TV, pritiske na novinare, upade u institucije i zahteve za smenu urednika, važno je podsetiti kako je izgledala politička smena vlasti 2012. godine.
Nakon što je ideolog blokadera Dinko Gruhonjić, govorio za hrvatske medije o zastrašujućem upadu u redakciju Informera, ovog puta obrnuo je ploču, te više ne tvrdi da je upad u našu redakciju insceniran.
Nova Vlada Srbije mora pokazati da izborna pobeda znači demokratsku odgovornost, a ne "vladavinu rulje", antisemitizam ili političku osvetu, saopštili su večeras Cionistička organizacija Amerike (ZOA) i njen predsednik Morton A. Klajn.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Nemačka kompanija "Drekslmajer" planira obustavljanje proizvodnje u Zrenjaninu, gde bi oko 1.000 radnika moglo da ostane bez posla, dok se istovremeno otpuštaju i radnici u kompaniji "Yazaki" u Šapcu, što samo još jednom pokazuje kakve su ekonomske posledice nastupile za samo devet dana nove vlasti.
Lider opozicije Aleksandar Vučić upozorio je na ozbiljne ekonomske posledice u Srbiji od kako je Studentska lista došla na vlast, ukazujući na drastičan pad prometa u popularnom tržnom centru "Galerija", izostanak prodaje stanova i ugostiteljskog prometa, kao i moguće ugrožavanje projekta Ekspo i građevinske industrije.
Šapčanka koja je na parkingu oštetila vrata tuđeg automobila doživela je pravo iznenađenje kada ju je vlasnik, umesto da je napadne, zagrlio na licu mesta i ostao smiren, ne obazirući se na visinu pričinjene štete.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 1. novembra 2026. godine u sarajevskoj opšini Novi Grad, poginula je žena I. P. (75) dok je vozač (29) automobila koji ju je udario uhapšen.
Više javno tužilaštvo u Prokuplјu saopštilo je danas, a povodom događaja koji se odigrao u prepodnevnim časovima 25. maja u centru Prokuplјa, da je sudiji predložilo kaznu zatvora za dvojicu muškaraca koji se sumnjiče da su učestvovali u pucnjavi i tuči toga dana.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Influenserka Adriana Kadar ušla je u peti mesec trudnoće, a sada je snimkom iz porodičnog doma pokazala trudnički stomak i otkrila kako održava formu, dok joj društvo tokom treninga pravi ćerkica Dorotea!
Pevačica Ana Nikolić ponovo je privukla pažnju neobičnom objavom na Instagramu, a ovog puta pokazala je kako uživa uz svoje hitove i piće sa sopstvenim likom na etiketi.
Nakon što je potresla javnost stravičnim snimkom nasilja, influenserka Kristina Kika Živković iznela je nove detalje slučaja protiv svog bivšeg partnera N.R., koji se nalazi u pritvoru do 11. novembra.
Maja Marinković ponovo je zapalila društvene mreže provokativnim izdanjem, a ovog puta pažnju je ukrala u crnom kožnom kompletu koji je istakao njene obline jedan detalj posebno je privukao poglede.
Dok rijaliti učesnica Aneli Ahmić proživljava teške trenutke u "Eliti 10" Asmin Durdžić iznenadio je javnost susretom sa njenim bivšim verenikom Lukom Vujovićem, a društvo su im pravile Maja i Anita!
Komentari